foto Reutersov institut
Reutersov Institut za novinarstvo objavio je u suradnji sa Sveučilištem Oxford Reuters Digital News Report 2021. 23. lipnja održan je Panel stručnjaka o rezultatima istraživanja. Najvažniji rezultat ove opsežne studije jest da je razina povjerenja javnosti u medije naglo porasla tijekom pandemije Covid-19. Sada su glavni izazovi kako dalje jačati stečeno povjerenje. U raspravi su postavljena ključna pitanja kako u budućnosti mediji mogu zadržati pretplatnike, posebno mladu publiku:
“Važno je angažirati mlađe novinare, angažirati mladu publiku i biti prisutan na društvenim mrežama. Ali šire gledano, nećete biti prihvaćeni od današnje publike ako nemate raznoliku redakciju ”, rekla je Roula Khalaf iz Financial Timesa.
Izvještaj je najopsežnije istraživanje o konzumaciji vijesti u svijetu, koje se temelji na više od 92.000 intervjua i pokriva 46 zemalja iz cijelog svijeta. Izvještaj proučava kako COVID-19 promijenio industriju vijesti, kako publika razmišljati o nepristranosti na više vizualnim društvenim mrežama kao što TikTok i Instagram. Također se istražuje porast modela prihoda čitatelja, uloga povjerenja i dezinformacija te način na koji ženska, mlađa percipiraju vijesti.
Evo nekoliko najzanimljivijih otkrića za europsku novinarsku zajednicu:
Povjerenje u vijesti
Sveukupno povjerenje u vijesti povećalo se za šest posto tijekom pandemije, zaustavivši time prethodni pad, posebno u zapadnoj Europi posebno za medije s reputacijom pouzdanog izvještavanja. U Finskoj je povjerenje na najvišoj razini od 65%. U zemljama s jakim i neovisnim javnim medijima primijećena je veća povjerenje u pouzdane medije. Većina ljudi u svim zemljama vjeruje da bi vijesti trebale prenositi niz stavova i pustiti ih da odluče što će misliti.
“Koncentracija na mladu publiku važna je za demokraciju, jer ako je mlađa generacija koncentrirana na teorije zavjere, to je problem za sve demokracije”, rekla je Alexandra Föderl-Schmid iz Süddeutsche Zeitung.
Plaćanje vijesti
Broj korisnika koji su spremni platiti vijesti i dalje je nizak, a najuspješnije su zemlje Norveška, gdje 45% online vijesti plaća pretplatom, donacijom ili jednokratnim plaćanjem. U Nizozemskoj taj broj doseže 17%, a u Njemačkoj samo 9%. Također, u većini zemalja dominira nekoliko nacionalnih marki, slijedeći dinamiku “pobjednik uzima najviše”. Takav spor ili neujednačen napredak predstavlja glavni problem medijima kojima je cilj opstanak u digitalnom svijetu.
Tiskane vijesti
Pandemija je dodatno pogoršala situaciju s tiskanim publikacijama, dijelom zbog ograničenja kretanja, a također i zbog prihoda od oglašavanja, čime je ubrzala pomak ka uglavnom digitalnoj budućnosti. Zemlje s tradicionalno visokom razinom naklade, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, zabilježile su neke od najvećih padova.
Dezinformacije
U Europi je 54% ispitanika pokazalo zabrinutost zbog širenja dezinformacija. Lažne informacije o Covid-19, posebno su raširene u srednjoj i istočnoj Europi (Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska). 29%, ispitanika najviše zabrinjava ponašanje političara zbog dezinformacija Covida, s tim da je broj u Poljskoj ili Španjolskoj još veći.
Reutersovo izvješće o digitalnim vijestima 2021., Newman N. i sur.
Percepcija nepravednog izvještavanja
Utvrđeno da je politička naklonost važan faktor za percepciju o tome jesu li vijesti postene.: dio publike u mnogim zemljama smatra da ih mediji nepravedno pokrivaju, posebno desničarska publika u Španjolskoj ili Njemačkoj. U mnogim se zemljama pokazalo da se pored žena i etničkih manjina, mlađe dobne skupine osjećaju najmanje pošteno predstavljenima u medijima i da je premala pokrivenost pitanja do kojih im je stalo.
Mladi i društvene platforme
Mladi radije pristupaju vijestima putem društvenih mreža i pretraživača, nego da odlaze na web s vijestima. To glavnim medijima otežava izgradnju izravnih odnosa s mladima. Koriste više YouTube, Snapchat, Instagram i sada TikTok. Tiktok koristi trećina starijih od 18 do 24 godina i ove su platforme bile u središtu političkih prosvjeda. Novinari igraju značajnu ulogu na Twitteru i Facebooku, ali na Instagramu i TikToku to su zastupljeniji influenceri i poznate osobe.
Reutersovo izvješće o digitalnim vijestima 2021., Newman N. i sur.
Cjelovito izvješće možete pročitati ovdje, a ključne nalaze ovdje .
Federica Cherubini , voditeljica razvoja na Reutersovom institutu za novinarstvo, u nedavnom webinaru o povjerenju u medije koji je organizirao EFJ, također je ukazala na potrebu da se novinari prilagode tim promjenjivim načinima konzumiranja vijesti i naglasila važnost na obuci. Evo njezine prezentacije o vještinama potrebnim u ovom digitalnom okruženju koje se razvija.