Sindikat novinara Hrvatske smatra da se prijedlogom Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima negativno utječe na imovinska prava autora, te će ovakav zakon imati znatne negativne posljedice na prava autora, posebno novinara i fotografa.
Ovakav zakon pogoduje nakladniku/poslodavcu koji će neometano iskorištavati autorska prava, a kao posljedica ovog Zakona, doći će u pitanje zaštita i status radnog odnosa jer će brojni poslodavci odlučiti da nemaju potrebe za autorima jer ionako zadržavaju njihov portfolio autorskih djela. Ovakav prijedlog zakona nije predviđen EU regulativom, te nije bilo pravne obveze za ovakvim promjenama.
Smatramo da zakon treba mijenati mnogo toga. Od Članaka 1. točke 1. i to dodatkom da je autorsko pravo – pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog, umjetničkog i medijsko-nakladničkog područja, jer novinarima i drugim autorima u medijima sustavno se izbjegava priznati status autora ravnopravan s drugim područjima kreativnoga rada i to se ponovo radi ovim prijedlogom zakona
Pridružujemo se brojnim kritikama iznesenim posljednjih dana na članak o autorima audiovizualnih djela te smatramo da uz redatelja, scenaristu i skladatelja u zakonu treba pisati – snimatelj i montažer.
Sindikat novinara Hrvatske ne slaže se u cijelosti sa člankom 93. Dosada je Zakonom o autorskim pravima bilo uređeno da: Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja. (čl.76. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18) Predmetnom odredbom je autor zadržavao autorska prava na djelu bez ograničenja, dok je po novom Zakonu, ako nije drukčije uređeno, poslodavac stječe sva imovinska prava na autorskom djelu koje je stvorio autor. Time se autor stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu se olakšava odluka o otkazu s obzirom da zadržava sva imovinska prava na autorsko djelo. S obzirom da najveći dio Ugovora o radu ili Ugovora o djelu sadrži tipizirane odredbe kojima se ne uređuju prava nakon prekida radnog odnosa, jasno je da će poslodavac u najvećem dijelu slučajeva dobiti sva imovinska prava na autorskim djelima.
Protivimo se da se u zakonu uporno, među aktima kojima se uređuju odnosi u pogledu autorskog djela, izostavlja kolektivni ugovor te zahtjevamo da se kolektivni ugovor uvrsti među dokumente kojima se uređuje primjerena naknada autoru.
Smatramo da organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava svojih članova mogu u skladu sa Zakonom utemeljiti i udruge novinara Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, kao i da su nakladnici informativnih publikacija i ostalih medija obvezni su autorsko pravo sa svojim zaposlenicima i slobodnim novinarima i fotoreporterima regulirati ugovorima.
Podržavamo i kritike koje je na zakon dala strukovna udruga HND koja upozorava da se predmetnim rješenjima se negativno utječe na moralna prava autora, bez ikakve osnove, dok se poslodavcu daje pravo da sastavlja tuđe autorsko djelo bez dozvole autora, predstavlja pod svojim imenom i druga neosnovana prava. Ne postoji nikakva osnova koja bi opravdala ovakvo rješenje kojim se autora stavlja u nepošten položaj da ne upravlja svojim autorskim djelom, posebno time tko ga potpisuje i s kojim djelima ga se objavljuje. Posebno se ističe da nema smisla pravo poslodavca da dovršava autorska djela autora, te nije jasno iz koje osnove potiče ovo rješenje. Predmetna rješenja su u koliziji s općim moralnim pravima – pravo na priznanje autorstva i pravo na poštivanje autorskog djela. HND smatra da odnose povezane s autorskim pravom treba vezati uz onaj dio Zakona o autorskom i srodnim pravima u kojem se uređuju odnosi koautorstva.
Što se tiče dijela Zakona u kojem se definira “primjerena i razmjerna naknada”, slažemo se s Hrvatskim novinarskim društvm koje smatra kako taj izraz nije dovoljno precizan te da je posebno nejasan u kontekstu izraza “bitan doprinos” za one slučajeve u kojima medijska kuća treba, mora ili želi posebno nagraditi svog novinara, fotoreportera, snimatelja ili drugog medijskog radnika zaslužnog za autorsko djelo.
Zakon i komentare iznesene u javnoj raspravi možete pogledati na ovom linku: