Europska federacija novinara (EFJ) bila je 19. i 20. travnja domaćin dva webinara o tome kako izgraditi neovisne medije koji se mogu suprotstaviti političkom pritisku i uplitanju. Webinari su istaknuli važnost neovisnih medija u vrijeme povećane polarizacije, dezinformacija i napada na novinare te su podijelili dobre prakse, posebno sindikati novinara o tome kako se suprotstaviti političkom pritisku.
EFJ je ugostio ugledne govornike, od zastupnika u Europskom parlamentu i istraživača, do medijskih savjetnika i predstavnika vijeća za medije, novinarskih sindikata i međunarodnih organizacija. Na kraju dvodnevnog webinara odaslani su snažni pozivi na holistički pristup pluralizmu medija i slobodi medija, uključujući dobro funkcionirajući mehanizam vladavine prava EU, samoregulacijske sustave, potporu neovisnim javnim medijima i dugoročnu potporu EU institucija.
Donosimo vam sažetak webinara koje u cijelosti možete pogledati OVDJE.
Renate Schroeder, direktorica EFJ-a, pozdravivši sve sudionike i moderirajući prvim panelom, rekla je: „Političko uplitanje je oduvijek postojalo, ali sav naš nadzor pokazuje da je to sve veći fenomen. Doživljavamo ‘neliberalni zaokret’ u Europi, gdje se u nekim zemljama populističkim glasovima daje više prostora nego činjenicama. Novinarstvo kao javno dobro moraju zaštititi sve zainteresirane strane, uključujući i javnost, radi prava javnosti da zna.”
Europarlamentarka iz Rumunjske Ramona Strugariu rekla je da su zbog koncentracije medija novinari pod velikim pritiskom. Pozvala je na provođenje posebnih programa kako bi se novinarima pomoglo. Kao što se često isticalo, s pandemijom je uloga medija u pružanju pouzdanih informacija postala još presudnija. Međutim, “bez neovisnosti medija ne možemo dobiti pouzdane informacije”, Strugariu je pozvala Europsku komisiju da učini više i založila se za jedinstvo među novinarskim organizacijama.
Europarlamentarka iz Estonije Yana Toom obvezala se na veću potporu manjinskim medijima. Kao bivša novinarka iz ruskojezične manjine u Estoniji istaknula je da, iako u zemlji postoji velika ruska manjina, ne postoje novine na ruskom, pa se ljudi okreću ruskim medjima. “Ljudi žive u različitim informacijskim prostorima. Ovdje se ne radi samo o socijalnoj uključenosti, već je i sigurnosni rizik ”, rekla je Toom.
U Mađarskoj je, kako je rekla europarlamentarka Anna Donath, društvo izuzetno polarizirano, koncentracija medija je u porastu, dok je medijska pismenost niska. Još uvijek postoje neki neovisni mediji, ali prema Donathu, jedina besplatna javna sfera je na društvenim mrežama. „Zbog toga je Zakon o digitalnim uslugama EU toliko važan i internetski sadržaj treba nadgledati i kontrolirati. Sad svi misle da ostali čitaju “lažne” vijesti. ” Donath je naglasila da se zaštita medijskog pluralizma mora istaknuti i na europskoj razini te da također treba poboljšati etiku novinara i medijsku pismenost – ne samo u Mađarskoj.
Nedopustivi pritisak na javne medije
Marc Gruber, istraživač i savjetnik za medije, predstavio je pozadinsku studiju za ovaj projekt na temelju nalaza s intervjuima i upitnikom provedenim među EFJ sindikatima i udruženjima iz zemalja o kojima se raspravljalo na ovom webinaru. Studija je pokazala da su smetnje i pritisci na javne medije daleko najzabrinjavajuće prijetnje. Također, u represivnim okruženjima, poput Bjelorusije ili Turske, pravni je kontekst logično povezan s političkim uplitanjem. Što se tiče pozitivnih pomaka, Gruber je istaknuo 1) učinkovitu samoregulaciju, poput Velike Britanije, Španjolske, Austrije ili Sjeverne Makedonije i 2) akcije i kampanje novinarskih organizacija, na primjer kampanju NUJ-a “Ruke s našeg BBC-a” ili osnivanje novih medija, poput Journa u Turskoj.
Gruber je također iznio posebne preporuke usmjerene na institucije Europske unije i međunarodne organizacije. Jedna od glavnih točaka koja se ponovila tijekom webinara je potreba da se slijedi dugoročnija, održiva perspektiva i politički pristup za potporu neovisnom novinarstvu, a ne kratkoročnim projektima. Također, mora se učiniti više protiv SLAPP-a na europskoj razini, ne samo u načelu, već i pravno. Gruber je izjavio da suradnju i razmjenu iskustava i informacija treba nastaviti. Studija će biti objavljena i dostupna javnosti sljedećih tjedana.
