Kako će umjetna inteligencija mijenjati novinarstvo i sadržaj koji redakcije nude čitateljima, gledateljima i slušateljima? Kako će utjecati na svakodnevni život ljudi?
To smo pitanje postavili petero autora, u vrijeme dok se Europska unija priprema za izbore, jača borbu protiv dezinformacija te privodi kraju rad na prvom svjetskom zakonu o umjetnoj inteligenciji.
Za projekt “Što nam radu UI” pišu i govore: Ivan Pandžić (24sata), Ivana Dragičević (N1), Ante Tomić (Jutarnji list), Dora Kršul (Telegram) i Martina Validžić (HRT). Projekt Sindikata novinara Hrvatske podržao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Osvrt Ivana Pandžića pročitajte OVDJE
Osvrt Ivane Dragičević pročitajte OVDJE
Osvrt Ante Tomića pročitajte OVDJE
Osvrt Dore Kršul pročitajte OVDJE
Osvrt Martine Validžić pročitajte OVDJE
A dok ste nam još tu…
Evo nekoliko aktualnosti o pokušaju Europske unije da postavi globalni standard donošenjem prvog zakona o reguliranju umjetne inteligencije na svijetu:
Zastupnice i zastupnici Europskog parlamenta 13.3.2024. odobrili su Akt o umjetnoj inteligenciji, koji jamči sigurnost i zaštitu temeljnih prava te istodobno potiče inovacije.
Uredba dogovorena na pregovorima s državama članicama u prosincu 2023. usvojena je s 523 glasova za, 46 protiv i 49 suzdržanih.
Cilj joj je zaštititi ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i okolišnu održivost od visokorizične umjetne inteligencije, a istodobno poticati inovacije i osigurati Europi ulogu predvodnika u tom području. Pravila za umjetnu inteligenciju utvrđena su na temelju njezinih potencijalnih rizika i razine učinka.
Zabranjene primjene
Novim pravilima zabranjene su određene primjene umjetne inteligencije koje ugrožavaju prava građana, uključujući sustave za biometrijsku kategorizaciju temeljene na osjetljivim karakteristikama i neciljano prikupljanje prikaza lica s interneta ili iz nadzornih snimaka radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica. Zabranjuje se i prepoznavanje emocija na radnome mjestu i u školama, vrednovanje građana, prognostički rad policije (kad se temelji isključivo na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina) te umjetna inteligencija koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca.
Iznimke za potrebe kaznenog progona
Upotreba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona u načelu je zabranjena, osim u okolnostima koje su iscrpno navedene i precizno definirane. Daljinska biometrijska identifikacija u stvarnom vremenu može se koristiti samo ako su ispunjeni strogi zahtjevi, npr. njezina je upotreba vremenski i geografski ograničena te je za nju prethodno izdano posebno sudsko ili upravno dopuštenje. Neki od primjera takvih okolnosti su ciljana potraga za nestalom osobom ili sprečavanje terorističkog napada. Naknadna upotreba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju smatra se visokorizičnom upotrebom i za nju je potrebno sudsko dopuštenje povezano s kaznenim djelom.
Obveze za visokorizične sustave
Predviđene su i jasne obveze za druge visokorizične sustave umjetne inteligencije (zbog njihova znatnog potencijala za ugrožavanje zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava, okoliša, demokracije i vladavine prava). Visokorizična umjetna inteligencija upotrebljava se, među ostalim, za kritičnu infrastrukturu, obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ključne privatne i javne usluge (npr. zdravstvo, bankarstvo), određene sustave u okviru kaznenog progona, upravljanje migracijama i granicama, pravosuđe i demokratske procese (npr. utjecanje na izbore). Za takve sustave treba osigurati procjenu i ublažavanje rizika, vođenje evidencije upotrebe, transparentnost i preciznost te ljudski nadzor. Građani će imati pravo podnijeti tužbu povezanu s umjetnom inteligencijom te dobiti objašnjenja odluka temeljenih na visokorizičnim sustavima umjetne inteligencije koje utječu na njihova prava.
Zahtjevi za transparentnost
Sustavi umjetne inteligencije opće namjene i modeli na kojima se temelje moraju zadovoljavati određene kriterije transparentnosti, uključujući usklađenost sa zakonom EU o autorskim pravima i objavljivanje detaljnih sažetaka sadržaja koji se koristi za obuku. Snažniji sustavi umjetne inteligencije opće namjene koji bi mogli predstavljati sistemske rizike podlijegat će dodatnim zahtjevima koji uključuju ocjenjivanje modela, procjene i ublažavanje sistemskih rizika te prijavljivanje incidenata.
Uz to, umjetno stvoreni ili manipulirani audiosadržaji, fotografije i videosadržaji (deepfakes) moraju biti jasno označeni kao takvi.
Poticanje inovacija te malih i srednjih poduzeća
Treba uspostaviti regulatorno izolirano okruženje i testiranje u stvarnim uvjetima na nacionalnoj razini te omogućiti start-up poduzećima te malim i srednjim poduzećima pristup istima kako bi mogla razvijati i trenirati inovativne sustave umjetne inteligencije prije njihova stavljanja na tržište.
Sljedeći koraci
Uredbu još trebaju pregledati pravnici lingvisti, a očekuje se da će biti donesena prije kraja parlamentarnog saziva (u tzv. postupku ispravka). Vijeće ju također treba službeno podržati.
Stupit će na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije i počet će se primjenjivati 24 mjeseca nakon stupanja na snagu, osim zabranjenih primjena (šest mjeseci nakon stupanja na snagu), kodeksa prakse (devet mjeseci nakon stupanja na snagu), pravila za umjetnu inteligenciju opće namjene uključujući upravljanje (12 mjeseci nakon stupanja na snagu) i obveza za visokorizične sustave (36 mjeseci nakon stupanja na snagu).
Kontekst
Zakon o umjetnoj inteligenciji izravno odgovara na prijedloge građana Konferencije o budućnosti Europe (COFE), konkretno na prijedlog 12. (10.) o jačanju konkurentnosti EU u strateškim sektorima, prijedlog 33. (5.) o sigurnom i pouzdanom društvu, prijedlog 33. (5.) o sigurnom i pouzdanom društvu, uključujući suzbijanje dezinformacija i osiguravanje da ljudi u konačnici imaju kontrolu, prijedlog 35. o promicanju digitalnih inovacija, (3.) uz osiguravanje ljudskog nadzora i (8.) pouzdanu i odgovornu upotrebu umjetne inteligencije, postavljanje mjera zaštite i osiguravanje transparentnosti te prijedlog 37. (3.) o korištenju AI i digitalnih alata za poboljšanje pristupa građana informacijama, uključujući osobe s invaliditetom.
