Zašto se političke strukture ne mogu praviti da nisu znale

Donosimo vam govor predsjednice EFJ-a Maje Sever kojim će se pokušati obratiti članicama i članovima Saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Naime, do jučer do 19 sati, dok nisu nakon pritiska promijenili odluku, nije joj bilo ni dozvoljeno doći na spomenuti odbor:

Pitanje financiranja medija državnim i javnim sredstvima esencijalno je pitanje opstanka novinarstva i ideje demokratskog društva. Da, upravo tako dramatično, i opstanak medija ne bi trebao ovisiti o smjeni  ministara ili vlada.

Jer to nije pitanje nekog savjetnika koji navodno nije povezan s HDZ-om, ni ministra koji je već bivši, jer afera Mreža samo je izašla u javnost i pokazala ono na što godinama upozoravamo – na zarobljavanje medija državnim sredstvima na svim razinama i to upravo tako kako čitamo u Nacionalu, čitali smo proteklih godina, a čitat ćemo vjerojatno već danas u medijima koji nisu potpuno zarobljeni. Jer afera Mreža nije izoliran slučaj i upravo zato je potrebno i važno da se o toj temi govori i u Saboru, na vašem Odboru.

Jer to je sustav, a ne iznimka nekog savjetnika.

A sustav je ustrojen tako da na lokalnoj razini zakonsku obvezu jedinica lokalne samouprava, onih 15 posto, većina lokalnih čelnika koristi kao sredstvo za svoju propagandu i tako kontrolira lokalne medije. U nekoliko kampanja bavili smo se time, objavljivali svjedočenja novinara kojima urednik naređuje da piše tekstove koje je dogovorio na večeri s gradonačelnikom. Zakon jest promijenjen i navodi obvezu javnog poziva, ali ponovno bez kriterija, bez garancije nepristranosti, bez neovisnog povjerenstva za provedbu i bez kontrole trošenja sredstava.

Išli smo korak dalje i predložili modele transparentog financiranja o kojima će vjerojatno više reći kolegica iz HND-a, ja ću samo dodati da su modele prihvatili neki gradovi, ali sustavno prijedlog transparentnog financiranja lokalnih medija nije prihvaćen.

Na nacionalnoj razini svjedočimo opasnom modelu povezanosti medija i državnih tijela u organizaciji zajedničkih događaja, trošenju visoke sume europskih sredstava iz stavke “vidljivost” u europskim projektima u biranim medijima, i godinama u svakoj prilici upozoravamo na taj problem.

Državno oglašavanje – milijuni iz proračuna i državnih tvrtki slijevaju se u birane medije

I trenutačno pratimo aferu koja pokazuje čemu služi državno oglašavanje, to jest kako se golema sredstva iz državnih tvrtki preko izabranih agencija plasiraju u izabrane medije. Istraživanja o kojima će govoriti vjerojatno kolegica iz Gonga pokazuju da je lako pratiti koje su to  agencije i koji su mediji odabrani, a koji se baš nikada ne nađu na listi za državno oglašavanje.

Dijeljenje tih velikih iznosa državnih sredstava apsolutno nitko ne kontrolira. Točno je da je izmjenjen zakon odredbom da državna tijela moraju prijaviti državno oglašavanje.

Kako financirati medije? “Mene nije iznenadilo što je Andrej Plenković ovako ekspresno reagirao”

Ključno je pitanje koje na ovom odboru morate postaviti – tko to i kako kontrolira? Tko analizira odluke o trošenju državnih i javnih sredstava? Gdje je odgovornost uprava tih državnih tvrtki i iz ove afere za trošenje sredstava na takav način? Zbog čega nije uveden sustav kontrole provedbe?

Ponavljam, afera Mreža nije iznimka, slučaj nekog savjetnika, nego sustav.  Izvještaj o vladavini prava Europske komisije jasno naglašava:

Nije ostvaren daljnji napredak u dodatnom jačanju okvira za javno nadmetanje za državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima. U Izvješću o vladavini prava za 2022. Hrvatskoj je preporučeno da „dodatno ojača okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije”.

HND: Ne vidimo način kako bi premijer Plenković bio amnestiran od odgovornosti

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ovih je dana spomenula nakladnike i medijske organizacije kao čimbenik u rješavanju tog problema. Uistinu, naša je uloga velika i zato nam je prioritet svaki put vas upozoriti na to da niste osigurali daljnji napredak u jačanju okvira, i zato ni nakon ove sjednice našim organizacijama neće pljeskati mnogi nakladnici jer upozoravamo i na njihovu odgovornost, ali ovakav sustav podržavaju prvenstveno političke strukture.

