Pokrenuli smo kampanju “Zajedno za lokalne medije” u kojoj vas pozivamo da se javite na sinoh@hnd.hr ili Facebook stranice SNH-a. Objavit ćemo vašu priču. I anonimno ako postoji opasnost odmazde. Cilj kampanje jest upoznati javnost s problemima rada u lokalnim medijima, ojačati novinare u tim medijima, pozivamo vas da se uključite u sindikat, formirate podružnice i uključite se u naše radne grupe koje će definirati zahtjeve za izmjenu zakonodavstva kako bi se osigurao rad lokalnih medija bez ovisnosti o jedinicama lokalne samouprave.
Mate Prlić, urednik Dalmatinskog portala podijelio je s nama svoje viđenje problema i ponudio neke ideje. Kolega Prlić je bio novinar u Slobodnoj Dalmaciji, urednik dalmatinskih stranica Metro Expressa, radio je za portal Glas Dalmacije kao glavni urednik, na Splitskoj televiziji je bio glavni urednik kao i u tjedniku Vrime i Dalmacija Newsu, a sada je glavni urednik i suvlasnik Dalmatinskog portala. Prenosimo njegovu analizu problema i ideje kako poboljšati sustav.
“Značajan budžet lokalnim medijima predstavlja oglašavanje komunalnih tvrtki te jedinica lokalne samouprave. Na čelu tih ‘oglašivača’ su osobe koje su tu postavile njihove stranke, a oni često računaju da su s aranžmanom s medijima kupili njihovu zaštitu, odnosno osigurali povlašteni medijski tretman. Takav stav dovodi u nezavidan položaj urednike medija koji su svjesni očekivanja takvog ‘oglašivača’. To često rezultira sukobom vlasnika medija (kojemu je bitna financijska strana dogovora) i njegovih novinara s druge strane (kojima je bitna sloboda rada), a rezultat toga je cenzura i autocenzura, loša atmosfera u redakciji i gubitak autoriteta glavnog urednika.
Problem se može riješiti tako što će se ukinuti veza šefova firmi i lokalnih jedinice i medija, neće oni ‘davati’ medijima sredstva, nego će to biti njihova zakonska obveza. Kako ovo ne bi predstavljalo dodatan namet društvu, provjerit će se koliko je medijima do sada bilo transferirano sredstava zadnjih pet godina i toliko će se izdvajati i idućih pet. Čak će i iznosi pojedinom mediju biti jednaki u ovom prijelaznom razdoblju, dok se ne počne raspoređivati po kriterijima. Kriteriji bi trebali biti broj zaposlenih, godine na tržištu i doseg, a o ostalima se može raspravljati.
Okrenuli bismo stvari naopako: političari ne bi više zvali medije iz pozicije moći, nego iz pozicije klijenta koji treba iskoristiti ‘darovani’ marketinški prostor kojega će iskoristiti za promociju institucije na čijem je čelu. Cijena tog marketinškog prostora će biti povoljnija nego što se nudi realnom sektoru, jer: a) mediji ne trebaju trošiti svoje resurse da bi našli oglašivača i b) bez obzira na zakonsku obvezu, cilj je da institucije isto imaju benefit, odnosno da na tržištu ne mogu dobiti povoljnije uvjete od ovih koji su im ipak nametnuti.
Ovim načinom:
- Nema više potrebe za cenzurom i autocenzurom.
- Smanjuju se sukobi u redakciji, što će rezultirati boljom radnom atmosferom i posljedično proizvodnjom kvalitetnijeg medijskog sadržaja.
- Ne troše se nova proračunska sredstva.
- Institucije lokalne samouprave i komunalne firme dobivaju pravu reklamu, a ne političku zaštitu.
Pogoduje li se na ovaj način postojećim medijima nauštrb novih, s obzirom na kriterij godina na tržištu?
I da i ne. Mediji po osnivanju nemaju odmah ugovore s ovim institucijama, pa je odgovor ‘ne’. No, nekada osobe bliske politici pokrenu medij i odmah dobiju financiranje iz ovih izvora, a u tom slučaju bi odgovor bio ‘da’. Međutim, ne smatramo da je dobar i održiv takav model pokretanja medija, pa stoga ne žalimo što bi ovim našim prijedlogom takvi projekti bili uskraćeni za novac iz proračuna.”
Javite nam se i vi, podijelite svoje iskustvo rada u lokalnim medijima, ali i ideje kako da zajedno promijenimo situaciju, zaštitimo profesionalan rad i neovisnost lokalnih medija.