Naslovnu ilustraciju stvorila je umjetna inteligencija
Kako će umjetna inteligencija mijenjati novinarstvo i sadržaj koji redakcije nude čitateljima, gledateljima i slušateljima? Kako će utjecati na svakodnevni život ljudi?
To smo pitanje postavili petero autora, u vrijeme dok se Europska unija priprema za izbore, jača borbu protiv dezinformacija te privodi kraju rad na prvom svjetskom zakonu o umjetnoj inteligenciji.
Za projekt “Što nam radi UI” pišu i govore: Ivan Pandžić (24sata), Ivana Dragičević (N1), Ante Tomić (Jutarnji list), Dora Kršul (Telegram) i Martina Validžić (HRT). Projekt Sindikata novinara Hrvatske podržao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Pročitajte zašto Ivan Pandžić smatra da UI može pomoći novinarstvu:
“Dobar dan!”. Taj svakodnevni pozdrav je ključni razlog zašto umjetna inteligencija i umjetno generirane vijesti neće nikada zamijeniti novinare i novinarstvo koje se ne sastoji tek od pukog prenošenja osnovne, prepisane informacije. Razvoj umjetne inteligencije napreduje, već se eksperimentira s modelima koji bi sami pisali vijesti i brzo ih objavljivali, pa traju rasprave hoće li to značiti smrt novinarstva i medija kakve poznajemo. Neće. Ali svako će zahtijevati novu prilagodbu, regulaciju, a i građane će natjerati na kritičnije razmišljanje o informacijama koje su im plasirane.
Zašto jedan obični “Dobar dan!” za početak predstavlja neprobojni štit novinarstva i razlikuje stvarne priče od sintetičkih? Zato što on u sebi sažima sav onaj kontakt među ljudima koji umjetna inteligencija nikada neće moći ostvariti pri informiranju javnosti. A iz njega proizlazi i obrada informacija i kvaliteta vijesti.
Umjetna inteligencija ne postavlja pitanja, a postavljanje dobrih pitanja ljudima relevantnima za temu je ključ novinarstva. Umjetna inteligencija neće moći nazvati političara za kojeg postoji sumnja da je izvlačio novac i pitati ga zašto je platio neke račune. Neće moći na terenu, među ruševinama, razgovarati s čovjekom koji je sve izgubio nakon potresa. Neće moći u intervjuu postavljati potpitanja. Neće moći staviti u kontekst izjave političara i onoga što piše u dokumentima, a još teže procjenjivati i govori li netko istinu ili ne.
Neće moći primijeniti tumačenje zakona, a kamoli razumjeti birokratska opravdanja i neusklađenosti pravila i propisa koji se često prelamaju na građanima. Neće nikada moći sama doći do podataka ili ispovijesti koje nisu već objavljene na internetu, razumjeti žrtve nasilja, netolerancije i nepravde. Neće moći nazvati drugu stranu, odnosno osobe na koju se te informacije odnose, provjeriti njihovu točnost ili tražiti obrazloženja.
Novinarstvo neće nestati s novim razvojem tehnologije, ali će se promijeniti, kao što se mijenjanju i mediji i čitatelji s tehnološkim napretkom. Ali bit je uvijek ista: pravovremena i točna informacija. U pozitivnom smislu, razvoj novih alata koje možemo nazvati i umjetnom inteligencijom uvelike će i olakšati posao medijima, a čitateljima dati brže i preglednije informacije. Neke medijske kuće već razvijaju sustave koji prate vijesti iz cijelog svijeta i objave ljudi na društvenim mrežama kako bi imali prvi informaciju o nesrećama, prosvjedima, katastrofama ili imali videa, slike i komentare onih koji se nalaze na nedostupnim ratnim područjima.
Tehnologija pomaže i u stvaranju razumljivih vizualizacija od velikog skupa podataka, pretraživanje i povezivanje informacija će također biti brže. I nema sumnje da će osnovne vijesti koje se već nalaze u stranim medijima, umjetna inteligencija moći brže prevesti, povezati, pa čak napisati, tj. puno bolja riječ je: prepisati.
Ali i to će morati biti pod ljudskom kontrolom. Jer dosadašnji pokušaji da umjetna inteligencija napravi članke, primjerice sa zdravstvenim ili financijskim savjetima, su rezultirali nizom pogrešaka. Iako su na navedene teme objavljene stotine članka na internetu, kada je sve trebalo procesuirati u jedan tekst, nije mogla razlučiti točne od netočnih fragmenata informacija, starije od novijih istraživanja niti kritički razmišljati. I zato je rezultirala pogreškama. A najgore je što se mediju može dogoditi jest širenje netočnih informacija. Staro pravilo je da čak i ako u priči imaš devet od deset provjerenih i točnih činjenica, ako je jedna netočna, u očima čitatelja će pasti vjerodostojnost cijelog teksta. A samim tim i vjerodostojnost medija. Dakle, čak i ako se algoritmi poprave i umjetna inteligencija usavrši, nužno je da postoji i ljudska kontrola i provjera vjerodostojnosti.
Novinari su sami reagirali i shvatili nužnost samoregulacije, pa je pred kraj prošle godine potpisana tzv. Pariška povelja. Na njoj je radilo 16 uglednih novinarskih organizacija i niz stručnjaka, te je sastavljeno 10 načela za korištenje umjetne inteligencije u novinarstvu. Među ostalim, propisuje se da će se u primjeni umjetne inteligencije primjenjivati etička načela novinarstva, uređivačke odluke o objavama i procjenama tekstova će donositi profesionalni novinari, mediji će jasno razlučiti vijesti koje su napisali ljudi od onih koji su sintetičke, štitit će pravo na privatnost, intelektualno vlasništvo, ograničit će se korištenje umjetno stvorenih videa i fotografija naspram onih pravih iz stvarnog svijeta…
Smatra se da je najveća opasnost umjetne inteligencije proizvodnja lažnih vijesti ili namjerno pristranih vijesti koje iskrivljavaju istinitost i plasiraju se radi političkih probitaka, izazivanja straha ili drugih interesa. Ali namjerne lažne vijesti ne stvara umjetna inteligencija, nego prirodna, ljudska. A razni tehnološki alati samo pomažu da se one bolje oblikuju i jednostavnije prošire u javnost. Posljednji primjeri i u Hrvatskoj pokazuju da za lažne vijesti ne treba nikakav napredni sustav. Lažne informacije o migrantima, mračnim planovima Europe, trovanjima ili druge teorije zavjere se najčešće šire porukama od mobitela do mobitela ili dijeljenjem na društvenim mrežama. Radi se o tekstovima ili fotografijama kojima se daje drugačiji kontekst. Ali koliko god umjetna inteligencija olakšala stvoriti lažna videa, ona na isti način i razotkriva lažne vijesti.
Danas postoje alati kroz koje se može brzo i jednostavno provjeriti svaki video ili fotografija, dane izjave i njihov kontekst, a upravo će uloga klasičnih medija biti neprocjenjiva u suzbijanju lažnih vijesti. Kako se bude dizala čitalačka kultura i medijska pismenost, te osviještenost o lažnim vijestima, tako će i vjerodostojni i provjereni mediji privući čitatelje. Većina mainstream medija prepoznate lažne vijesti uopće ne objavljuje, no kako bi se podigla kultura prepoznavanja lažnih vijesti, ne bi bilo čudno da uskoro postoje rubrike u kojima će se na jednom mjestu nalaziti videa, fotografije i tekstovi manipulacije.
Potrebno je vremena da se svi zajedno priviknemo, a pogotovo stariji sugrađani, da sve što vidimo na internetu ne mora biti i istinito. I da postane sasvim uobičajeno da svi imamo na mobitelima i računalima instalirane aplikacije koje provjeravaju videa i vijesti prije nego bez razmišljanja budu proslijeđene svima koje poznajemo.
Zato umjesto neprijatelja, nečeg novog i opasnog, umjetnu inteligenciju treba shvatiti kao još jednog moćnog prijatelja. Prijatelja koji najviše podsjeća na Sheldona iz popularne serije jer je prepun informacija koje ne znamo, ali je uglavnom lišen socijalne inteligencije, emocije, društvenog uređenja i osnovnog razumijevanja ljudskih odnosa. Ali koji je itekako koristan ako mu se postavi okvir djelovanja poput spomenute samoregulacije u novinarstvu, ali i europskih pravila koje bi uskoro trebala biti usvojena na razini Europske unije.
Ivan Pandžić, novinar 24sata
A dok ste nam još tu…
Evo nekoliko aktualnosti o pokušaju Europske unije da postavi globalni standard donošenjem prvog zakona o reguliranju umjetne inteligencije na svijetu:
Zastupnice i zastupnici Europskog parlamenta 13.3.2024. odobrili su Akt o umjetnoj inteligenciji, koji jamči sigurnost i zaštitu temeljnih prava te istodobno potiče inovacije.
Uredba dogovorena na pregovorima s državama članicama u prosincu 2023. usvojena je s 523 glasova za, 46 protiv i 49 suzdržanih.
Cilj joj je zaštititi ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i okolišnu održivost od visokorizične umjetne inteligencije, a istodobno poticati inovacije i osigurati Europi ulogu predvodnika u tom području. Pravila za umjetnu inteligenciju utvrđena su na temelju njezinih potencijalnih rizika i razine učinka.
