Vlada ne treba spašavati novinarstvo, već osigurati kvalitetno medijsko zakonodavstvo

foto: Vlada.hr

Nakon Godišnje skupštine Europske federacije novinara predsjednika EFJ-a Mogensa Blicher Bjerregårda, glavnog tajnika Ricarda Gutiérreza, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka i  predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske Maju Sever na sastanak je primio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković,  uz premijera na sastanku je bila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Predsjednica SNH Sever naglasila je da joj je drago da da je nakon 5 godina došlo do sastanka te da krovne novinarske organizacije od Vlade ne traže da spašava novinarstvo ili da pomaže, već da donese zakonsku regulativu koja će  osigurati slobodan i siguran rad novinara i razvoj kvalitetnog istraživačkog novinarstva. Zbog toga su SNH i HND i ovoga puta upozorili da je u rukama Vlade mogućnost dodatne promjene Kaznenog zakona kojima bi se članak povrede časti uklonio iz kaznenog na prekršajnu razinu.  Pozdravili su rad radne grupe za SLAPP tužbe i napore da se ide u smjeru dodatnih edukacija sudaca, ali smatramo da treba napraviti još taj korak u zakonodavstvu. Zatraženo je da se osigura neovisan rad regulatornog tijela te uz primjer postupka dodjele radijske koncesije Radija 101 naglasili da način izbora članova, pa onda i rad Agencije za elektroničke medije pokazuje koliko je velik ovaj problem.

Uz iznošenje činjenica da je kriza upravljanja javnim servisom toliko duboka da HRT trenutno nema ravnatelja jer je prethodni u pritvoru, ali i da relevantna istraživanja pokazuju da je povjerenje u javni servis jako nisku, predstavnici krovnih medijskih organizacija podsjetili su na predizborno obećanje promjene Zakona o HRT-u, a zatražili su i promjene cijelog medijskog zakonodavstva počev od Zakona o medijima. Nužnost izmjene medijske regulative argumentirali su primjerom odnosno problemom primjene statuta u redakcijama. HND godinama upozorava da se izmjenom zakona smanjenjem poreza izašlo u susret izdavačima uz uvjet uvođenja statuta, ali do danas ne postoji mehanizam kojim bi se nadzirao odnosno kažnjavalo nepoštivanje te odredbe.

Sever je upozorila i da je sustav sufinaciranja lokalnih medija katastrofalan i uzrokuje potpunu ovisnost o lokalnim vlastima, upoznala je predstavnike vlasti da SNH i HND rade na novim modelima tražimo čelnike lokalnih vlasti na promjene, ali bez odluke političke većine ove se stvari neće znatno pomaknuti s mjesta. Radnička prava moramo štiti kolektivnim ugovorima, nastavila je Sever, a  u Hrvatskoj su samo dva u medijskim kućama, a Vlada bi trebala stvoriti atmosferu koja je podržavajuća za rad sindikata, te uz posredovanje ministarstva kulture podržati otvaranje pregovora o nacionalnom kolektivnom ugovoru. Naglasila je potrebu rješavanja zaštite radničkih prava  freelancera koji za naše regulative ne postoje, a poslodavci sve više angažiraju novinare u takvim nesigurnim radnim angažmanima.

Borbi protiv govora mržnje, dodala je Sever, predstavnici vlasi mogli bi doprinijeti podrškom novinarstvu, a ne tako da se pridruže valu kritika da su novinari krivi za sve zato što izvještavaju o vijestima koje možda nisu dobre. Upozorila je da budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, SNH i HND smatraju da treba otvoriti razgovore o sustavu izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit, ta da SNH želi sudjelovati u kreiranju sadržaja natječaja za raspodjelu sredstava iz Europske unije za oporavak medija jer smatramo da novinari imaju pravo na definiranje svojih zahtjeva, a ne samo nakladnici. Sredstva Europske unije moraju se usmjeriti na spas novinarstva, kvalitetnog novinarstva, ne samo medijskih kuća odnosno njihovih vlasnika, zaključila je Sever i na kraju postavila pitanje je li hrvatska Vlada uspostavila suradnju s Međunarodnom federacijom novinara i dogovora prijem novinarki iz Afganistana.

U Hrvatskoj su trenutno aktivne najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 78,5 milijuna kuna, rekao je Hrvoje Zovko, dodajući da smo jedina država u kojoj javni servis javnim novcem tuži članicu strukovne organizacije, Sanju Mikleušević Pavić, zbog objave službenog priopćenja ogranka HND-a pri HRT. Podsjetio je da je Mikleušević Pavić dobila je tužbu zajedno s HND-om zbog priopćenja iz rujna u kojem se osuđuju propusti poput afere s preprodajom ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo. HRT u ovoj tužbi od HND-a traži 200.000 kuna te 50.000 kuna od Sanje Mikleušević Pavić.

Predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård podržao je rad krovnih medijskih organizacija i naglasio dobru suradnju, istaknuo važnost zajedničke borbe protiv SLAPP tužbi uz zahtjev za dekriminalizacijom odredbe povrede ugleda i časti,  ali i zaštite autorskih prava novinara kroz kvalitetno zakonodavstvo.  Glavni tajnik Ricard Gutiérrez objasnio je da su oni ovdje kako bi se borili za zaštitu novinara i novinarstva, te da je upravo za zaštitu demokraciji potrebno zaštiti i ojačati kvalitetno novinarstvo.

Predsjednik Vlade Plenković govorio je o važnosti neovisnog i profesionalnog novinarstva za demokratske procese u svakom društvu. Dodao je da je Hrvatska u procesu donošenja novih medijskih zakona i Nacionalnog plana razvoja medija. U listopadu ove godine usvojen je novi Zakon o autorskim i srodnim pravima koji po prvi puta definira novinarska autorska djela kao dio kataloga autorskih djela, ali i osigurava zaštitu autorskih prava novinara na digitalnom tržištu.

Predsjednik Vlade informirao je kako je Ministarstvo kulture i medija formiralo Radnu skupinu za suzbijanje SLAPP tužbi, ali i da se planira osigurati nove mehanizme financiranja profesionalnog novinarstva, između ostalog i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Službeno priopćenje iz Vlade možete pročitati ovdje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!