Europska federacija novinara (EFJ) objavljuje stav o umjetnoj inteligenciji (AI) i budućnosti novinarstva u Europi, nakon što ga je 30. rujna usvojio Upravni odbor EFJ-a u Bruxellesu. Sindikat novinara Hrvatske članica je EFJ-a te pozivamo medijske kuće u Hrvatskoj da uvedu pravila i poštuju smjernice za korištenje UI u medijima. Širenje umjetne inteligencije duboko utječe na prakse izvještavanja koje su se do sada koristile u redakcijama. Umjetna inteligencija može pomoći novinarima u radu s prevođenjem i provjerom činjenica – što je važan alat za nadzor nad umjetnom inteligencijom. No, može se koristiti i zlonamjerno za generiranje dezinformacija ili davanje prednosti malom broju medijskih izvora u svojoj obuci i produkciji, čime se šteti medijskom pluralizmu i integritetu informacija. Umjetna inteligencija u novinarstvu mora se koristiti s pristupom temeljenim na ljudima kako bi se osiguralo da sustavi umjetne inteligencije ne zamjenjuju ljudski nadzor. EFJ se zalaže za budućnost u kojoj umjetna inteligencija poštuje etičke standarde novinarstva, pravedne uvjete rada i zaštitu autorskih prava. EFJ naglašava šest glavnih točaka koje naglašavaju važnost etičke upotrebe umjetne inteligencije:
Ljudska urednička kontrola ostaje ključna . Poslodavci i radnici u medijima moraju definirati pod kojim uvjetima se umjetna inteligencija koristi u izvještavanju i zabraniti umjetnoj inteligenciji generiranje sadržaja bez ljudskog pregleda.
Rad novinara mora biti zaštićen . Novinari moraju dati izričitu suglasnost da se njihov rad koristi za obuku sustava umjetne inteligencije, moraju biti navedeni kao autori i primati razmjernu naknadu.
Transparentnost je neosporna i za publiku i za novinare. Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom mora biti označen kako bi se jasno identificirao.
Jednak pristup i kontinuirana obuka za sve novinare . Ulaganja u alate umjetne inteligencije za redakcije trebala bi koristiti svim novinarima, uključujući lokalne i freelance novinare.
Etika mora oblikovati korištenje umjetne inteligencije u vijestima . Korištenje umjetne inteligencije u redakcijama mora biti u skladu s temeljnim novinarskim načelima, kao što su istina, nepristranost, odgovornost i zaštita izvora.
Novinarske organizacije moraju pomoći u upravljanju budućnošću umjetne inteligencije. Kroz socijalni dijalog, novinarske organizacije moraju ostati aktivni sudionici u razvoju sustava umjetne inteligencije koji utječu na izvještavanje od javnog interesa.
„Danas stojimo na raskrižju: umjetna inteligencija može ili osnažiti novinare ili narušiti same temelje slobode tiska. Da bismo to postigli, potrebna nam je umjetna inteligencija izgrađena na snažnim etičkim okvirima, vođena jasnim propisima i posvećena transparentnosti u europskim medijima. Ako se ne kontrolira, šteta novinarstvu mogla bi biti nepovratna. Ovo nije bitka protiv umjetne inteligencije, već borba za etičko novinarstvo“, rekla je predsjednica EFJ-a Maja Sever.
Pročitajte dokument u cijelosti i primjenite u svakodnevnom radu:
Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva u Europi
Novinarstvo je javno dobro koje ima ključnu ulogu u promicanju zdravog informacijskog prostora. Umjetna inteligencija (UI) brzo preoblikuje novinarstvo. UI može i doista pomaže novinarima analiziranjem podataka ili asistencijom u obavljanju zadataka, ali mora ostati podređena ljudskoj uredničkoj odgovornosti. Primjerice, ako se tekst prevede uz pomoć UI-a, novinar/urednik i dalje mora razumjeti izvorni tekst kako bi mogao usporediti AI-generirani prijevod s izvornikom.
