Sve što ste htjeli znati o Lex AP-u i prosvjedu HND-a na koji vas pozivamo

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske još su tijekom javnog savjetovanja o izmjenama Kaznenog zakona upozorili da uvođenje kaznenog djela “neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje” neizbježno veže ruke novinarima da objavljuju informacije koje su u interesu javnosti.

Kada radite novinarski posao u državi u kojoj građani nemaju povjerenje u pravosuđe jer vide da zakon nije isti za sve, razotkrivanje brojnih korupcijskih afera i inzistiranje na pravdi tijekom pravosudnog postupka jedino je što vam kao novinarki preostaje. A sada je i to ugroženo!

Ako ste se pitali zašto prosvjed, posebno dok vlast tvrdi da novinari nisu obuhvaćeni novim kaznenim djelom, pozivamo vas da pročitate objašnjenje HND-a.

Vjerujemo da se, nakon što pročitate, vidimo u srijedu, 31.1.2024. od 11 sati na Trgu sv. Marka u Zagrebu i ispred HNK u Splitu.

Što se mijenja u Kaznenom zakonu?

Vlada je Hrvatskom saboru među ostalim poslala na donošenje Članak 307.a, koji glasi:

“(1) Pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.

(2) Počinjenje, pomaganje ili poticanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.”

Što to znači?

To znači da će svi koji bi potencijalno mogli upozoriti na nepravilnosti u istragama kaznenih djela, na primjer na pokušaj zataškavanja koruptivnih radnji vladajućih, biti kažnjeni ako o tome obavijeste javnost, odnosno novinare.

Novinari koji objave takve informacije za to neće kazneno odgovarati, ali će se široko otvoriti vrata policiji ili DORH-u da im pretražuju mobitele, računala, e-mailove… ne bi li doznali otkud im informacija.

Koje su posljedice ovih izmjena?

Donese li se ovakav zakon, građani neće godinama dobivati informacije o kaznenim postupcima od javnog interesa kao što su dokazi da su državni dužnosnici, osobe na visokim političkim dužnostima, primjerice ministri počinili koruptivno kazneno djelo ili zloupotrebu položaja. Time će biti spriječena rasprava o ključnim pitanjima za predstojeće izbore i Hrvatska će postati deklaratorna demokracija.

Zakon otvara širom vrata skrivanju zloupotreba od represivnog aparata i ukida javnost kao kontrolni mehanizam rada policije, državnog odvjetništva i sudova. Sve osobe iz sustava istrage koje dođu do podataka o nepravilnostima, a koji su od javnog interesa, dobro će razmisliti prije nego što ih podijele s medijima. Država ih je zastrašila, tri godine zatvora nisu šala.

Ako se ušutkaju zviždači, građani za neka kriminalna djela nikad neće saznati.

Sjetimo se prometne nesreće vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića prije par godina u kojoj je pijan razbio službeni automobil pa lažno prikazao da ga je vozio njegov rođak. Da se tada nisu smjele objavljivati informacije iz istrage, pitanje je bi li bio uhićen s trojicom policajaca pod sumnjom da su mu pomogli u lažiranju nesreće.

Da se nije smjelo ništa otkriti, javnost možda još ne bi doznala da je Mihaelu Berak ustrijelio policajac te da nije riječ o nesretnom slučaju, kao što tvrdi policija, nego o namjernom ubojstvu iz službenog pištolja, kao što smatra DORH.

Da se ništa nije smjelo doznati iz istrage, javnost ne bi saznala neke od detalja djelovanja grupe Borg…

Ne bi se znao ni razlog propasti vještačenja u predmetu “Agrokor” za koji su građani platili 1,300.000 eura.

Kako je do ovakvog prijedloga došlo?

Nakon što su se početkom 2023. godine u istrazi protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac u jednoj prepisci pojavili inicijali AP, a mediji to objavili, javnost je posumnjala da je riječ o inicijalima predsjednika Vlade. Nakon toga je premijer Andrej Plenković izjavio:

“Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo.”

Izmjene KZ-a nakon toga su u javnosti nazvane “Lex AP”.

Hrvatsko novinarsko društvo nazvalo ga je “zakonom opasnih namjera” jer smatra da je izravno usmjeren na zaštitu zloupotreba u politici, a protiv javnog interesa i slobode medija.

Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku organski su zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi zbog dnevnopolitičkih događaja i prikrivanja moguće političke korupcije.

Pridružite nam se 31. siječnja 2024. u 11 sati na Markovu trgu u Zagrebu ili u Splitu ispred HNK, stoji u pozivu HND-a kojem se SNH solidarno pridružuje!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!


Deprecated: Funkcija the_block_template_skip_link je zastarjela od inačice 6.4.0! Umjesto toga upotrijebite wp_enqueue_block_template_skip_link(). in /home/snhhr/public_html/wp-includes/functions.php on line 6031