
U sklopu projekta „Sindikati za pravedan oporavak“, u srijedu 21.12.2022. u Novinarskom domu predstavljeni su rezultati istraživanja o radnom statusu nestandardnih radnika u medijima. Svjedočimo globalnom porastu broja atipičnih radnika u medijskom sektoru i to ne samo novinara, već i fotografa, montažera, grafičara, snimatelja i prevoditelja, a ovo mini istraživanje je prvi korak Sindikata novinara Hrvatske da shvati kako se atipični radnici i freelanceri uklapaju u industriju. Cilj istraživanja bio je prikupiti osnovne informacije o radnom statusu atipičnih radnika, honoraraca i freelancera, čiji se glasovi slabije čuju kod poslodavaca, zakonodavaca i šire javnosti.
Rezultate istraživanja Medijski freelanceri na uzorku od 135 ispitanika predstavila je docentica iz Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti, Dina Vozab objasnivši kako se atipični rad u medijima odnosi na oblike zaposlenja koji nisu stalni i/ili na nepuno radno vrijeme. Dodatno je pojasnila da je riječ o kratkoročnijim ugovorima, podugovorenom poslu, povremenom, honorarnom i freelance radu.
Nakon prezentacije rezultata, održan je i Okrugli stol, koji je moderirala Maja Sever, predsjednica Sindikata Novinara Hrvatske I Europske federacije novinara, te uz spomenutu Dinu Vozab, sudjelovale su i Ivana Perić, novinarka tjednika Novosti i portala Radnička prava i članica feminističkog kolektiva fAKTIV, Sandra Mlađenović, predsjednica Društva audiovizualnih prevoditelja te Josipa Klišanin, načelnica Sektora u Upravi za rad i zaštitu na radu koja je sudjelovala ispred Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Prema rezultatima istraživanja, 53,3% radnika/ca je visokoobrazovano, a prosječna mjesečna neto plaća najviše anketiranih ‘atipičnih’ novinara i fotoreportera iznosi od 4.000 do 8.000 kuna (njih 34,1 posto), a slijedi ih druga velika skupina od 31,1 posto koji su plaćeni od 0 do 4.000 kuna. Pojednostavljeno, gotovo dvije trećine honoraraca i freelancera u hrvatskim medijima radilo je za manje od hrvatske prosječne neto plaće koja je, kako je istaknuto u istraživanju, u lipnju iznosila 7.711 kuna.
No, osim niskih primanja, postoji još niz problema kojima su opterećeni ovi radnici. Primjerice, čak njih 38.5 % radi na autorski ugovor, ugovor o djelu ili drugi oblik honorarnog ugovora, više od godinu dana, a za 29,6% radnika takav ugovor bio je jedini način zaposlenja. Naime, poslodavci nisu nikakav drugačiji ugovor ponudili, što znači da su prisiljeni raditi kao “freelanceri”, a pošto se u anketi iskristaliziralo da je dosta njih na ovaj način I nekoliko godina vezana za neke medijske kuće, možemo reći da se ovdje radi o prikrivenom radu.
Iznenađujući odgovor na istraživanje došao je od Josipe Klišanin, predstavnice ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koja je nakon odslušane prezentacije rekla da su ti prekarni radnici sami izabrali taj oblik zaposlenja I da ne može biti da nema posla, jer kako kaže, Hrvatska uvozi veliki broj stranih radnika. Iako su u prezentaciji, netom prije te izjave, prikazni suprotni podatci.
Iako je gospođa iz nadležnog ministarstva došla s dobrom voljom na Okrugli stol, s podržavajućim stavom spram organiziranja kroz sindikat, neke njezin izjave ipak su odale da u Ministarstvu rada ne barataju s pojmovima koji se tiču atipičnih radnika, što je dosta zabrinjavajuće, jer se tržišta rada vrlo brzo mijenja, a Hrvatska jako kaska u prilagodbi zakonodavnih okvira za ove oblike rada.
Također, ono što atipični radnici u medijima u istraživanju spominju kao bitan problem jest nedostatak socijalnih prava, kao što su pravo na bolovanje i pravo na porodiljni dopust te drugih prava egzistencijane prirode, a koja bi im omogućila donekle normalan život. Primjerice, njih 33.3% ne može riješiti stambeno pitanje, 32.6% ne može planirati obitelj, 70,4% nema uvjete za podizanje kredita, 65,9% kaže da neće ostvariti puno mirovinu.
Kao što već znamo, freelanceri i honorarci u medijima su raštrkani i decentralizirani i vrlo ih je teško okupiti u kolektiv koji bi pokrenuo bilo kakvu industrijsku aktivnost ili se upustio u bilo kakav oblik pregovora s poslodavcima. Sindikat novinara će pokušati iskoristiti prikupljene podatke u borbi za prava atipičnih radnika. Također, rezultati će se koristiti za početak procesa pregovaranja za nacionalni kolektivni ugovor u medijima. Na temelju dobivenih povratnih informacija iz ankete, organizirat ćemo najmanje dvije radionice na temu podizanja kapaciteta atipičnih radnika te artikulaciju rasprave i analize potencijala organizacije ovih prekarnih radnika/ca.