Foto: Hina/ Denis Cerić
U tri dana boravka ove zagovaračke misije predstavnici MFRR-a održali su brojne sastanke s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj te novinarima i urednicima te zaključili kako država pruža nedostatnu ili nikakvu pomoć u zaštiti novinara od prekarnih uvjeta rada, SLAPP-a, omalovažavajuće retorike političara, uznemiravanja i zastrašivanja osoba na položaju moći.
Podsjećamo da se u izvješću misije “Prekarnost i politički pritisci” ističu i napadi ekstremne desnice na slobodu medija, pozivi na “hrvatizaciju” i obustavu javnog financiranja medija koje se optužuje da su antihrvatski. Pritom se navodi primjer tjednika Novosti, koji je suočen s drastičnim smanjenjem financiranja, što je izravan pritisak od ekstremne političke desnice.
“Ako jedna politička stranka može uspjeti u pozivu da se znatno smanje financijska sredstva jednom mediju koji im se ne sviđa, onda to ima golem utjecaj na medijske slobode. To je poruka da će se mediji cenzurirati u kritici političara”, rekao je Oliver Money-Kyrle iz Međunarodnog instituta za medije (IPI).
Smanjenje sredstava Novostima je poruka da će se mediji cenzurirati u kritici političara, smatra Oliver Money-Kyrle iz Međunarodnog instituta za medije (IPI)// Foto: Hina/ Denis Cerić
Resorna ministrica Nina Obuljen Koržinek na sastanku s članovima inicijative MFRR-a inzistirala je, pak, na tome da u Hrvatskoj nema cenzure, a odluku Savjeta za nacionalne manjine o smanjenju 35 posto sredstava Novostima branila je kao “demokratsku” i “sukladnu kriterijima natječaja” te konstatirala da su Novosti ranije dobivale “previše sredstava za rad”.
“Nisam optimističan. Tijekom diskusije o problemima medijskih sloboda s predstavnicima vlasti vidljivo je da oni u potpunosti poriču postojanje problema. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poriče ozbiljnost situacije kojoj svjedočimo u Hrvatskoj. Što se tiče zaštite radničkih prava novinara, zaštite njihove sigurnosti na poslu, zaštite od napada i arbitrarnog pritvaranja, Hrvatska je uz Tursku najgora u Europi. To nisu moje impresije, to su činjenice. Tu realnost ministrica odbija uzeti u obzir. Ako slušamo ministricu, u Hrvatskoj je sve sjajno. Uopće ne postoji politička volja oko implementacije naših preporuka”, rekao je otvarajući konferenciju za medije glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poriče ozbiljnost situacije, ustvrio je Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ)// Foto: Hina/ Denis Cerić
Emma Bergmans iz Free Press Unlimiteda (FPU) naglasila je da je problem sigurnosti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući, a naročito u pogledu njihove izloženost sudskim tužbama. Istaknula je da se protiv novinara i medija u ovom trenutku vodi više od 700 postupaka te kako je po tome Hrvatska jedna od najgorih zemalja u Europi te je navela da je potrebna dekriminalizacije uvrede i uvođenje mjera za suzbijanje SLAPP-a. Za 1000 tužbi podnesenih između 2016. i 2023. godine protiv novinara i medija, od kojih je gotovo polovica SLAPP-ova, istaknuto je kako je riječ o tendencioznim i nepotkrijepljenim tužbama kojima je prije svega cilj ušutkati novinare i gušiti slobodu medija i izražavanja.
