Monitor pluralizma medija: Hrvatska u društvu s Turskom kao visoko rizična zemlja po pitanju radnih uvjeta novinara

Foto: EFJ

Monitor pluralizma medija 2020 (MPM2020) potvrđuje rast slučajeva uznemiravanja novinara, medijske kuće suočavaju se sa sve većom ekonomskom neizvjesnošću, a internetska medijska sfera ne uspijeva ojačati pluralizam.

Hrvatska je, upozorava izvještaj, u kategoriji srednje rizičnih zemalja za novinare po pitanju standarda i zaštite novinarske profesije, a alarmatno je visoko rizična zemlja za novinare po pitanju radnih uvjeta.

Izvještaj tako ističe pogoršanje stanja u pogledu standarda i zaštite novinarske profesije. Hrvatska, Velika Britanija, Bugarska, Mađarska, Španjolska, Rumunjska, Slovačka, Albanija, Italija, Slovenija, Malta, Irska i Francuska ocjenjuju se kao srednje rizične zemlje za novinare, a Turska kao visoko rizična.

Podindikator o radnim uvjetima novinara bilježi alarmantno visok rizik u 13 zemalja: Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Turskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Europski sveučilišni institut (EUI) autor je novog Monitora medijskog pluralizma. MPM2020 je ažuriran za digitalno doba s dodatkom mnogih novih pokazatelja i varijabli koje se odnose na digitalnu transformaciju vijesti i medija.

Studija potvrđuje trendove uočene u medijskom sektoru proteklih godina: novinari su sve više žrtve uznemiravanja; održivost industrije vijesti ugrožena je u cijeloj Europi, dok je uloga digitalnih platformi u sve većem porastu.

MPM2020 je znanstvena studija usmjerena na dokumentiranje rizika za medijski pluralizam u državama članicama Europske unije (uključujući UK), kao i u zemljama kandidatima, Turskoj, i prvi put u Albaniji, temeljeno je na skupu od 200 varijabli organiziranih u 20 pokazatelja. Nijedna od analiziranih zemalja nije bez rizika ugroze medijskog pluralizma.

Ubojstva Jana Kuciaka i Martine Kušnírove u Slovačkoj, Lyre McKee u Sjevernoj Irskoj i Viktorije Marinove u Bugarskoj nažalost potvrđuju da Europa nije imuna na stravične zločine nad novinarima.

“Prijetnje i uznemiravanje novinara sve se češće događaju u internetskoj sferi, posebice su prijetnje usmjerene prema novinarkama, a to bi moglo imati grozan učinak na slobodu izražavanja novinara i njihovu sposobnost da nastave svoj rad bez posljedica na njihovo zdravlje i život”, rekao je profesor Pier Luigi Parcu, direktor Centra za medijski pluralizam i slobodu medija pri EUI. “Još više zabrinjava potencijalna normalizacija prijetnji novinarima od strane političara, onih koji su u najboljem položaju za stvaranje povoljnog okruženja za novinare”, dodao je.

Sve se to događa tijekom sve veće neizvjesnosti za ekonomsku održivost medija, koja potencijalno prijeti samoj industriji i raznolikosti i pluralizmu kvalitetnih informacija i vijesti koje postoje kao ključni stup demokracije. Na održivost medijskog sektora dodatno utječe razorna uloga digitalnih posrednika koji sve više preuzimaju prihode od oglašavanja od izdavačkog sektora.

Analiza koju donosi MPM2020 pruža solidnu osnovu za informiranje tvoraca politika, istraživača, novinarskih organizacija i drugih dionika o zdravlju i održivosti medijskog okruženja u EU. Monitor se provodi uz potporu koju je Europska unija dodijelila Centru za medijski pluralizam i slobodu medija pri Centru Robert Schuman – EUI.

Ključni nalazi MPM2020 su:

– Fizička i digitalna sigurnost i dalje su problem jer se prijetnje i uznemiravanje novinara povećavaju u Europi. Prijetnje političara i internetske sfere – posebno protiv novinarki – možda su imale zastrašujući učinak na slobodu izražavanja novinara.

– U ovom pogoršanom ekonomskom okruženju za medije, 14 zemalja zabilježilo je veliki rizik od utjecaja na urednički sadržaj od strane komercijalnih i vlasničkih interesa.

– Visok rizik često je povezan s nedostatkom transparentnosti i odgovornosti političkog oglašavanja na internetu u usporedbi s jako reguliranim audiovizualnim medijima.

– Govor mržnje na internetu usmjeren protiv ranjivih skupina u većini je zemalja nedovoljno istražen i slabo se s njime hvata u koštac.