Iako ovi alati pružaju obećavajuće mogućnosti, oni otvaraju i hitna pitanja: što je s internim protokom informacija? Jesu li svi novinari ili glavni urednici tehnički dovoljno potkovani? Tko se plaća? Usklađena je li uporaba UI s novinarskom etikom?
Europska federacija novinara (EFJ) zalaže se za budućnost UI-a koja poštuje novinarsku etiku, štiti autorska prava i primjerenu naknadu, osigurava pravedan pristup te jamči uredničku neovisnost.
Ovaj pozicijski dokument iznosi viziju EFJ-a i zahtjeve za odgovornu i etičnu uporabu UI-a u novinarstvu diljem Europe.
1) Ljudska urednička kontrola je nužna
Novinari i redakcije ne smiju koristiti UI ako ne poznaju izvorne izvore. Primjerice, izvještavanje se ne smije temeljiti na sažetku kojeg je generirala UI ako izvorni tekst nije poznat. Tvrtke moraju obavijestiti radnike i njihove sindikalne predstavnike o uporabi algoritama i UI-a u procesima upravljanja.
Osim toga, rastuću ulogu UI-a, a posebno generativnih chatbotova, u redakcijama treba adresirati kroz socijalni dijalog ili druge oblike dijaloga između redakcija i društvenih aktera (redakcije, developeri – veliki I mali –, raznoliki krug građana, akademska zajednica, civilno društvo) i UI stručnjaka. Suradnje s istraživačkim zajednicama mogu pomoći u izgradnji kapaciteta i uključivanju dodatne ekspertize.
Novinarske organizacije, medijski poslodavci i zaposlenici/radnici u medijima trebaju zajednički definirati uvjete pod kojima se UI koristi, uz očuvanje radnih prava, uredničkih standarda i etičkih načela. Uspješni projekti odgovorne inovacije nastaju kada različiti dijelovi organizacije (pravni, urednički, istraživanje i razvoj, marketing itd.) zajednički interno odlučuju o smjeru digitalizacije.
2) Novinarski rad mora biti zaštićen
Novinarski rad ne smije se koristiti za treniranje UI sustava bez informiranog pristanka autora – a svakako ne bez razmjerne i odgovarajuće naknade.
Nadzor novinara nad UI sustavima ključan je kako bi se osigurala legitimna, pravedna, transparentna i sigurna uporaba na radnom mjestu. Pristup usmjeren na čovjeka u razvoju i primjeni UI-a pomaže osigurati da sustavi funkcioniraju kako je predviđeno, štiteći i radnike i potrošače, uz korist za organizacije.
Pravna usklađenost, koju propisuje EU AI Act, samo je temelj za UI sustave. Međutim, sama usklađenost ne jamči pravednost niti etičke standarde. Ispunjavanje etičkih zahtjeva koristi i pojedincima na koje UI utječe i organizacijama koje ga koriste. Na primjer, medijske kuće koje koriste digitalne avatare temeljene na tijelu novinara trebaju imati dopuštenje novinara za to. Isto vrijedi i za glas novinara u sintetičkim glasovima.
EFJ poziva javne donatore da daju prednost medijima koji, umjesto otpuštanja novinara zbog restrukturiranja potaknutog UI-em, odabiru obrazovati osoblje i freelancere. Od veljače 2025. AI Act zahtijeva od tvrtki da osposobe zaposlenike koji rade s UI-em. To bi trebalo na neki način podlijegati pregledu.
Javni donatori trebali bi dati prednost medijima koji koriste mogućnosti UI alata kako bi unaprijedili sadržaj i borili se protiv dezinformacija, osobito otkrivanjem automatiziranih botova i deepfake videozapisa. Etična uporaba UI-a mora biti uvjet za javna ulaganja u novinarstvo.
EFJ poziva na:
Obveznu transparentnost o podacima korištenima za treniranje generativnih UI sustava i za pretraživanje s dopunom u stvarnom vremenu (Realtime‑Augmented‑Retrieval, RAG) koje, iz perspektive otpornosti novinarstva, može biti još problematičnije. Takva baza ne bi smjela ovisiti ni o jednoj specifičnoj shemi identifikatora: mora biti pretraživa.
