Savjetovanje o sigurnosti novinara koji izvještavaju o ratu u Ukrajini

Dvije federacije blisko surađuju sa svojim podružnicama u Ukrajini, Nezavisnim sindikatom medija Ukrajine (IMTUU) i Nacionalnim sindikatom novinara (NUJU), kako bi osigurali sigurnosne savjete za novinare koji će pratiti borbe s prve crte bojišnice, dok putuju u i iz ratnih zona kao i u novinskim redakcijama.  Sukob koji je izbio u Ukrajini je konvencionalno ratovanje i od ključne je važnosti procjena strateškog kretanja i taktike. Potrebno je provesti plan za prikupljanje vijesti u takvom okruženju, a dobra strategija ublažavanja i mehanizmi brzog odgovora ključ su za sigurnu praksu u takvom okruženju.

Zato IFJ objavljuje ovo savjetovanje o sigurnosti medija, uz druge inicijative NUJU-a, uključujući  telefonsku liniju i osnivanje povjerenstva za podršku novinarima.

1. Sigurnosni protokoli za kontakte: Redakcije bi trebale usvojiti jasne protokole za ostanak u kontaktu sa svojim osobljem raspoređenim za pokrivanje borbi u ratnim zonama ili blizu njih. To bi pokrivalo korištenje šifriranih uređaja za komunikaciju, određene kontakte, vrijeme i mjesta za takve kontakte kako bi se smanjio rizik od lake identifikacije i lokalizacije. Treba uzeti u obzir kontakte koji koriste satelitsku opremu kada dođe do zračnih napada zbog rizika od lokalizacije. Oni također mogu biti pod nadzorom i biti meta za hakiranje njihovih telefona kako bi slušali njihov razgovor sa svojim kontaktima, kao i za ometanje njihovih sredstava komunikacije.

2. Sigurne priče s terena: Novinari ne bi trebali biti u blizini vojnih ili strateških ciljeva kao što su obrambeni položaji, željeznice i skladišta goriva, budući da će se vjerojatno koristiti višenosni raketni sustavi, topništvo i teški minobacači, što predstavlja ozbiljnu prijetnju .

Prijenos uživo i PTC iz blizine borbi treba izbjegavati jer izlažu novinare identifikaciji i napadima, bilo namjerno ili kada ih se zamijeni za legitimne vojne ciljeve. Umjesto toga, novinare treba poticati da se materijal (snimke, intervjui, itd.) što je brže moguće vraća u redakcije. Na taj način mogu izbrisati materijal koji može privući pogrešnu pažnju.

3. Sigurno putovanje:  ključno je razmotriti kako i kada putujete u zonu sukoba. Nijedan novinar ne smije putovati sam. Preporučljivo je izbjegavati putovanja noću, po lošem vremenu. Kad god je to moguće, novinari bi se trebali kretati zajedno i po mogućnosti domaći/nacionalni sa stranim novinarima jer bi to moglo pružiti određenu zaštitu ako padnu u ruke neprijateljskih vojnika. U konvojima u pokretu, držite dobru udaljenost u udaljenim područjima, a bliže jedni drugima u urbanim. Međutim, ne bi trebali putovati u konvoju ako je konvoj percipirana meta, posebno vojni ili logistički konvoj.

4. Kako savladyti pritisak?
Budite oprezni:  kada izvještavate o oružanom sukobu, može postojati pritisak da se dođe najbliže akciji i juri s jedne fronte na drugu kako biste pobijedili konkurenciju. Bliže nije uvijek bolje. Zamislite viši, udaljeniji položaj. Eksplicitne slike rijetko se emitiraju. Novinari bi se trebali oduprijeti porivu da dobiju prednost pred drugima u opasnoj situaciji. Njihova je zaštita veća kada su konzultacije u tijeku, a djeluju blizu jedni drugima i paze jedni na druge. Ovo može izgledati kao sporo novinarstvo, ali u ratnoj situaciji to je možda jedino moguće sigurno novinarstvo.

5. Pružanje sveukupne potpore i veze sa stožerima vojske, vladinim uredima, veleposlanstvima

Rješavanje problema: Ovo najbolje rade članovi sindikata IFJ u Ukrajini i/ili Rusiji. Jer, čak i uz najbolje smišljene planove, može se dogoditi da novinari mogu ostati zarobljeni ili iza vojnih položaja ili završiti u situacijama unakrsne vatre. U takvim slučajevima, ako uspije uspostaviti vezu, sindikat se može obratiti zapovjedništvu vojske i nadležnim ministarstvima kao i veleposlanstvima kako bi osigurao njihovo izvlačenje.

Mnogi novinari putuju s malo ili nimalo znanja o regiji ili primjeni lokalnog ili međunarodnog prava. Novinari bi trebali biti upoznati s relevantnim protokolima Ženevskih konvencija i humanitarnog prava koji definiraju prava neboraca, političkim i pravnim uvjetima u regiji, te bi trebali biti svjesni uloge Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) , UN-ovih agencija i regionalnih političkih tijela prije odlaska od kuće.

Priprema baze podataka o kontaktima: Za pružanje ove usluge članovi sindikata IFJ-a u Ukrajini stvorili su bazu podataka s kontaktima domaćih i stranih novinara koji traže njihovu pomoć, s kopijama njihovih putovnica, imenima njihovih medijskih organizacija, brojevima osiguranja i telefonskim brojevima (također kao WhatsApp, Signal, Sat, itd.) koriste u Ukrajini. Također bi trebali imati kontakte s veleposlanstvima u Kijevu/Moskvi kao i s predstavnicima ICRC-a u dvije zemlje. Ako je moguće, na web stranicama članova sindikata treba postaviti web-stranicu s lakim pristupom s početne stranice na kojoj su novinarima kojima je potrebna pomoć dostupni kontaktni brojevi za hitne slučajeve i drugi važni brojevi kao što su lokalne ili telefonske linije ICRC-a.