Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo bili su domaćini velikog Europskog sastanka o ravnopravnosti spolova i raznolikosti u audiovizualnom sektoru.
Ravnopravnosti nema, audiovizualni sektor – posebno film, televizija i produkcija muški su svijet i takvo stanje mora se pod hitno mijenjati, zaključak je s dva održana panela u Hrvatskom novinarskom društvu.
Projekt “Postizanje ravnopravnosti spolova i promicanje raznolikosti u europskom audiovizualnom sektoru” otkriva kako žene predstavljaju 39% globalne radne snage, ali tek su s 27 % zastupljene na menadžerskim pozicijama. Razlika u plaći između žena i muškaraca u Europi je zabrinjavajućih 20 %, dok je razlika u mirovinama čak 37 % u korist muškaraca.
Kada je riječ o o medijskim radnicama, njih 2/3 doživjele su neki oblik online zlostavljanja ili uznemiravanja najmanje jednom. Žene u prosjeku dobiju tri puta više zlostavljačkih komentara na društvenim mrežama nego njihovi muški kolege.
Kada govorimo o filmu i produkciji, podaci za Hrvatsku su poražavajući. “Od 209 filmova snimljenih od 1990. do 2018. tek pet žena je na njima radilo kao snimateljice, a tek 15 su bile redateljice. Jedino gdje su žene u velikoj većini, njih 189, su na području kostimografije jer je to težak i slabo plaćen posao”, istaknula je Katarina Zrinka Matijević iz Društva hrvatskih filmskih redatelja. The presence of women in the Croatian Film industry
Ništa bolja situacija nije ni u europskoj filmskoj produkciji kada se analizira koliko je žena redateljica sudjelovalo sa svojim filmovima na eminentnim festivalima. U Cannesu tek 7%, Berlin 11%, Venecija 11% i Pula 5%
“Filmska produkcija muški je svijet. Kada je novac u pitanju, kod nas na Balkanu uvijek se nekako nađu dva muškarca u tamnom prostoru”, opisao je situaciju Dario Vince iz Hrvatskog društva nezavisnih producenata.
“Već sam umorna od objašnjavanja i upozoravanja muškaraca da su u audiovizualnom sektoru žene neravnopravne! Posebno je zabrinjavajuće što ni naši studenti nisu danas ovdje i ne pokazuju interes za ovu temu”, upozorila je glumica Lana Barić iz Hrvatskog društva filmskih djelatnika te dodala da, iako je umorna, kako se borba za ravnopravnost mora nastaviti i da se od nje ne smije odustati.
Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Viktorija Car osvrnula se na istraživanje koje je provela s partnericama oko zastupljenosti žena u televizijskim vijestima. U slučaju Hrvatske pokazalo se da su žene u televizijskim vijestima zastupljene tek 8%. Otkriće je posebno zanimljivo u kontekstu činjenica da je u Hrvatskoj novinarstvo pretežno ženska profesija.
“Ženski glas u medijima se ne čuje. Rodna ravnopravnost se mora vježbati, moramo osvijestiti da novinarka za sebe kaže da je novinarka, a ne novinar. Imamo slučaj jedne televizijske kuće koja u svojim potpisima koristi isključivo muški rod. U redakcijama moramo mentorirati mlade novinarke i novinare oko ravnopravnosti jer konferencije koje se održavaju jednom ili dva puta godišnje nisu dovoljne”, rekla je.
Televizijska novinarka i članica Sindikata novinara Hrvatske Elizabeta Gojan upozorila je na seksizam u medijima gdje se žene prikazuju isključivo seksualizirano i stereotipno pa je čak došlo i do toga da se u medijskim izvještajima kritiziraju žrtve nasilja i silovanja.
“Prvi korak je mijenjanje zakonodavstva, a zatim moramo podizati svijest o ravnopravnosti spolova”, smatra Gojan.
Upozorila je i na podređeni položaj novinarki u Hrvatskoj. “Seksizam je institucionaliziran u Hrvatskoj. Mi pitamo za veću plaću, ali je ne dobijemo. Nekada nije pitanje veće plaće nego boljeg položaja u redakciji, a ženama je u pravilu često neugodno bilo što tražiti jer odmalena su odgajane u društvu koje od njih očekuje da budu ljubazne i nenametljive. Zato idite i učinite to, pitajte i tražite, ako smo se jednako kao naši muški kolege javljale s ratišta, poplava, zašto bi bile potplaćene”, poslala je poruku ženama Elizabeta Gojan.
Gender Equality and Diversity in the Media
Nevenka Sudar iz Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorila je kako se u medijima žene redovito predstavljaju u kontekstu tema poput zdravlja, ljepote, showbusinessa, kuhanja, mode, brige za djecu, dok su u temama politike, ekonomije, sudstva, vanjske politike podzastupljene.
Istaknula je da je način na koji mediji predstavljaju žene jedan od faktora podizanja svijesti o ravnopravnosti spolova i mogu pridonijeti prevenciji diskriminacije.
“Ne trebamo se sramiti priznati da nam je potrebna edukacija. To je jedini način na koji možemo postići ravnopravnost spolova”, zaključila je.