Potrebna je dekriminalizacije uvrede i uvođenje mjera za suzbijanje SLAPP-a, kazala je Emma Bergmans i Free Press Unlimiteda (FPU)// Foto: Hina/ Denis Cerić
Dimitri Bettoni iz Opservatorija za Balkan, Kavkaz i Transeuropu (OBCT) naglasio je važnost sigurnosti novinara, zbog povećanog broja napada na pojedine novinare i medijske kuće, što je problem koji predstavnici vlasti poriču i umanjuju ozbiljnost takvih izgreda. Iako su fizički napadi na novinare u Hrvatskoj relativno rijetki, slučajevi koji se događaju naglašavaju kritične praznine u zaštitnim okvirima. Ministarstvo unutarnjih poslova, HND i SNH potpisali su Sporazum o suradnji, dopunjen s dva protokola, s ciljem poboljšanja sigurnosti novinara. Ipak, kada je novinarka Klimatskog portala Melita Vrsaljko napadnuta dva puta u jednom tjednu zbog svog izvještavanja o okolišu, vlasti to nisu okarakterizirale kao kaznena djela i taj su slučaj isključili iz utvrđenih mehanizama zaštite.
Povećan broj napada na pojedine novinare i medijske kuće problem je koji predstavnici vlasti poriču i umanjuju ozbiljnost takvih izgreda, zaključio je Dimitri Bettoni iz Opservatorija za Balkan, Kavkaz i Transeuropu (OBCT)// Foto: Hina/ Denis Cerić
Ponovljeno je da prijetnje i zastrašivanje novinara čine većinu napada. Verbalno zlostavljanje, koje često provode javni službenici, predstavlja najrašireniji oblik napada na novinare u Hrvatskoj. Predstavnici Vlade, uključujući visoke dužnosnike poput premijera Andreja Plenkovića, koristili su javne platforme kako bi diskreditirali kritičke medijske kuće poput N1, Telegrama i Nacionala, rečeno je.
Naglašena je hitna potreba da Hrvatska u potpunosti provede EU-direktivu protiv SLAPP-a i osigura učinkovitu primjenu Europskog zakona o slobodi medija (EMFA).
U delegaciji Misije bili su Ena Bavčić i Flutura Kusari iz Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Ricardo Guitérrez iz Europske federacije novinara (EFJ), Emma Bergmans iz Free Press Unlimited (FPU), Oliver Money-Kyrle iz Međunarodnog instituta za medije (IPI), Maksym Popovych iz Article 190 Europe i Dimitri Bettoni iz Opservatorija za Balkan Kavkaz i Transeuropu (OBCT).
Ena Bavčić, Europski centar za slobodu medija (ECPMF)// Foto: Hina/ Denis Cerić
Kako je istaknuto, ciljevi misije su povećati međunarodni pritisak na hrvatske vlasti da bi osigurale učinkovitu provedbu EMFA-e, uključujući osiguranje stabilnog financiranja i neovisnosti javnih medijskih servisa. Zatim osigurati transparentnosti vlasništva i financiranja medija iz lokalnih i državnog proračuna te kroz izmjene zakona jamčiti neovisnost regulatornog tijela (Agencije za elektroničke medije) i Hrvatske radiotelevizije. Nastojati napraviti pritisak radi veće transparentnosti Ministarstva pravosuđa i Ministarstva kulture i medija kroz inzistiranje na predanosti zakonodavnim reformama i odgovornosti u zaštiti slobode medija. Naglašena je i važnost solidarnost s novinarima i medijskim organizacijama s poticanjem dijaloga o pitanjima sigurnosti, pravnom pritisku, Vladinim preprekama i pravima radnika. U tom smislu ciljane skupine i zagovaranje su: Vladini službenici, međunarodni akteri uključeni u slobodu medija i zakonodavne procese i izdavači.
Nakon ovog posjeta misija MFRR će procijeniti stanje slobode medija u Hrvatskoj te razmotriti napredak u provedbi preporuka, evaluirati reakcije države na kršenja medijskih prava te provjeriti prijavljena kašnjenja u provedbi EMFA-e. Izvješće o misiji s ažuriranim nalazima i preporukama bit će objavljeno nakon posjeta, a zatim će se podijeliti s institucijama Europske unije i relevantnim međunarodnim tijelima.
Autor: Ivica Buljan
Foto: HND