Sindikat novinara Hrvatske proveo je anketu „Znaš li svoja prava?“ među članovima sindikata kako bismo što bolje pripremili Sindikalnu školu u okviru ESF projekta “Socijalni dijalog za promjene: Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u medijima kroz osposobljavanje i suradnju.” Rezultati ankete pokazuju da čak 84% ispitanika Zakon o radu poznaje slabo, djelomično ili površno. 
Dok o kolektivnim ugovorima, koji neposredno uređuju radne odnose i prava radnika, gotovo 80% ispitanika nije upoznato s postojećim kolektivnim ugovorima u medijskom sektoru, a zabrinjavajuće je i što je većina sudionika (više od 75 %) nikada nije sudjelovalo u kolektivnim pregovorima, bilo izravno ili posredno. Većina smatra da su plaće i radno vrijeme najvažniji elementi kolektivnog ugovora, ali više od polovice ispitanika smatra profesionalna prava u medijskom sektoru važnim dijelom kolektivnog ugovora. 48% sudionika izrazilo je interes za učenje o kolektivnom pregovaranju, dok je 22% navelo nezakonite otkaze kao prioritetnu temu. 
U sadržaju kolektivnih ugovora najvažnijima su označene odredbe o plaćama, radnom vremenu i godišnjim odmorima, što potvrđuje da članovi sindikata najviše cijene konkretna, materijalna prava. No, ocjena razumijevanja dokumentacije i ugovornih formi prosječno se kreće oko srednje razine (ocjena 3 na ljestvici od 1 do 5), uz komentare da je jezik prekompliciran, a forma često nejasna. Značajan je i interes za europski kontekst: 20% ispitanika želi bolje razumjeti kako EU direktive utječu na njihova prava. Istovremeno, brojni su odgovori u slobodnoj formi upućivali na to da je članovima potreban „pregled svega“ što govori o općem osjećaju nesigurnosti.
Kada se osvrnemo na krizne situacije, rezultati pokazuju da je više od 73% sudionika već bilo u situaciji u kojoj nisu znali kako zakonski zaštititi člana sindikata, a više od 41 % sa suočilo zlostavljanjem u radnom okruženju, napadima, uznemiravanjem ili SLAPP tužbama. Tek nešto više od 11% njih izjavljuje da dobro poznaje zakonske mehanizme za rješavanje situacija poput mobbinga, SLAPP tužbi ili prijetnji otkazom. 
U vezi s vidljivošću sindikalnog djelovanja, gotovo 40% ispitanika smatra da njihove sindikalne podružnice nisu dovoljno vidljive, a razloge neaktivnosti članova navode nepovjerenje, osjećaj nemoći, strah od sukoba s poslodavcem i manjak vremena. Iako digitalni alati postaju standard u mnogim organizacijama, u ovom slučaju više od 70% ispitanika navodi da ne koristi društvene mreže u sindikalne svrhe ili ih koristi samo povremeno.
Zanimljivo je da unatoč tome postoji velik interes za jačanje komunikacijskih vještina. Sudionici žele znati kako osmisliti kampanju, kako se obratiti medijima, te kako koristiti digitalne alate poput newslettera i video sadržaja. Taj interes ukazuje na to da članovi prepoznaju potrebu za suvremenim pristupom, ali im nedostaju znanje i resursi za provedbu.
Ispitanici su također iskazali snažnu potrebu za razvojem ključnih vještina. Pregovaračke vještine, krizno komuniciranje, pravna podrška i organizacija tima redovito se ponavljaju među odgovorima.
Sveukupno gledano, rezultati ankete jasno ukazuju na to da članovi sindikata žele znati više, žele biti spremni i informirani, no često nemaju pristup znanju, alatima i podršci koja im je potrebna. Većina se osjeća nesigurno u osnovnim temama poput radnog zakonodavstva, kolektivnih ugovora ili kriznih situacija na radnom mjestu. Također, mnogi nisu upoznati s vlastitim pravima, a još manje s načinima kako ih kolektivno zaštititi ili pregovarati u ime drugih. To neznanje ima cijenu – profesionalnu, osobnu i financijsku.
Zato se edukacija pokazuje kao temeljno sindikalno pravo i potreba. Neformalna edukacija povjerenika i članova mora postati sustavan, modularan i stalan proces. Takva edukacija ne može se svoditi na jednokratna predavanja – ona mora uključivati kontinuiranu izgradnju kapaciteta, osnaživanje članstva i razvijanje vještina potrebnih za stvarno sudjelovanje u dijalogu s poslodavcem. Pravno znanje, pregovaračke tehnike, krizna komunikacija i digitalne kompetencije samo su neke od vještina koje članovi traže i koje su im nužne.
Upravo ovakav pristup je temelj našeg ESF projekta „Socijalni dijalog za promjene: Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u medijima kroz osposobljavanje i suradnju“. Projekt koji provodi Sindikat novinara Hrvatske u suradnji sa Sindikatom grafičara i medijia i ima za cilj upravo ono što je anketa potvrdila – sustavno jačanje znanja i organizacijskih kapaciteta sindikalnih struktura. U okviru tog projekta razvija se Sindikalna škola, kao platforma za edukaciju koja će biti prilagođena stvarnim potrebama novinara i medijskih radnika. Kroz pet tematskih modula – radno zakonodavstvo, kolektivni ugovori, jačanje sindikalnih podružnica, pregovaračke vještine i krizno upravljanje – članovima će biti ponuđen konkretan sadržaj, alati i primjeri iz prakse, s ciljem da steknu sigurnost u vlastitu ulogu i snagu kolektivnog djelovanja.
Sindikalna škola neće biti jednokratna, već razvojem online Sindikalne škole dugoročno otvaramo priliku za sve članove koji žele znati više, razumjeti bolje i djelovati sigurnije. Ona će biti okosnica osnaživanja socijalnog dijaloga, ali i prostor učenja o solidarnosti, zajedništvu i sindikalnoj strategiji. Kroz interaktivne radionice, mentorski rad i razvoj praktičnih alata, Sindikalna škola će omogućiti da znanje zaista postane moć – u redakciji, u pregovorima, u javnosti.
Uvod i podsjetnik koliko zapravo malo znamo o svojim pravima je kampanja “Znaš li svoja prava?” kao poticaj za za razgovor o znanju, radnim pravima i sindikalnoj snazi. Kampanja izravno odgovara na nalaze ankete i donosi konkretna pitanja, poruke i informacije koje su proizašle iz stvarnih iskustava radnika/ca. Njome želimo osvijestiti da prava nisu tek teorijska kategorija, već alat za svakodnevnu zaštitu dostojanstva, sigurnosti i profesionalnog novinarstva. Kampanja je i poziv na organiziranje, učenje i uključivanje – jer samo informirani radnici mogu biti slobodni novinari/ke, a slobodni novinari/ke temelj su zdravog i demokratskog društva. I čekamo vas na jesen u Sindikalnoj školi.
