Kako rodna ravnopravnost i različitost mogu promicati povjerenje u medije?

Izvor: EFJ

U Malagi je održana završna konferencija projekta Europske federacije novinara pod nazivom “Kako rodna ravnopravnost i različitost  može promovirati povjerenje u medije?

Mediji su ogledalo društva, ali postavlja se pitanje da li zaista odražavaju raznolikost u društvu. Brojke pokazuju da to nije tako, a na konferenciji se razgovaralo o tome može li rodna ravnopravnost i raznolikost unutar redakcija i u vijestima pomoći da se vrati povjerenje u medije. Panelistice su prezentirale različite modele kako promovirati žene na vodećim pozicijama u medijima i kako do transparente procedure politike zapošljavanja.

Jedna od tama blo je danas iznimno važno pitanje uznemiravanja na internetu, a brojke pokazuju da su žene uvijek više izložene, te postoje li mehanizmi, politike I pravni okviri za riješavanje ovog problema. Koja je uloga sindikata u rješavanju ovog problema, ali I koja je uloga sindikata u rješavanju problema rodne nejednakosti u medijima, razlike u plaćama, lošijeg položaja žena.

Ravnopravnost spolova i različitost u medijima daleko su od stvarnosti, istaknuto je na dvodnevnoj konferenciji koju je organizirala Europska federacija novinara (EFJ) u suradnji sa svojim podružnicama Andaluzijskim novinarskim sindikatom (SPA) i Federacijom novinarskih sindikata ( FeSP), u Malagi. Konferencija je dio dvogodišnjeg projekta “Povjerenje u medije” financiranog od strane Europske komisije.

Na konferenciji je istaknuto da je potrebno da medijske kuće moraju pojačati napore i odgovornost za promjenu kulture u redakcijama. Ako mediji žele zadržati povjerenje publike, moraju vijesti i redakcije učiniti inkluzivnijima. Rosie Parkyn ( Globalna direktorica Impacta, Internews ) pozvala je na inicijativu odozdo prema gore koja bi mogla proaktivno uključiti zajednicu i transparentnost. Amal El Mohammadiane Tarbift  je istaknula važnost pristupa roda i ljudskih prava u promjeni iskrivljene percepcije publike.

Sa sloganom “diverzificiraj se ili umri” Frank Jennekens   (NPO, Nizozemska) je naglasio da novinari moraju priznati nesvjesnu pristranost koju imamo i biti svjesni izbora koje smo donijeli kada stvaramo priču. Jedan od načina za osiguravanje raznolikosti i ravnopravnosti spolova u medijima je imati inkluzivnu radnu snagu s više novinarki i novinarki različitog porijekla, posebno onih na najvišim upravljačkim pozicijama u medijskim tvrtkama.

Prema studiji koju je predstavila zamjenica ravnatelja Reuters instituta Meera Selva , ne postoji svjetska korelacija između društva i zastupljenosti u redakciji u smislu spola i raznolikosti.  Konkretne mjere kao što su transparentna radna mjesta, obiteljski uvjeti rada za postizanje rodne ravnoteže u redakcijama, preporučila je Katrin Poetzsch (članica Savjetodavnog odbora Bavarian Broadcast tima za ravnopravnost).  To se može postići pomažući ženama voditeljima da naprave prve korake u poslu: u tom smislu TVE novinarka Montserrat Boix Piquévidi priliku za implementaciju uloge novinarskog sindikata kako bi se osiguralo da kompetentne novinarke dobiju priliku doći do vrha.

Borba protiv uznemiravanja na internetu na temelju spolnih predrasuda jedno je od ključnih sredstava u borbi da se ženski glas čuje u javnosti. Belgijska novinarka Florence Hainaut  naglašava: “Nisam našla podršku medija za koje sam radila, niti jednom.”  Samo priznavanje kolektivne odgovornosti može poboljšati situaciju jer “Sve dok će mizoginija biti društveno prihvaćena ništa se neće strukturno promijeniti”, rekla je. Doista, istraživanje koje je predstavila Kristin Olson iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) dokazuje da je 73% novinarki doživjelo nasilje na internetu tijekom svog rada: činjenica jest da  ne pružamo pravne alate kako bismo osigurali sigurnost novinarki,  to će će utjecati na naše demokracije. Profesorica Sveučilišta Middlesex Maja Šimunjak predložila je korake potrebne za osiguravanje rješenja u cijelom svijetu. Velike tehnološke tvrtke i platforme odigrale su problematičnu ulogu u borbi protiv uznemiravanja na internetu. Laia Serra Perelló , odvjetnica za kaznena djela iz Španjolske, istaknula je da je poslovni model društvenih medija profitirati od mržnje na internetu i ovjekovječiti algoritam patrijarhalnog društva. Perelló je rekla da postoji potreba za reguliranjem društvenih medija i platformi te ih učiniti društveno odgovornijima. Drugi dan konferencije bio je posvećen novim poslovnim modelima u novinarstvu i to u smjeru rznolikih i rodno ravnopravnih medija. Medijska konzultantica Alexandra Borchardt istaknula je izravnu vezu između raznolikosti i digitalne transformacije. Borchardt je rekla da najveći izazov za novinarstvo nije snaći se u ovoj transformaciji, već privući novinare i novinarke raznolikih talenta koji su sposobani napraviti transformaciju.  Andreas Marckmann Andreassen, glavni urednik u Markedsføringu, također je u svom izlaganju ponovio da su opasnost za novinarstvo pristrani podaci i algoritmi. To rezultirata jačanjem pristranih pogleda i polarizacije u društvu. Publika zato počinje gubiti povjerenje u medije.  Jenny Rönngren , glavna urednica u Feministiskt Perspektiv i Maria Ángeles Fernández González , Pikara Magazin , podijelili su svoja iskustva u pokretanja vlastitih medija s fokusom na žene, udaljavajući se od tema dnevnih mainstream medija.

Pojavljuju se nove medijske tvrtke i poslovni modeli. Jelena Pavić Valentić , glavna urednica Telegram.hr u Hrvatskoj, ispričala je kako se njezino novinarstvo financira pretplatom, a čitatelji koji dijele strast za kvalitetom i novinarstvom od javnog interesa platili su sadržaj. No, Valentić je priznala i da se morala suočiti s dilemom, i odlučiti hoće li zbog javnog interesa sadržaj učiniti besplatnim ili tražiti plačanje pretplate kako bi njihovi novinari mogli raditi novinarski posao. Nakon što su se odlučili na pretplatu, obaveza da rade kvalitetno, istraživačko novinarstvo još je veća, jer ljudi ne žele plaćati za sadržaj koji mogu pronaći u drugim medijima.

Francisco Terron Ibañez , glavni tajnik SPA/FeSP-a u Španjolskoj, podijelio je neke mračne brojke da su u posljednjih deset godina veliki medijski prihodi smanjeni za 800 milijuna eura, a izgubljeno je 12.000 radnih mjesta. Ali pokreću se  neki novi mediji  i mediji u zajednici. Lars Boering , direktor Europskog novinarskog centra, naglasio je da se novinari danas moraju prilagođavati i diverzificirati svoje izvore prihoda, posebno freelancer, kako bi mogli živjeti od novinarstva i kako bi novinarstvo bilo održivo.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!