Jasne zapise UI razvojnih timova koji pokazuju koji su novinarski izvori korišteni u treniranju modela i u finiom podešavanju ili „usklađivanju“ (alignment).
Obveznu transparentnost i o otkazima, jer se novinari otpuštaju zbog viših troškova i sve veće automatizacije rada u redakcijama.
Kvalitetne ulazne podatke: generativni UI modeli moraju se trenirati na kvalitetnom novinarskom sadržaju kako bi davali kvalitetne rezultate – ali mora se osigurati da se odgovarajuća naknada medijskim organizacijama ponovno ulaže u novinarstvo i novinare.
Izričit pristanak autora prije nego što se bilo koji novinarski sadržaj koristi za treniranje UI-a ili kao ulaz.
Odgovarajuću naknadu i licencne ugovore kada generativni UI koristi novinarski rad.
Istraživanja iznova pokazuju da se ljudski nadzor smatra osobito važnim (1). UI u redakcijama trebao bi:
Osigurati da se UI koristi pod jasno definiranim uvjetima uz ljudsku uredničku kontrolu.
Ne zamijeniti novinarski rad niti automatizirati produkciju sadržaja bez ljudske provjere i odgovornosti.
Generativni UI alati – osobito oni koji mogu stvarati deepfakeove ili oponašati stvarne osobe – uvijek bi trebali nositi jasne vizualne ili tekstualne oznake.
3) Transparentnost je neupitna – i za publiku i za novinare
Protivimo se bilo kakvim sustavima koji prikupljaju, oponašaju ili monetiziraju novinarski rad bez navođenja i naknade.
AI-generirani sadržaj mora biti jasno označen kada utječe na urednički ishod. Javna se vjera oslanja na znanje što je stvarno, a što sintetičko (2). Konkretnu označbu treba razviti s korisnicima i kao odgovor na stvarne potrebe korisnika.
Medijske organizacije trebale bi koristiti UI na transparentan i etičan način koji osnažuje ne samo medijski biznis, nego posebno novinarstvo (npr. istraživačko). Ovdje postoji fina ravnoteža, jer pretjerana uporaba UI-a može potkopati već krhko povjerenje u medije (3).
Transparentnost mora postojati na tri razine:
Vanjska: publika mora biti informirana kada se generativna UI intenzivno koristi za ključne aktivnosti u stvaranju sadržaja. Primjerice, uporaba UI-a za prijevod ili transkripciju je pomoćna, dok je uporaba UI-a za pisanje teksta ili istraživanje vrlo blizu temeljnim zadacima te stoga treba podlijegati zahtjevima transparentnosti.
Interna: novinari moraju biti educirani o UI alatima koji se koriste.
Treća strana: mediji moraju zahtijevati transparentnost od UI dobavljača o načinu rada alata i podacima koje koriste.
Svi UI sustavi koji se koriste u novinarstvu trebali bi proći neovisnu ocjenu od strane novinarskih organizacija, medijskih vijeća i/ili drugih medijskih stručnjaka kako bi se osiguralo da zadovoljavaju ove etičke standarde.
4) Jednak pristup i obuka za sve novinare
UI ne smije produbljivati jaz između velikih redakcija i medija s manjim resursima, niti između različitih regija u Europi. Redakcije moraju osigurati i poticati kontinuirane programe osposobljavanja kako bi radnici stekli potrebne vještine za rad s UI tehnologijama.
EFJ poziva na:
Ulaganje u UI alate i infrastrukturu koji služe neovisnim, lokalnim i freelance novinarima od strane medijskih organizacija, nacionalnih vlada, institucija EU-a i drugih europskih filantropa i fondova.
Javno financirane alternative velikim tehnološkim platformama koje trenutačno dominiraju razvojem UI-a.
Uključivanje AI pismenosti u obrazovanje za novinarstvo i u kontinuiranu profesionalnu obuku kako bi se spriječile zlouporabe i promicale etičke prakse. Redakcije bi trebale osigurati da novinari imaju dovoljno vremena za stjecanje UI stručnosti i intenzivan rad s UI-jem.
