Izvješće o vladavini prava za 2023. ponovno naglašava prijetnje medijskom pluralizmu i sigurnosti novinara

Izvor:EFJ

Četvrto Izvješće Europske komisije o vladavini prava ponovno naglašava prijetnje medijskom pluralizmu i sigurnosti novinara u državama članicama EU-a. Ovo je još jedan dokaz hitne potrebe za snažnim Europskim zakonom o slobodi medija i drugim mjerama koje bi prisilile države članice da poduzmu nešto.

Izvješće EU-a o vladavini prava sadrži  posebne preporuke  usmjerene na pojedinačne države članice. Ove je godine 19 zemalja EU – u usporedbi sa 16 prošle godine – pozvano da poduzmu mjere za zaštitu novinara, slobode medija i pluralizma (pogledajte detalje u nastavku), mnoge od njih u pogledu pristupa informacijama, ali i neovisnosti nacionalnih medijskih regulatora, transparentnost vlasništva medija i državnog oglašavanja, zaštita novinara. Nalazi izvješća temelje se na nizu izvora, posebice na Monitoru medijskog pluralizma  (MPM 2023).

Vrijedi napomenuti da su učinjeni neki koraci u pravom smjeru kada je u pitanju zaštita sigurnosti novinara:

“Nekoliko država članica usvojilo je mjere za poboljšanje sigurnosti novinara, u skladu s preporukama izvješća za 2022. U Grčkoj je osnovana specijalizirana radna skupina čiji rad uključuje uspostavu opservatorija za bilježenje prijetnji i napada na novinare i posebnog međunarodnog centra za obuku za sigurnost novinara i medijskih djelatnika. U  Belgiji su pokrenute mjere kao što su obuka za novinare, ad hoc pravna i nepravna pomoć te platforma za prijavu napada. U  Švedskoj je vlada poduzela korake za povećanje kaznenopravne zaštite novinara, jer je prijavljen sve veći broj slučajeva govora mržnje, prijetnji i uvreda. u  Finskoj, Kazneni zakon je izmijenjen kako bi se riješile internetske prijetnje usmjerene prema novinarkama tako što su zabrane prilaska počiniteljima postale učinkovitije. U  Irskoj su Nacionalni sindikat novinara i druge medijske organizacije uspostavile ‘skupinu za angažman medija’ s nacionalnom policijom kako bi raspravljale o prijetnjama i nasilju protiv novinara i nadzirale njihovu sigurnost, s namjerom da služe kao izravni sustav izvješćivanja policije. U nizu drugih država članica reforme su još uvijek u tijeku.”

Izvješće dalje naglašava hitnu potrebu za učinkovitim zaštitnim mjerama protiv SLAPP-ova kako bi se spriječilo da takvo uznemiravanje ušutka novinare i stvori opasan učinak na slobodu medija i slobodu izražavanja. Kleveta je jedna od najčešćih osnova za podnošenje SLAPP-ova protiv novinara.

O  transparentnosti vlasništva nad medijima, izvješće kaže da su novi zakoni koji povećavaju transparentnost vlasništva nad medijima ili poboljšavaju javnu dostupnost informacija o vlasništvu nad medijima usvojeni u Grčkoj, Luksemburgu, Švedskoj i ojačani  na Cipru.

Potpredsjednica EK Vera Jourova  rekla je na tiskovnoj konferenciji da je “svugdje potrebna bolja zaštita novinara i da je krajnje vrijeme da se dogovori Europski zakon o slobodi medija”.

“Iako u ovom izvješću čitamo da su neki pomaci postignuti, kada je riječ o zakonodavstvu o neovisnosti javnih servisa ili medijskih regulatora te postupanju po pitanju sigurnosti, takav napredak nismo osjetili u svakodnevnoj novinarskoj stvarnosti”, rekla je Maja Sever, predsjednica EFJ-a. Novi pritisci na terenu sve više ugrožavaju opstanak novinarstva kao javnog dobra. Stoga ponavljamo hitnu potrebu za snažnim Europskim zakonom o slobodi medija sa snažnim mehanizmima provedbe.”

Ovo je 19 država članica koje su dobile prijedloge o tome kako bi se mediji mogli ojačati u preporukama izvješća za pojedine zemlje:

