Zakonodavci Europske unije (Europska komisija, Europski parlament i Vijeće ministara) postigli su privremeni sporazum o Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), novom skupu pravila za internetske platforme, tražilice, online tržištima i drugim značajnim pružateljima digitalnih usluga. DSA će u potpunosti stupiti na snagu u prvom tromjesečju 2024., a za vrlo velike online platforme već četiri mjeseca nakon objave konačnog teksta u službenom časopisu EU.
Europska federacija novinara (EFJ) pozdravila je ovaj sporazum kao zakasnio skup propisa za učvršćivanje platformi na režime transparentnosti i odgovornosti koji su toliko potrebni za današnji digitalni ekosustav, ali je vrlo razočarana nedostatkom ojačanih uvjeta posredništva davatelji usluga (članak 12.).
«Slabljenje prijedloga Europskog parlamenta da se osigura obvezujuća primjena temeljnih prava, uključujući slobodu medija u uvjetima i odredbama vrlo velikih internetskih platformi, veliko je razočaranje», rekla je direktorica EFJ-a Renate Schroeder. «Međutim, ne možemo dati konačnu ocjenu jer još nema konačnog teksta. A, kao što znamo, vrag se krije u detaljima, posebice kada je u pitanju reguliranje velike tehnologije na europskoj razini,» dodala je.
DSA stvara skup obveza transparentnosti i odgovornosti za tehnološke tvrtke, što će ih natjerati da pravilno procijene i ublaže štetu koju njihovi proizvodi mogu prouzročiti. I ove procjene i mjere ublažavanja mogu procijeniti neovisni revizori i vanjski istraživači.
DSA ažurira i pojednostavljuje postojeći sustav obavijesti i postupanja za nezakonit sadržaj – kako je definirano nacionalnim zakonima država članica EU-a. Za nezakonit sadržaj DSA uspostavlja kategoriju pouzdanih označitelja, skupinu stručnjaka koje su imenovala nacionalna tijela na koje bi platforme trebale odmah reagirati.
O moderiranju sadržaja
Zajedno s drugim organizacijama civilnog društva, EFJ se izjasnio protiv bilo kakvog ‘medijskog izuzeća’ koji bi medijima mogao dati izuzeće od moderiranja sadržaja čak i kada šire dezinformacije. Mediji bi trebali biti jednako odgovorni kada dezinformiraju. Međutim, EFJ je inzistirao na pravno obvezujućim jamstvima koja bi spriječila internetske platforme da samovoljno i jednostrano brišu novinarski sadržaj. Stoga smo se cijelo vrijeme obvezali da ćemo ojačati članak 12. i osigurati da uvjeti i odredbe platforme budu vezani uz temeljna prava i slobodu medija, a nova formulacija u našem umu nema takva jamstva.
( Usuglašeni tekst :12. 2. Pružatelji posredničkih usluga postupat će na marljiv, objektivan i proporcionalan način u primjeni i provođenju ograničenja iz stavka 1., uz dužno poštovanje prava i legitimnih interesa svih uključenih strana, uključujući primjenjiva temeljna prava primatelja usluge, kao što su sloboda izražavanja, sloboda i pluralizam medija, te druga temeljna prava i slobode kako su sadržana u Povelji. )
O sustavu pritužbi i žalbama korisnika
Interni sustavi pritužbi sada uključuju dodatnu priliku za pristup tijelu za izvansudsko rješavanje sporova, za koje se zalažu EFJ i mnoge organizacije civilnog društva, uključujući EFJ. Međutim, postupci pritužbe predviđeni DSA-om mogu potrajati previše vremena ako platforme pogrešno blokiraju cijele aplikacije ili račune iz medija ili uklone urednički sadržaj.
O mehanizmu odgovora na krizu
Mehanizam odgovora na krizu tek je nedavno dodan za odgovor na hitne slučajeve poput rata u Ukrajini. To bi omogućilo Europskoj komisiji da naloži vrlo velike internetske platforme za poduzimanje specifičnih radnji u krizi, kao što je uklanjanje ratne propagande. Nakon intenzivnog lobiranja od strane civilnog društva, uključujući EFJ, izvorni je tekst prilagođen kako bi se zajamčili standardi ljudskih prava u takvim hitnim situacijama. Sada uključuje vremenski okvir od najviše tri mjeseca. Izvanredne ovlasti mogu se koristiti samo na preporuku odbora nacionalnih tijela, usvojenu jednostavnom većinom. Tri mjeseca nakon krize, izvršna vlast EU morat će izvijestiti Parlament i Vijeće o svim radnjama poduzetim u okviru te mjere.
O upravljanju rizicima
DSA uvodi stroža pravila za vrlo velike online platforme (VLOP) s više od 45 milijuna korisnika u EU zbog njihovog ogromnog utjecaja. VLOP-i će morati provoditi redovite procjene sistemskih rizika kao što su dezinformacije, obmanjujući sadržaj i osvetnička pornografija, te moraju provoditi odgovarajuće mjere ublažavanja koje podliježu neovisnim revizijama . U slučaju izostanka uspješnog ublažavanja, VLP-ovi se suočavaju s kaznama.
O obvezama transparentnosti
Nova pravila također uključuju niz obveza transparentnosti za promovirane sadržaje, koji kao takvi moraju biti jasno označeni. Ciljano oglašavanje temeljeno na osobnim podacima maloljetnika i profiliranje na temelju osjetljivih podataka poput političkih stavova i vjerskih uvjerenja bit će zabranjeno.
Neke od odredbi o transparentnosti DSA ograničenog su opsega, posebice u pogledu pravila o atribuciji robne marke, za koje se zalagala Europska radiodifuzna unija (EBU). Slažemo se s EBU-om da kada korisnici pristupaju medijskom sadržaju putem društvenih mreža, agregatora vijesti ili tražilica, trebaju biti u mogućnosti lako identificirati tko snosi uređivačku odgovornost. Neuspjeh platformi da pripiše sadržaj svom izvoru lišava publiku bitnog elementa za prosuđivanje informacija koje vide i čuju. Prema privremenom sporazumu, samo će internetska tržišta morati ispuniti ovaj važan zahtjev.
O sustavima preporuka
Sve platforme će morati objasniti kako personalizira sadržaj za svoje korisnike putem svojih sustava preporuka. Vrlo velike online platforme također će morati osigurati alternativni sustav preporuka koji se ne temelji na profiliranju. Vjerujemo da tekst ne obvezuje sve platforme da omoguće pristup sustavima preporuka trećih strana kako bi se zajamčio izbor korisnika, sloboda izražavanja i medijski pluralizam, za što smo se zalagali.
O ovrsi
Dok će nacionalna tijela nadzirati manje platforme, Komisija će imati isključive nadležnosti na vrlo velikim internetskim platformama. Kako bi se to financiralo, izvršna vlast EU-a naplatit će platformama naknadu za nadzor proporcionalnu veličini usluge i koja ne prelazi 0,05% njenog svjetskog godišnjeg neto prihoda. Mikro i mala poduzeća izuzeta su od niza obveza, kao što su sljedivost trgovaca, obavijest o kaznenim djelima, zahtjevi transparentnosti, sustav rješavanja pritužbi i izvansudsko rješavanje sporova.