
“Novinarski posao danas je najteži posao na svijetu”, istaknuo je stručnjak za sigurnost David Bevan na treningu Safety4Journalists koji se održava u Zagrebu u sklopu projekta Europske federacije novinara u kojem je Sindikat novinara Hrvatske partner.
Na prvu bi brojni novinari možda pomislili: ma nije, ima težih i opasnijih. Ali kada se samo baci pogled na izvještaj Media Freedom Rapid Responsea može se zaključiti da je novinarstvo (p)ostalo opasan posao.
Neus Vidal iz European Centre for Press and Media Freedom, institucije koja je osnovala i vodi MFRR, istaknula je da je samo u prvoj polovici ove godine na području EU-a i zemalja kandidatkinja zabilježeno više od 400 slučajeva napada na novinare i da vide priličan porast u broju napada.
Najviše je verbalnih napada od strane pojedinaca. Zabrinjavajuće je i što su prijetnja slobodi medija i ponašanje policije i sudstva u pojedinim zemljama. Pozvala je novinare i strukovne organizacije da prijavljuju napade.
Prijaviti napad je važno, ali je važno i zaštititi se. Praktične savjete kako, dao je na treningu stručnjak za sigurnost David Bevan.
“Po pitanju sigurnosti novinara treba biti proaktivan, a ne reaktivan. Sigurnost je najbolja kada se na njoj radi preventivno, kada se stvaraju protokoli i alati za prevenciju sigurnosno upitne situacije”, pojasnio je Bevan dodavši da su medijske organizacije dužne štititi svoje novinarke i novinare, ali često se to u praksi ne događa. Zato je jednostavno poručio sudionicima treninga: „Sami se pripremite!“.
Izazova i prijetnji slobodi medija i novinara je puno – online prijetnje, prijetnje tijekom praćenja prosvjeda, zloporaba policijskih i političkih ovlasti, nedostatak strategije medijskih kuća da zaštite novinarke i novinare. Rješenje za sve je stvaranje Standardne operativne procedure i mjera koje će biti dogovorene na razini medijskih kuća, strukovnih organizacija i policije.
POMOZITE SI SAMI
Važan segment je i trening novinara kako da se nose s online prijetnjama. Smatra da se o sigurnosti mora učiti već na fakultetima jer je važno da već na početku karijere ljudi imaju dojam o važnosti sigurnosti. Upozorio je da je najgore freelancerima jer nemaju potporu redakcije, nemaju osiguranje.
Kada je riječ o online prijetnjama, Bevan predlaže da uvijek razdvojite privatne i poslovne profile na društvenim mrežama jer je to jedini način da se zaštitite. Vodite računa što objavljujete, koje fotografije, posebno ako ste na sigurnosno zahtjevnim terenima gdje vas fotografija lokacije, automobila itd. može dovesti u životnu opasnost.
Predlaže da pazite i s mobitelima, lako se može provaliti u njih, pa kada idete na teren očistite mobitel. Često se sudaraju sigurnosne potrebe s uredničkim i željom da se izvijesti s događaja, ali tu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Ističe i da IFJ nudi mogućnosti osiguranja novinara kada idu na opasne terene. Najavio je novu aplikaciju EFJ-a za sigurnost novinara koju će biti lansirana u veljači.
Na okruglom stolu koji je uslijedio poslije treninga raspravljalo se kako država, a kako poslodavci mogu zaštititi novinare. Napretka ima, ali možda slučaj novinara Dušana Miljuša najbolje pokazuje koliko je situacija ozbiljna. On je napadnut prije 14 godina, a sudski proces još nije gotov. Istaknuo je da je prošlo 5435 dana od napada na njega, ali da je danas puno više izazova za novinare nego u vrijeme kada je on bio napadnut jer tada nije bilo online prijetnji.
Glavni urednik Faktograf.hr Petar Vidov rekao je da su samo oni prijavili 50 slučajeva prijetnji od 2020. godine. “Nije prijetnja smrću ‘vas treba ubiti’ nego ‘ubit ću te’ prvo vam objasne u policiji. Ako dođe do suda onda na optužnom prijedlogu stoji adresa optuženog, ali i adresa onoga koji je podnio prijavu”, upozorio je Vidov kako stvari funkcioniraju u stvarnosti. “Vjerujem u dobre namjere hrvatske države da se brine za sigurnost novinara, ali ja se ne osjećam siguran”, zaključio je.
Kolegica iz Slobodne Dalmacije Gabrijela Radanović upozorila je okupljene kako je prošlo gotovo tri godine od napada na kolegicu Andreu Topić dok je radila svoj posao, a nije još ni prvo ročište zakazano.
Predstavnici ministarstava kulture i medija, unutarnjih poslova, te pravosuđa istaknuli su kako su izmjenama Kaznenog zakona, ali i boljoj suradnji policije i strukovnih organizacija napravili pomak prema boljoj sigurnosti novinarki i novinara.