– Ekonomske ugroze povezane su s velikom koncentracijom digitalnih posrednika, s tim što su prva dva zauzela više od polovice tržišta u svim zemljama i 2/3 tržišta digitalnog oglašavanja u većini zemalja. Zbog toga je ekonomska održivost kvalitetnog novinarstva izložena značajnom riziku. Međutim, održivost medija malo se poboljšala za internetske vijesti na nekim tržištima, odražavajući ili otpornost kvalitetnih tradicionalnih medija ili dostupnost alternativnih poslovnih modela za digitalne vijesti.

Kada je riječ o području osnovne zaštite (uključujući status novinara u svakoj zemlji), procjena pokazuje pogoršavajuću situaciju u usporedbi s MPM2017 (u MPM2017, 6 zemalja označeno je kao srednje rizične, a Turska kao visoko rizična).

MPM2020 s višim rizikom ocjenjuje pokazatelje standarda i zaštite novinarske profesije. 13 zemalja je ocijenjeno kao srednje rizično: Hrvatska (66%), Velika Britanija (59%), Bugarska (55%), Mađarska (53%), Španjolska (44%), Rumunjska (43%), Slovačka (43%) ), Albanija (42%), Italija (42%), Slovenija (42%), Malta (40%), Irska (36%) i Francuska (34%). Turska (78%) je ocjenjena kao visoko rizična za ovaj pokazatelj.

Povećanje razine rizika standarda i zaštite novinarske profesije rezultat je porasta napada i prijetnji novinarima zbog njihovog rada, kako u tradicionalnim medijima tako i na internetu, pogoršanjem radnih uvjeta za novinare, nedostatkom inicijative od strane države da jamči i osigura povoljno okruženje kako bi novinari mogli raditi bez straha.

“Ovo ozbiljno pogoršanje elementarne zaštite za novinare nije prihvatljivo”, izjavio je glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez. “Broj zemalja u riziku udvostručio se! To pokazuje da države u potpunosti ne ispunjavaju svoje obveze u pogledu zaštite slobode medija i radnih uvjeta novinara. Od europskih vlada zahtijevamo hitne mjere za zaštitu statusa novinara i osiguravanje građanima da imaju pristup pouzdanim informacijama”, istaknuo je.

Podindikator o radnim uvjetima u prosjeku daje alarmantni srednji rizik. U okviru ovog pokazatelja, samo Belgija, Danska, Njemačka i Švedska ocjenjuju se kao nisko rizične, dok se 13 zemalja svrstalo u kategoriju srednje rizičnih (Austrija, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska i Slovačka).

Čak 13 zemalja ocijenjeno je visoko rizičnima (Albanija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Među zemljama s visokim rizikom, Albanija, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Turska se smatraju najviše rizičnima, uglavnom zbog poremećaja uzrokovanih digitalnim tržištem i smanjene održivosti medijskih poduzeća.

Preporuke za osnovnu zaštitu novinara

Rezultati MPM2020 na području Osnovne zaštite potvrđuju trendove prethodnih implementacija MPM-a, odnosno postupno propadanje načela i preduvjeta pluralnog i demokratskog medijskog sustava:

– Države imaju pozitivnu obvezu jamčiti poticajno okruženje za novinare, što je Europski sud za ljudska prava izrazio i u svojoj sudskoj praksi.

– Države su također dužne učiniti sve kako bi se izbjeglo nekažnjavanje zločina nad novinarima.

– Vlade se moraju ne samo suzdržati od neopravdanog uplitanja u slobodu izražavanja pojedinaca, već moraju proaktivno zaštititi nečije pravo na slobodu izražavanja u slučaju bilo kakve vrste zastrašivanja.

– Zakoni protiv SLAPP tužbi mogu biti korisni regulatorni alati koji mogu potaknuti povoljno okruženje za sudjelovanje u javnoj raspravi svih građana, omogućujući im da bez straha izražavaju i mišljenja i ideje.

Rezultati MPM2020 dokazuju ono što i SNH cijelo vrijeme upozorava. Novinarke i novinari u Hrvatskoj pod velikim su pritiskom zbog devastiranog medijskog tržišta. Taj pritisak još je pojačala korona kriza pa su mnogi ostali bez posla, nekima je najavljeno da će dobiti otkaz, a “sretnijima” je smanjena plaća.

I prije korona krize kroz strateške tužbe protiv novinara, ali i kroz nevoljkosti politike i pravosudnog sustava da shvate zašto je novinarstvo važno svatko od nas dva puta dobro promisli prije nego ispiše rečenicu teksta, radijskog ili televizijskog izvještaja jer smo zemlja u kojoj se novinare sudski goni i kažnjava i kada pišu istinu.

Zato smo i zajedno s HND-om donijeli Hitne mjere za spas novinarstva koje smo predstavili i resornoj ministrici Nini Obuljen Koržinek, a nadamo se nastavku dijaloga i s novom/starom Vladom kojoj ćemo prinijeti pozornosti i MPM2020.

Cijeli MPM2020 pročitajte OVDJE

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!