Zabranjene primjene
Novim pravilima zabranjene su određene primjene umjetne inteligencije koje ugrožavaju prava građana, uključujući sustave za biometrijsku kategorizaciju temeljene na osjetljivim karakteristikama i neciljano prikupljanje prikaza lica s interneta ili iz nadzornih snimaka radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica. Zabranjuje se i prepoznavanje emocija na radnome mjestu i u školama, vrednovanje građana, prognostički rad policije (kad se temelji isključivo na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina) te umjetna inteligencija koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca.
Iznimke za potrebe kaznenog progona
Upotreba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona u načelu je zabranjena, osim u okolnostima koje su iscrpno navedene i precizno definirane. Daljinska biometrijska identifikacija u stvarnom vremenu može se koristiti samo ako su ispunjeni strogi zahtjevi, npr. njezina je upotreba vremenski i geografski ograničena te je za nju prethodno izdano posebno sudsko ili upravno dopuštenje. Neki od primjera takvih okolnosti su ciljana potraga za nestalom osobom ili sprečavanje terorističkog napada. Naknadna upotreba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju smatra se visokorizičnom upotrebom i za nju je potrebno sudsko dopuštenje povezano s kaznenim djelom.
Obveze za visokorizične sustave
Predviđene su i jasne obveze za druge visokorizične sustave umjetne inteligencije (zbog njihova znatnog potencijala za ugrožavanje zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava, okoliša, demokracije i vladavine prava). Visokorizična umjetna inteligencija upotrebljava se, među ostalim, za kritičnu infrastrukturu, obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ključne privatne i javne usluge (npr. zdravstvo, bankarstvo), određene sustave u okviru kaznenog progona, upravljanje migracijama i granicama, pravosuđe i demokratske procese (npr. utjecanje na izbore). Za takve sustave treba osigurati procjenu i ublažavanje rizika, vođenje evidencije upotrebe, transparentnost i preciznost te ljudski nadzor. Građani će imati pravo podnijeti tužbu povezanu s umjetnom inteligencijom te dobiti objašnjenja odluka temeljenih na visokorizičnim sustavima umjetne inteligencije koje utječu na njihova prava.
Zahtjevi za transparentnost
Sustavi umjetne inteligencije opće namjene i modeli na kojima se temelje moraju zadovoljavati određene kriterije transparentnosti, uključujući usklađenost sa zakonom EU o autorskim pravima i objavljivanje detaljnih sažetaka sadržaja koji se koristi za obuku. Snažniji sustavi umjetne inteligencije opće namjene koji bi mogli predstavljati sistemske rizike podlijegat će dodatnim zahtjevima koji uključuju ocjenjivanje modela, procjene i ublažavanje sistemskih rizika te prijavljivanje incidenata.
Uz to, umjetno stvoreni ili manipulirani audiosadržaji, fotografije i videosadržaji (deepfakes) moraju biti jasno označeni kao takvi.
Poticanje inovacija te malih i srednjih poduzeća
Treba uspostaviti regulatorno izolirano okruženje i testiranje u stvarnim uvjetima na nacionalnoj razini te omogućiti start-up poduzećima te malim i srednjim poduzećima pristup istima kako bi mogla razvijati i trenirati inovativne sustave umjetne inteligencije prije njihova stavljanja na tržište.
Sljedeći koraci
Uredbu još trebaju pregledati pravnici lingvisti, a očekuje se da će biti donesena prije kraja parlamentarnog saziva (u tzv. postupku ispravka). Vijeće ju također treba službeno podržati.
Stupit će na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije i počet će se primjenjivati 24 mjeseca nakon stupanja na snagu, osim zabranjenih primjena (šest mjeseci nakon stupanja na snagu), kodeksa prakse (devet mjeseci nakon stupanja na snagu), pravila za umjetnu inteligenciju opće namjene uključujući upravljanje (12 mjeseci nakon stupanja na snagu) i obveza za visokorizične sustave (36 mjeseci nakon stupanja na snagu).
Kontekst
Zakon o umjetnoj inteligenciji izravno odgovara na prijedloge građana Konferencije o budućnosti Europe (COFE), konkretno na prijedlog 12. (10.) o jačanju konkurentnosti EU u strateškim sektorima, prijedlog 33. (5.) o sigurnom i pouzdanom društvu, prijedlog 33. (5.) o sigurnom i pouzdanom društvu, uključujući suzbijanje dezinformacija i osiguravanje da ljudi u konačnici imaju kontrolu, prijedlog 35. o promicanju digitalnih inovacija, (3.) uz osiguravanje ljudskog nadzora i (8.) pouzdanu i odgovornu upotrebu umjetne inteligencije, postavljanje mjera zaštite i osiguravanje transparentnosti te prijedlog 37. (3.) o korištenju AI i digitalnih alata za poboljšanje pristupa građana informacijama, uključujući osobe s invaliditetom.