  • Austrija: Poduzeti daljnje korake za reformu okvira za dodjelu državnog oglašavanja od strane javnih tijela na svim razinama, posebno kako bi se poboljšala pravednost njihove distribucije.
  • Belgija: Nastaviti s naporima za jačanje okvira za pristup službenim dokumentima, posebno poboljšanjem procesa zahtjeva i žalbi, uzimajući u obzir europske standarde o pristupu službenim dokumentima.
  • Bugarska: Napredovati u radu usmjerenom na poboljšanje transparentnosti u dodjeli državnog oglašavanja, posebno u pogledu državnog oglašavanja ugovorenog preko posrednika, kao što su medijske agencije.
  • Hrvatska: Napredovati u jačanju okvira za poštenu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavom jasnih kriterija, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo učinkovito funkcioniranje postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije; Uložiti daljnje napore u rješavanje problema strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti usmjerenih protiv novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe postupovnih pravila koja dopuštaju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
  • Cipar: Usvojiti zakonodavstvo kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela troškova oglašavanja od strane države i tvrtki u državnom vlasništvu; Napredovati u procesu usmjerenom na jačanje pravila i mehanizama za poboljšanje neovisnog upravljanja javnim medijskim servisima uzimajući u obzir europske standarde o javnim medijskim servisima.
  • Češka: Dovršiti reviziju zakonodavstva o sukobu interesa, uključujući pojašnjavanje definicije stvarnog vlasništva i napredovati s daljnjim reformama koje se odnose na transparentnost informacija o vlasništvu nad medijima; Napredovati u procesu usmjerenom na jačanje pravila i mehanizama za poboljšanje neovisnog upravljanja javnim medijskim servisima uzimajući u obzir europske standarde o javnim medijskim servisima.
  • Danska: Napredovati u procesu reforme Zakona o pristupu javnim administrativnim dokumentima kako bi se ojačalo pravo na pristup dokumentima, posebno ograničavanjem osnova za odbijanje zahtjeva za otkrivanje podataka, uzimajući u obzir europske standarde o pristupu službenim dokumentima.
  • Francuska: Pojačati napore za poboljšanje transparentnosti vlasništva medija, posebno složenih dioničkih struktura, nadovezujući se na postojeće pravne zaštitne mjere.
  • Njemačka: Napredovati s planom za stvaranje pravne osnove za pravo na informacije o tisku u pogledu federalnih vlasti, uzimajući u obzir europske standarde o pristupu službenim dokumentima.
  • Grčka: Unaprijediti proces usvajanja nezakonodavnih zaštitnih mjera i započeti zakonodavni postupak u vezi sa zaštitom novinara, nadovezujući se na aktivnosti koje je pokrenula Radna skupina, posebno u pogledu zlouporabnih tužbi protiv novinara i njihove sigurnosti, u skladu s usvojenog Memoranduma o razumijevanju i uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara
  • Mađarska: Uvesti mehanizme za jačanje funkcionalne neovisnosti medijskih regulatora uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti medijskih regulatora; Ojačati pravila i mehanizme za jačanje neovisnog upravljanja i uređivačke neovisnosti javnih medijskih servisa uzimajući u obzir europske standarde javnih medijskih servisa; Usvojiti zakone kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela troškova oglašavanja od strane države i tvrtki u državnom vlasništvu.
  • Irska: Napredovati s reformom Zakona o kleveti kako bi se poboljšalo profesionalno okruženje za novinare uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
  • Italija: Nastaviti zakonodavni proces za reformu i uvođenje zaštitnih mjera za režim protiv klevete, zaštite profesionalne tajne i novinarskih izvora, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
  • Malta: Usvojiti zakonodavne i druge zaštitne mjere za poboljšanje radnog okruženja novinara, uključujući pristup službenim dokumentima, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara i pristupu službenim dokumentima; Ojačati pravila i mehanizme za jačanje neovisnog upravljanja i uređivačke neovisnosti javnih medijskih servisa uzimajući u obzir europske standarde javnih medijskih servisa.
  • Poljska: Osigurati poštivanje poštenih, transparentnih i nediskriminirajućih postupaka za dodjelu dozvola za rad medijskim kućama; Ojačati pravila i mehanizme za jačanje neovisnog upravljanja i uređivačke neovisnosti javnih medijskih servisa uzimajući u obzir europske standarde javnih medijskih servisa.
  • Rumunjska: Pojačati napore za jačanje pravila i mehanizama za poboljšanje neovisnog upravljanja i uređivačke neovisnosti javnih medija uzimajući u obzir europske standarde javnih medija.
  • Slovenija: Unaprijediti proces usvajanja nezakonodavnih zaštitnih mjera i započeti zakonodavni postupak u vezi sa zaštitom novinara, posebno na internetu, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
  • Slovačka: Napredovati u procesu uspostavljanja zakonodavnih i drugih zaštitnih mjera za poboljšanje fizičke sigurnosti i radnog okruženja novinara, uključujući reformu zakona o kleveti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara; Nastaviti s procesom jačanja pravila i mehanizama za jačanje neovisnog upravljanja i uređivačke neovisnosti javnih medijskih servisa uzimajući u obzir europske standarde javnih medijskih servisa.
  • Španjolska: Napredovati u jačanju pristupa informacijama, posebno putem revizije Zakona o službenim tajnama, uzimajući u obzir europske standarde o pristupu službenim dokumentima.

Ova izjava EFJ-a dio je Brzog odgovora na slobodu medija  (MFRR), europskog mehanizma koji prati, prati i reagira na kršenja slobode tiska i medija u državama članicama EU-a i zemljama kandidatima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!


Deprecated: Funkcija the_block_template_skip_link je zastarjela od inačice 6.4.0! Umjesto toga upotrijebite wp_enqueue_block_template_skip_link(). in /home/snhhr/public_html/wp-includes/functions.php on line 6031