Zajedno protiv mržnje!

Okruglim stolom “Zajedno protiv mržnje” koji je održan u Novinarskom domu završio je projekt Sindikata novinara Hrvatske u suradnji s International press institutom.

U sklopu projekta, čiji su partneri bili Hrvatsko novinarsko društvo i Agencija za elektroničke medije, održali smo jednu online radionicu “Ublažavanje emocionalnog i profesionalnog utjecaja mržnje na internetu” u koju su se uklučili novinari i predstavnici brojnih medijskih kuća. Na radionici su predstavljene neke od taktika koje se koriste za ušutkavanje i zastrašivanje neovisnih novinara i  razgovarali smo o najboljim strategijama za njihovo rješavanje.

Voditelj radionice Javier Luque je voditelj je digitalnih komunikacija za Međunarodni press institut, gdje koordinira zagovaranje i komunikaciju na IPI-jevim digitalnim platformama. Radio je na problemima online mržnji prema novinarima i medijskim organizacijama od 2014. Njegovo istraživanje o ovoj temi citirali su mediji diljem svijeta kao što su The Guardian, The British Journalism Review i Bloomberg News, među ostalima. Godine 2018. režirao je svoj treći dokumentarni film “A Dark Place”, koji je premijerno prikazan na bečkom filmskom festivalu This Human World. Također je radio kao konzultant za predstavnicu OESS-a za slobodu medija za njihov projekt Sigurnost novinarki na internetu.

31. ožujka je održana druga radionica uživo u Novinarskom dom na kojoj su sudjelovale novinarke i novinari, predstavnici medija i studentice novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Razgovaralo se o situaciji u redakcijama u Hrvatskoj u kojima uglavnom ne postoji sustav niti konkretni mehanizmi za zaštitu novinara i novinarki od online uznemiravanja i govora mržnje. Javier Luque predstavio je Protokol za redakcije za podršku novinarima koji su meta uznemiravanja putem interneta Internationl press Instituta.

Problem online-uznemiravanja i negativnih efekata koje ono ima na slobodni protok informacija zahtijeva uključivanje više aktera, ali redakcije imaju ključnu ulogu u zaštiti novinara od profesionalne i osobne štete koju uznemiravanje može da izazvati. Ovaj protokol daje pregled određenih koraka i mjera koje redakcije mogu poduzeti same. Mjere sadržane u ovom protokolu temelje se na podacima koje je IPI prikupio tijekom posjeta u 45 redakcija iz pet europskih zemalja (u Finskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu) između travnja i prosinca 2018. godine, kao i sastanaka sa stručnjacima iz raznih zemalja. IPI je intervjuirao više od 110 urednika, novinara i community-managera, kao i pravne stručnjake, predstavnike civilnog društva i akademske zajednice. U okviru posjeta ovim zemljama održani su razgovori s novinarkama i novinarima, u osam fokus-grupa, kako bi se procijenio utjecaj online-uznemiravanja. Ovaj protokol, koji je objavljen kao dio IPI-jeva programa Newsrooms Ontheline, nije predviđen biti komplet uputa koji vrijedi apsolutno za sve, nego kao početna točka za voditelje redakcija kako bi osmislili sustav koji funkcionira u njihovim specifičnim okolnostima i koji se može dugoročno održati i primjenjivati.

Nakon radionice održan je Okrugli stol u Novinarskom domu na kojem su sudjelovali Javier Luque,  International Press Institut,  Laura Šiprak, novinarka 24 sata,  Matea Grurinović, novinarka Faktografa,  Maja Sever predsjednica Sindikata novinara Hrvatske,      Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Anita Malenica, Agencija za elektroničke medije,  Jasna Fila, Ministarstvo kulture i medija, Tena Šimonović Einwalter, Pučka pravobraniteljica, Tajana Broz predstavnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Zlatko budimir, Ministarstvo unutarnjih poslova. Uz važnost implementacije Protokola za podršku novinarima na okruglom stolu je potvrđeno da se prirema i šira suradnja medijskih organizacija, MUP-a i tužiteljstva na izradi sustava brze zeštite i potpore novinarima imedijskim radnicima u slučaju napada.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever kazala kako je potrebno da se zaštita od online napada, fizičkih napada na novinare i govora mržnje pokrene na nekoliko razina. Od toga da same redakcije i medijske kuće moraju uspostaviti nekakve mehanizme da probaju zaštiti svoje novinare. Protokol koji je predstavljen na radionicama u tome će pomoći, ako kod uredništva i uprave medijskih kuća postoji istinska želja i volja da se stvar pokrene s mrtve točke”, kazala je Sever.
Istaknula je i potrebu za uspostavom komunikacijskih kanala za pomoć novinarima suočenim s govorom mržnje ali i za bolju suradnju s institucijama izvan medijskih kuća te zajednički rad u izmjeni postojeće medijske regulative. Riječ je o zaštiti novinara ali i osiguranju njihove neovisnosti u izvještavanju bez cenzure i autocenzure i upravo zato je dio odgovornosti i na poslodavcima u medijima jer i oni moraju doprinjeti boljoj zaštiti i sigurnosti novinara, zaključila je Sever.
Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasna Vaniček-Fila naglasila je kako je govor mržnje najviše zastupljen na društvenim mrežama, a manje u medijima. ‘’Kada govorimo o govoru mržnje u elektroničkim medijima, on je zasigurno najčešći u komentarima čitatelja. Drago mi je što smo upravo u donošenju Zakona o elektroničkim medijima postigli konsenzus s novinarima, njihovim strukovnim udrugama i nakladnicima gdje smo odgovornost za komentare prebacili isključivo na one koji ih pišu. Dakle, nakladnik nema odgovornost za komentare čitatelja’’, kazala je Vaniček Fila.

U raspravi su, između ostalih, sudjelovali i članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Anita Malenica koja je govorila o ulozi medijskog regulatora u sankcioniranju govora mržnje te novinarke 24 sata i Faktografa Laura Šiprak i Matea Grgurinović koji su iznijele primjere govora mržnje s kojim su se susretale u praksi. Hrvoje Zovko upozorio je na slučaj napadnutih novinarki u Splitu koje su trenutno u procesu suđenja počiniteljima napada dodatno izložene viktimizaciji i nije im pružena adekvatna potpora i pomoć. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako “propusti” uvijek imaju svoje ime i prezime i da zajedno trebamo raditi da se na njih ukaže i da se isprave. Predstavnik MUP-a Zlatko Budimir nekoliko puta je pozvao novinare i novinarke da prijavljuju napade kako bi oni mogli pokrenuti postupke, uz to naglasio je da je MUP spreman na suradnju i dogovor oko uspostave mehanizma brzog reagiranja na napade na novinare. Tajana Broz iz Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naglasila je da su sudjelovali u javnoj raspravi o Europskom zakonu o medijima i da su zatražili da se dodatno regulira zaštita novinara. Snimku konferencije možete pogledati na našoj Facebook stranici,

Zaključak je da je problem online zlostavljanja i govora mržnje i dalje u porastu, da je to zajednički problem i da ga zajedno treba i rješavati.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!