U 951 tužbi protiv novinara tužitelji traže 77,4 milijuna kuna

(foto HND)

U Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi četvrtu godinu za redom.

Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 443 parnice teške u prosjeku 95.000 kuna po tužbi. Odmah za Hanzom je Styria, koja samo za Večernji list i 24 sata ima 196 tužbi, čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak 32 godine, podaci su koje je HND objavio na tribini u srijedu.

Od ukupnog broja od 951 tužbe, 928 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. S druge strane, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tužitelji su, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Samo protiv Hanza medije trenutno je aktivno 26 tužbi koje je podnijelo 18 sudaca na ukupan iznos od 1,722.500 kuna.

Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem za 2022. godinu potražuje najmanje 77,4 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.

Ove je godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 26 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je 65 posto njih odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok ih se 26 posto jedva ili jako teško nosi s tužbama – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima koje ovakve tužbe dovode na rub propasti.

(Izvor: HND)

“I ovogodišnja HND-ova anketa o broju tužbi protiv novinara i medija pokazuje opasan trend rasta tužbi te da u Hrvatskoj sad već postoji kultura maltretiranja i zastrašivanja novinarki i novinara te medija tužbama koje su u današnje vrijeme novi model napada na novinarstvo. Budući da je na anketu odgovorilo 26 medija, s pravom možemo reći kako je stvaran broj puno veći i da prelazi brojku od 1000 tužbi. Posebno zabrinjava činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci”, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i dodao kako je Hrvatska najgora zemlja u Europi kada je riječ o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation) .

“Ono što bez ikakve odgode tražimo jest promjena zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak tužbi. HND traži i nikad neće odustati od zahtjeva da se dekriminaliziraju sva kaznena djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Zahtijevamo od Vlade da to hitno učini. Smatramo kako građansko pravo svima koji se smatraju oštećenima omogućava dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju”, zaključio je Zovko.

Službeni pak podaci Ministarstva pravosuđa i uprave govore kako je lani protiv novinara pokrenuto novih 380 parničnih predmeta za naknadu štete, a na dan 31. prosinca 2021. godine ukupno 859 parnica još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju 2021. godine bio je 110. Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2019., 2020. i 2021. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 39 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te 53 rješenje o obustavi postupka. Donesene su 2 odbijajuće presude te 20 oslobađajućih.

U samo 11 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lani, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio.

Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 23 medija, u Hrvatskoj su u veljači 2021. godine bila aktivna 924 sudska spora. Ovako veliki broj tužbi protiv novinara i medija iz godine u godinu prilično zabrinjava. Moglo bi se reći da među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.

Ministarstvo kulture i medija lani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju.

Ni HND nije imun na tužbe, pa se tako protiv njegovih predstavnika i istaknutih članova stalno podnose razni oblici tužbi. Mislav Stipić, bivši ravnatelj Poslovanja HRT-a, kazneno je prijavio u lipnju 2021. potpredsjednike HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka zbog priopćenja koje su potpisali, a tiče se situacije na HRT-u, bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i zataškavanja seksualnog uznemiravanja na javnom medijskom servisu. Isti tužitelj nedavno je tužio i predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u Sanju Mikleušević Pavić. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, a spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, koji je počeo još 2018. godine, završen je nedavno pravomoćno u Zovkovu korist.

Ove godine su predstavnike nakladnika pitali i što misle na koji bi se način mogle suzbiti SLAPP-tužbe. Odgovori su uglavnom slični: nakladnici smatraju kako bi se neopravdane tužbe moglo suzbiti promjenom ili prilagodbom zakona, ujednačavanjem sudske prakse u cijeloj Hrvatskoj, edukacijom sudaca o medijskom pravu te edukacijom novinara, zatim osiguravanjem besplatne pravne pomoći malim lokalnim i neprofitnim medijima i javnim kampanjama u kojima bi se govorilo o SLAPP-u, objavio je HND.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!