Neliberalni zaokret
Na panelu koji je moderirala predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever, znanstvenik Vaclav Stetka predstavio je nalaze projekta na temu „Neliberalni zaokret: potrošnja vijesti, politička polarizacija i demokracija u srednjoj i istočnoj Europi“ o Češkoj, Srbiji, Poljskoj i Mađarskoj. Istraživanje pokazuje snažnu vezu između konzumiranja novinskih medija koji su pod velikim političkim utjecajem i neliberalnih stavova njihove publike o temama poput demokracije, imigracije ili homoseksualnih brakova, kao i njihove sklonosti vjerovanju u teorije zavjere. Pod tim se uvjetom liberalnije nastrojeni ljudi okreću digitalnim i društvenim medijima i digitalnim platformama koje se smatraju protutežom vijestima koje kontrolira vlada.
“Iako digitalne platforme ostaju značajan izvor dezinformacija u regiji srednje i sstočne Europe, u mnogim zemljama najveći rizici za demokraciju proizlaze iz vlade i medija pod nadzorom države”, zaključio je Stetka. Prekomjerna regulacija kao dio borbe protiv lažnih vijesti mogla bi čak ići na ruku neliberalnim vladama. Stoga su politički neovisni javni mediji i dalje neophodni za premošćivanje podjela i promicanje demokratskih vrijednosti i kvalitetnih novinarskih standarda.
Bjeloruski novinari na udaru, teško je i u Turskoj i Ukrajini
Volha Siakhovich iz Bjeloruskog udruženja novinara rasvijetlila je izuzetno nepovoljne uvjete za novinare u Bjelorusiji, gdje je „političko miješanje jednako miješanju države“, a pristup informacijama vrlo je ograničen. Međutim, nakon izbora 2020. godine, neovisno se novinarstvo pokazalo visoko profesionalnim.
Trenutno je 12 novinara koji su u zatvoru kao politički zatvorenici, no neovisni mediji i dalje pružaju informacije, blokirane web stranice rade putem “zrcalnih web stranica” i telegramskih kanala, a vlada u informacijskom ratu ne dobiva”,rekla je Volha Siakhovich i pozvala sudionike da “obavijeste svoje vlade i političke stranke o situaciji u Bjelorusiji, jer ima puno dezinformacija”.
Mustafa Kuleli iz Sindikata novinara Turske naglasio je da je potrebno kvalitetno novinarstvo kako bi se riješile trajne katastrofe u Bjelorusiji ili Turskoj. Opisao je tri pristupa kako bi se to postiglo. Prvo, obuka za otpuštene novinare presudna je za stvaranje prilika za medijske profesionalce kojima, na primjer, nedostaju digitalne vještine. TGS akademija stvorena je prije šest godina kako bi se bavila ovim pitanjima vještina. Drugo, mora se pružiti financijska podrška novinarima i prostori za kvalitetno novinarstvo, kao što je Journo. Treće, mora se podići svijest javnosti o vrijednosti novinarstva.
“U Turskoj mnogi novinari misle da bi trebali služiti nacionalnim interesima. Mlada generacija ni ne zna da postoji drugi način bavljenja novinarstvom. Moramo se boriti protiv ove pogrešne ideje. Moramo to podvlačiti iznova i iznova”, rekao je Kuleli. “Analiza podataka izvrstan je alat za borbu protiv polarizacije, dodao je.
Sergiy Tomilenko iz Sindikata novinara Ukrajine opisao je da su u Ukrajini napadi na novinare i medije česti, neovisni mediji rijetko postoje i političari ih vide kao sredstvo za vršenje utjecaja i proizvodnju propagande. Glavni izazovi za medije i novinare su kontekst zemlje u ratu i sukobima, zakonodavne inicijative vlasti koje ograničavaju novinarska prava, politička polarizacija, ovisnost medija o oligarsima i donatorima te fizički napadi.
“Koncept” domoljubnog novinarstva “i uvjerenje mnogih da moramo pisati u nacionalnom interesu zavarava i suprotno je konceptu novinarstva od javnog interesa”, rekao je Sergiy Tomilenko.
Opisao je razne akcije, poput informativne kampanje #JournalistsAreImportant za skretanje pozornosti na ključnu ulogu novinarske profesije, kampanje protiv nacrta zakona o medijima, gdje su se predsjedniku i parlamentu obraćali kolektivnim pismima, borbi protiv nekažnjavanja i antikrizni plan za ekonomsku potporu medijima, o čemu se raspravljalo na prethodnom sastanku s 200 urednika novina i dužnosnicima iz vlade i parlamenta. “Lokalni mediji pokretači su borbe protiv dezinformacija i laži”, istaknuo je Tomilenko.