A kada prozivate novinarske organizacije, podsjetit ću vas da smo 2019. masovno izašli na ulicu na HND-ovom  prosvjedu OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO, te upozorili na to da je medijski prostor u Hrvatskoj premrežen političkim i korporativnim interesima. I tada smo od vas zahtjevali:

Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija!

Tražimo promjenu postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima  potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji bi rad trebali kritički propitivati.

Umjesto toga, tražimo da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnima o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, zahtijevamo od Vlade da što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit. Trajne i dovoljne za informativne potrebe građana, one ne smiju biti uvjetovane političkim protuuslugama, ni favorizirati jedne medije ili novinare na račun drugih.

Tada smo Vladi Republike Hrvatske uručili osam zahtjeva, među ostalim upozorili na problem koji je ovih dana eksplodirao.

Nakon toga smo u svakoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom upozoravali na problem zarobljavanja medija na svim razinama, u radu na zakonodavstvu tražili promjene, pokrenuli nekoliko javnih kampanja, uz pomoć medijskih stručnjaka izradili modele, na svim razinama, pa do Izvještaja o vladavini prava upozoravali da je to model zarobljavanja medija, mnogo je naših kolegica i kolega pisalo o problemu, naši medijski stručnjaci, poput Ive Nenadić Litre koja je u sklopu svojeg rada analizirala i upozorila na problem, do stručnjaka u Hrvatskoj koji redovito upozoravaju da su mediji u Hrvatskoj zarobljeni – stoga vas lijepo molim, nemojte pristati na čuđenje u vladajućim strukturama.

Nacional je objavio činjenice zbog kojih prosvjedujemo, pišemo, govorimo i zahtijevamo jačanje sustava kontrole. Ali za to je potrebna politička volja.

Možda će se nešto promijeniti prihvaćanjem Europskog akta o slobodi medija. Jer Europa je ovaj problem prepoznala kao europski problem i europski prioritet sada kroz EMFA-u koja postaje EU zakon i zemlje članice moraju unaprijediti okvir za implementaciju, pogotovo one u kojima je to problematično, a mediji i demokracija ranjivi, kao u Hrvatskoj.

Jedan od četiri specifična cilja na kojima se zasniva prijedlog Europskog akta o slobodi medija jest „osiguravanje transparentne i pravedne raspodjele ekonomskih resursa na unutarnjem medijskom tržištu povećanjem transparentnosti i pravednosti u mjerenju publike i raspodjeli državnog oglašavanja.

No, i kod EMFA-e uvijek će ostati sve u rukama i na volju političkoj većini na nacionalnoj razini. Smatramo da je obaveza onih koji tvrde da im je cilj osigurati pluralizam medija i neovisne medije, da je obaveza i vas kao zakonodavnog tijela da:

  • Ne pristanete na tezu afera je mrtva, da #idemodalje, da je riječ samo o nekom savjetniku – jer nije problem u nekom savjetniku, nego u sustavu koji treba mijenjati
  • Sustav treba mijenjati tako da postoji jasan okvir kontrole i da postoje sankcije za trošenje javnih sredstava na netransparentan način za političku korist
  • U proces dodjele sredstava treba jasno ugraditi profesionalne kriterije, a ne prepustiti odluku volji nekog savjetnika, ministra, gradonačelnika ili marketinške agencije – jer sve dok oni odlučuju nastavit će se zarobljavanje medija.

Upozoravali smo, i nastavit ćemo upozoravati. Ovakve afere obijaju se o glavu novinarima i novinarkama na terenu koji uglavnom rade u prekarnim uvjetima, bez kolektivnih ugovora, bez adekvatne zaštite radničkih, profesionalnih prava i u lošim radnim uvjetima. Često u egzistencijalnoj ovisnosti o poslu u medijskoj kući.  Bez obzira na to i dalje pišemo i objavljujemo i kad oglašivači prijete, kad marketinške agencije uvjetuju, kad državne tvrtke pomno biraju kome će dodjeliti sredstva za oglašavanje, jer znamo da je novinarstvo stup demokracije i da građani imaju pravo na istinu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!


Deprecated: Funkcija the_block_template_skip_link je zastarjela od inačice 6.4.0! Umjesto toga upotrijebite wp_enqueue_block_template_skip_link(). in /home/snhhr/public_html/wp-includes/functions.php on line 6031