Europska unija odlučila je 2022. nametnuti svojim državama članicama cilj od 80% pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem. Problem je u tome što mnoge od tih zemalja još uvijek imaju dug put prije nego dosegnu taj postotak. Za one koje ne dosegnu taj prag, EU zahtijeva da potiču kolektivno pregovaranje kroz mjere koje će biti donesene do kraja 2025. godine.
Tome je prethodilo dvije godine (2022.-2024.) istraživanja i analize o tome kako najbolje promovirati kolektivno pregovaranje kroz politiku.
U Hrvatskoj je pokrivenost kolektivnim ugovorima gotovo 50 posto, ali zahvaljujući postojećim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru. Kada se gleda privatni sektor, situacija je poražavajuća.
UNI Europa, europska sindikalna federacija, okupila je 20 stručnjaka iz cijele Europe kako bi razgovarali o ovom izazovu. Rezultat je izvješće podijeljeno u pet poglavlja i 20 priloga o 20 različitih zemalja. Izvješće ima za cilj razmotriti kako javna politika može stvoriti okruženje koje bi pogodovalo kolektivnom pregovaranju, s ciljem učinkovitijih promjena u radnim uvjetima.
Izvješće započinje naglašavanjem da je najučinkovitiji oblik kolektivnog pregovaranja ono koje uključuje više poslodavaca, jer se time postiže veća promjena. Prva dva dijela opisuju kako se svaki sudionik kolektivnog pregovaranja, sindikati i poslodavci, mogu bolje organizirati za pregovore.
Promicanje članstva u sindikatima
Stručnjaci su predložili više načina za postizanje tog cilja, uključujući stvaranje industrijskih sindikata koji obuhvaćaju svaki sektor. Jedan od najvažnijih zadataka je djelovati na potencijalne prepreke koje bi mogle odvratiti radnike od pridruživanja sindikatima, poput utjecaja na njihove karijere i moguće zastrašivanje od strane poslodavaca. S druge strane, i poslodavcima bi trebalo dati prostor za organiziranje njihovih pregovora. Izvješće navodi tri kriterija za djelovanje: poslodavac mora biti voljan, sposoban i organiziran. Kao i za sindikate, stručnjaci su osmislili brojne političke ideje: uvođenje obveznog članstva ili korištenje nacionalnih i europskih fondova za stvaranje sektorskih sindikata.
Medijacija i politički pritisak
Izvješće pruža uvide u to kako zakonodavci mogu olakšati kolektivno pregovaranje za sve sudionike, koristeći alate poput medijacije i političkih poticaja. Također naglašava ulogu prava na štrajk kao oblika pregovaranja, kao i zahtjev da obje strane iskreno žele postići dogovor. Ključno je učiniti ovaj ishod poželjnim za strane, a za to je potrebno da njihove posljedice budu velike i široko poznate. Kako bi to postigli, europski stručnjaci predlažu širok spektar alata, kao što su javna nabava ili radni sudovi.
Važnost poticanja kulture kolektivnog pregovaranja
Uspješni dogovori mnogo se lakše postižu ako se raspravljaju u povoljnom okruženju. Kako bi razvili ovu kulturu, stručnjaci su predložili praćenje pregovora i sporazuma, njihovu implementaciju u obrazovanje (u školama, ali i u drugim obrazovnim strukturama, poput ureda za zapošljavanje), pa čak i stvaranje nagrada za kolektivno pregovaranje.
Kako navodi UNI, “ovo izvješće želi biti pokretač rasprave, polazišna točka za sindikate i donositelje politika koji razmatraju pozitivne mjere za kolektivno pregovaranje, kako bi pronašli inspiraciju, koju mogu potom prevesti u najučinkovitije politike na nacionalnoj razini.”
Radionica o kolektivnom pregovaranju EFJ-a u Istanbulu
Europska federacija novinara (EFJ) organizirat će radionicu o kolektivnom pregovaranju u Istanbulu 23.-24. rujna, u sklopu svog projekta “Stand Up for Journalism” (SUJ). Među temama, radionica će se baviti različitim izazovima vezanim uz kolektivno pregovaranje, uključujući razvoj medijskog krajolika u digitalnom dobu.
“Nema univerzalnog pristupa kolektivnom pregovaranju. Svaka zemlja je drugačija i morat će prilagoditi svoju politiku svom trenutačnom radnom sustavu i okruženju. Međutim, kolektivno pregovaranje je ključno za osnaživanje radne snage i osiguranje zdravog radnog okruženja u kojem su temeljna prava poštovana i zaštićena,” izjavila je Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske (SNH).
Pročitajte sažetak izvještaja na hrvatskom jeziku ili cijeli izvještaj na engleskom jeziku.
U našem sektoru situacija je posebno izazovna. Kolektivne ugovore imaju tek HRT, Hina i Novi list. Iako ustrajno pokušavamo pokrenuti kolektivne pregovore i ojačati sindikalno djelovanje u hrvatskim medijima pred svima nama je puno izazova, počevši od nevoljkosti poslodavaca da pregovaraju, ali i straha radnica i radnika da će doći u nemilost ako zahtjevaju poboljšanje svojih radničkih prava. Veliki je izazov i atipičnost rada i radnih odnosa u našem sektoru, ali sve navedeno problemi su koji se mogu riješiti ustrajnim sindikalnim radom!