Zašto je samoregulacija važna
Samoregulacija je bila glavna tema panela koji je moderirao glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez. U kontekstu Austrije, Gregor Kucera, novinar i sindikalni čelnik iz Austrije, primijetio je snažnu javnu kritiku na račun novinara i zahtjeve za ukidanjem financiranja javnog servisa ORF-a. “Svakodnevno vladine stranke i desničarske stranke napadaju slobodu medija.
To se dodatno pojačava samocenzurom nekih medija.” Međutim, nacionalna i međunarodna suradnja, na primjer u slučaju videozapisa s Ibize, poboljšale su nadzor nad onima koji su na vlasti. Prema Kuceri, prioriteti za poboljšanje neovisnosti medija u Austriji trebali bi se usredotočiti na povećanje transparentnosti, solidarnosti, medijske pismenosti i neovisnog vijeća za sve novčane fondove i pravne radnje.
Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, Marina Tuneva, izvršna direktorica Vijeća za medijsku etiku, naglasila je dugu tradiciju političke manipulacije pritiskom i zastrašivanjem pozdravljajući neka poboljšanja nakon promjene vlade. 2013. osnovano je vijeće za tisak koje se prvo suočilo s otporom i skepticizmom, ali je postupno prihvaćeno. „Shvatili smo da je važno imati takvo tijelo i uključiti druge dionike, poput vlasti (…) Počeli smo primati pritužbe na tisak od samih političara. Umjesto da se koriste tužbama, počeli su podnositi pritužbe ”, objasnila je Tuneva. Biti dio dijaloga zajedno s novinarskim udrugama i sindikatima i biti uključen u procese savjetovanja prilikom izmjena ili izrade zakona bio je velik korak naprijed.
Joan Barata iz Platforme za obranu slobode informacija rekla je da u Španjolskoj još uvijek ima mnogo problema kada je riječ o slobodi medija s naglaskom na potrebu za pravnim okvirom za slobodu izražavanja. Suce treba obučiti o ulozi novinara. Trenutno Barata radi na novom priručniku na engleskom jeziku za takav trening. Međutim, zakoni ne rješavaju sve probleme vezane uz neovisnost medija: politička i socijalna kultura moraju se poboljšati mimo zakona. “Samoregulacija je najbolji protuotrov za zakonsku regulativu”, rekla je Barata, jer se nekim pitanjima ne bi trebalo baviti putem zakonskih propisa.
Kako se Europa može boriti protiv političkog uplitanja u novinarstvo
Posljednji panel, koji je moderirao predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård, istraživao je razne europske inicijative i politike u borbi protiv političkog uplitanja. Elda Brogi iz Media Pluralism Monitora, rekla je da je pluralizam medija pokazatelj razine poštovanja vladavine zakona. Iznijela je MPM i naglasila važnost cjelovitog pristupa koji se temelji na mnogim komponentama slobode medija, uključujući radne uvjete, socijalnu uključenost i održivost medija.
Moramo koristiti alat za praćenje kako bismo lobirali kod političara. Roberta Carlini dodala je da od 2019. postoje i pitanja o digitalnoj dimenziji i njezinim rizicima za pluralizam medija. “Glavne prijetnje dolaze iz ekonomske situacije, narušavanja modela temeljenih na oglašavanju. To nije novo, ali se pogoršalo u vrijeme pandemije ”, rekla je. Carlini je predstavila Monitor o transparentnosti vlasništva nad medijima i rekla da javne subvencije trebaju biti usmjerene na transparentan način kako bi se medijima pomoglo u tom kontekstu.
Izvješće Monitora pluralizma medija za 2020. utvrdilo je ili „opću stagnaciju ili pogoršanje u sva četiri glavna područja koja obuhvaća MPM: Osnovna zaštita, pluralnost tržišta, politička neovisnost i socijalna uključenost“. Kao što je Marie Frenay iz Europske komisije razradila, analiza MPM-a važna je „kako bi se definirali naši postupci“, koji se temelje na 1) Akcijskom planu za demokraciju i 2) Medijskom i audiovizualnom akcijskom planu.
Prema Frenay, sigurnost novinara glavni je prioritet, s nedavnim šokantnim primjerom iz Grčke, a podržani su mehanizmi samoregulacije. Kao dio Akcijskog plana za medije i audiovizualnu politiku, glavni fokus je na oporavku, pluralizmu medija i prekograničnom novinarskom i istraživačkom partnerstvu. Uskoro će biti objavljena interaktivna platforma koja će sektoru pomoći da pronađe nove mogućnosti financiranja. Još jedna moguća mjera koju je poduzela Europska komisija mogao bi biti Europski zakon o slobodi medija, koji su najavili i povjerenik EU-a Thierry Breton i povjerenica Vera Jourova.