Stres i zastrašivanje prikriveni glamurom

Danas, 3. svibnja 2023. godine, navršava se 30 godina od proglašenja Svjetskog dana slobode medija kojim se svake godine iznova podsjećamo na važnost slobode mišljenja i izražavanja koje je člankom 19. Opće deklaracije UN o ljudskim pravima proglašeno temeljnim ljudskim pravom i čini bit slobode medija. Važnost prava na mišljenje i izražavanje prepoznata je deklarativno širom svijeta kao temelj slobode svake osobe, naroda i simbol istinske demokracije u zemlji. Kako se ta sloboda provodi u praksi najbolje znaju novinari, ustrajni medijski radnici čiji je odgovorni posao svakodnevno posredovati između javnosti i centara moći kako bi svi građani mogli dobiti pravovremenu, potpunu i objektivnu informaciju o odlukama koje im centri moći spremaju, ali i onima koje skrivaju. Jedino tako građani dobivaju korisne informacije temeljem kojih mogu donositi utemeljene odluke na izborima. Zbog te važnosti u doprinosu demokraciji, novinarstvo je proglašeno javnim dobrom. Svjetski dan slobode medija prigoda je kad pobliže promotrimo i uvjete u kojima rade novinari - ti nosioci javnog dobra i aktivni sudionici u stvaranju demokracije. Iskustvo pokazuje da se, unatoč općim verbalnim podrškama slobodi izražavanja i slobodi medija, sve više pojačavaju pritisci i na slobodu izražavanja i na slobodu medija, a izravno se pritom vidljivo ugrožava i sigurnost novinara. Istraživanja koja provode međunarodne novinarske organizacije i njihove pojedine članice pokazuju porazno stanje fizičkog i mentalnog zdravlja novinara izloženih svakodnevnim pritiscima na poslu zbog previše radnih zadataka koje treba obaviti u sve kraćem vremenu zbog odliva novinarskih kadrova, kao i vanjskim pritiscima zbog objavljenih priloga koji utjecajnim pojedincima nisu po volji. Stres je najčešće stanje koje ugrožava i nagriza zdravlje novinara, zatim anksioznost, depresija, posljedice mobinga, sagorijevanje na poslu zbog preopterećenosti i želje da se usprkos svemu obave svi zadaci. Nisu rijetke ni pojave PTSP-a posebno nakon izvještavanja s tragičnih događaja i ratnih sukoba. Sve poslove novinari moraju obaviti u roku i kvalitetno, sukladno pravilima profesije, pa svejedno doživljavaju prijetnje i napade od strane raznih moćnika - od većih do lokalnih. Jedan od novijih, zaista perfidnih, pritisaka na novinare i medije su SLAPP tužbe, neosnovane sudske tužbe koje masovno pokreću zlonamjerni pojedinci protiv novinara kako bi ih zastrašili dugotrajnim parnicama s visokim odštetnim zahtjevima i odvratili od obavljanja novinarskog posla. Toj rastućoj pojavi koja je prepoznata kao prijetnja slobodi govora i slobodi medija, civilnom društvu i demokraciji u cijelome svijetu, posebnu pozornost posvećuju i Međunarodna i Europska federacija novinara, IFJ/EFJ, i pružaju podršku i pomoć organizacijama članicama, među njima i Hrvatskoj. Iz svega je vidljivo da iza prividno glamurozne fasade novinarskog posla stoji puno stresnog rada, kao i pritisci uredništva unutar redakcije i moćnika izvan nje, zastrašivanje putem neutemeljenih SLAPP tužbi i prijetnje raznih kukavica sakrivenih u bespućima društvenih mreža. Ukratko, ispod izvanjskog sjaja novinarske profesije kriju se loši uvjeti rada uz nedovoljne plaće. Stoga kolege i kolegice novinare podsjećamo da Opća deklaracija UN o ljudskim pravima, koja ove godine slavi 75. godišnjicu proglašenja, u članku 23. kao temeljno ljudsko pravo definira i pravo na sindikalno organiziranje radi zaštite svojih interesa. Novinari u Hrvatskoj imaju svoj sindikat, a što nas bude više, veće su nam šanse da poboljšamo uvjete rada, obranimo se od pritisaka i ostvarimo svoje interese. Stoga, dobrodošli u Sindikat novinara Hrvatske kako bismo novinarstvo zaista učinili javnim dobrom! U povodu Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske poziva svoje članove i sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da današnji dan obilježe 24. simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine u 11.55. Za Sindikat novinara Hrvatske Maja Sever, predsjednica