5) Etika mora oblikovati uporabu UI-a u vijestima
EFJ potiče redakcije da uključe tehničko osoblje i da približe novinare i one koji kodiraju algoritme kako bi razvili uzajamno razumijevanje novinarske etike i pristup temeljen na ljudskim pravima.
Novinarska etika mora voditi način na koji se UI koristi i razvija, od alata u redakciji do algoritama preporuka publici.
Ponovno potvrđujemo važnost: Istinitosti, točnosti, nepristranosti, odgovornosti i zaštite izvora. Očuvanja autentičnosti i sljedivosti sadržaja. Izbjegavanja UI-generiranih imitacija, izmišljenih snimki ili sintetičkog sadržaja koji bi mogao dovesti javnost u zabludu. Osiguravanja da sustavi personalizacije vođeni UI-jem podržavaju raznolikost pogleda i demokratski dijalog, a ne „filter mjehuriće“ ili ideološke silose. Internog i vanjskog dijaloga o odgovornoj uporabi UI-a kako bi se koristio u skladu s novinarskim etičkim standardima i kako bi čitatelji vjerovali njegovoj uporabi u vijestima.
6) Novinarske organizacije moraju sudjelovati u upravljanju budućnošću UI-a
Upravljanje UI-em ne smije se odvijati iza zatvorenih vrata niti ga smiju diktirati platformske kompanije. Novinarske organizacije moraju biti aktivni sudionici u nacionalnom, europskom i globalnom upravljanju UI sustavima koji utječu na javne informacije, uključujući upravljanje od strane europskih organizacija za normizaciju, kao što su CEN i CENELEC.
Kolektivni ugovori o UI-u trebaju, između ostalog, regulirati uporabu generativnog UI-a u audiovizualnoj produkciji, uključujući obvezu dobivanja izričitog pristanka za digitalnu replikaciju, osiguravanje odgovarajuće naknade i uključivanje ograničenja uporabe.
To također zahtijeva izgradnju kapaciteta, osobito na razini lokalnih medijskih organizacija, koje često imaju ograničene resurse za aktivno sudjelovanje u ovim forumima. Zajedničke studije trebali bi provoditi sindikati, tvrtke i javne administracije kako bi analizirali utjecaj generativnog UI-a na medije i zaposlenost u sektoru.
Novinarske organizacije mogu imati aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti UI-a kroz odgovornu nabavu, odnosno stvaranje potražnje za novinarskim UI-em koji odražava novinarske vrijednosti i prava korisnika na privatnost, slobodu izražavanja i nediskriminaciju, a koji je otvorenog koda, objašnjiv i ekološki prihvatljiv (4).
Ovo nije borba protiv UI-a – ovo je borba za novinarstvo.
EFJ/SNH je predan obrani:
Uredničke neovisnosti u doba automatizacije.
Poštene naknade i prava za novinarske autore.
Jednakog pristupa UI alatima i obuci.
Etičnih i transparentnih UI sustava.
Medijskog krajolika u kojem ljudska odgovornost ostaje u središtu.
Internog i vanjskog dijaloga o odgovornoj uporabi UI-a.
UI nije samo tehnički alat. Ona oblikuje način na koji društva pristupaju informacijama i mijenja uvjete rada u redakcijama. Europski novinari zaslužuju budućnost UI-a koja podržava njihov rad, a ne onu koja nagriza njihovu autonomiju, iskorištava njihov sadržaj ili produbljuje postojeće nejednakosti.
Pozivamo na:
Uključivanje predstavničkih organizacija novinara u okvire EU-a i Vijeća Europe za regulaciju UI-a. Uključivanje novinarskih organizacija u inicijative poput Trusted European Media Data Space (TEMS) kako bi se osnažila inovacija koju pokreću novinari. Kolektivan, demokratski pristup utemeljen na socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju za izgradnju i provedbu UI alata koji služe javnom interesu.
Out now: ‘Generative AI in Journalism’ report in collaboration with The Associated Press
Pročitajte dokument EFJ-a na engleskom: AI-position-paper-EN