Cilj ovog projekta, koji se provodio uz podršku Fonda za aktivno građanstvo (Active Citizen Fund), je dokidanje netransparentnog financiranja i postavljanje neovisnog mehanizama za javne potpore kojima se jačaju kapaciteti medija i novinarstva, u onim jedinicama lokalne samouprave koje brinu o transparentnosti trošenja javnih sredstava i razvoju kvalitetnih lokalnih medija. Primjena ovih modela bit će važan iskorak u jačanju neovisnosti lokalnih medija i kvalitetnog novinarstva.
Autorice modela finaciranja lokalnih medija su Helena Popović (FFZG), Andrea Milat i Iva Borković, autorice preporuka su Andrea Milat i Iva Borković, a analize financiranja lokalnih medija javnim novcem Melisa Skender.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko istaknuo je kako je HND godinama upozoravao na probleme lokalnih medija koji su veliki te da bi Ministarstvo kulture tu problematiku trebalo pozorno, ne samo pratiti nego staviti i na nacionalnu razinu, kako bi se nagomilani problemi riješili i ostvarilo transparentno financiranje lokalnih medija. Zovko je dodao kako je sam odaziv na ovu konferenciju pokazao da postoji veliki interes i želja da se medijski lodnosi u loklanim sredinama učine uređenijim i da se poboljša kvaliteta novinarstva.
Izgraditi transparentan sustav
Predsjednica Europske federacija novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever , koja se javila iz Šibenika gdje je nazočila komemoraciji preminulog kolege Ante Granika, spomenula je kako je upravo kolega Granik jedna od simbola lokalnog novinarstva, koji je s puno ljubavi pratio i pokrivao tema na lokalnoj razini i činio ih važnim na nacionalnoj razini.
– Kroz ovaj projekt smo osvijestili koliki su problemi lokalnih medija i kolega koji su izloženi pritiscima i počesto im je ugrožena egzistencija. Ovo je jedan korak prema cilju izgradnje sustava koji će jače i transparentnije zaštiti novinare i medije, kazala je Sever.
Nakon što su na konferenciji predstavljeni Analiza financiranja lokalnih medija iz javnih sredstava i Modeli javnog financiranja lokalnih medija s preporukama o čemu su govorile autorice projekta Andrea Milat i Melisa Skender krenula je rasprava u kojoj je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević naglasio je da podržava iznesene modele te da im je prije svega cilj da se izgradi sustav financiranja koji je u potpunosti u skladu sa zakonom i pod kvalitetnim nadzorom. On je naglasio i o problemu glavnog grada zbog prevelike centraliziranosti države zbog čega se lokalne teme gube i prate one na nacionalnoj razini.
– Grad Zagreb je dosta financirao lokalne medije, što bi stavio pod navodnike, jer tu je bila svega. Bilo je važno zadovoljiti formu , a onda su se događale kojekakve stvari, kazao je Tomašević i najavio javni poziv za financiranje medija u ovoj godini. – Znamo da je kasno , ali ispravit ćemo to i upravo po modelu HND-a, koji smo pozvali da ponudi i svoje stručnjake, u javni poziv smo stavili i kriterij struke i sukoba interesa, čega do sada nije bilo, kazao je Tomašević te dodao kako će se i povećati iznos za financiranje medija i onemogućiti da lokalni mediji budu poluga lokalne vlasti.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak naglasio je kako su on i njegove kolegice koje rade u medijskom odjelu grada u Zagreba došli samo zbog ove konferencije. – Ovi modeli su nama prihvatljivi i već sada mogu kazati da ćemo po njima raditi i u nastavku pratiti i eventualne nejasnoće i probleme rješavati. Ovo je jedna korak naprijed da se financiranje medija učini potpuno transparentnim i zakonitim, naveo je Puljak te dodao kako mu je drago da sa strane novinara i HND-a postoji toliko intenzivna želja za poboljšanje i podizanje razine kvalitete novinarstva. – IZ naše perspektive nije problem u novinarima nego u urednicima i vlasnicima medija, jer najčešće je tekst korektan , a onda u opremi možete svašta pročitati i ono što nikada niste izjavili, naveo je Puljak.
Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić govorila je o problemima i pritisaka na čelnike lokalnih zajednica od strane nekih portala s čime je i sama bila suočena kao i s time da su joj nudili da njom rade intervjue. Mene te stvari ne zanimaju nego me zanima da se teme otvaraju i da se to radi kroz istraživačko novinarstvo s ciljem transparentnosti i potpunog poštivanja zakona, kazala je Jašić.
Posla i za policiju
U nastavku rasprave Partl kazao je kako Ministarstvo kulture daje potporu ovom projektu, dok je ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac o problemu neovisnih medija u registar kazao je da takve slučajeve istražuju i kažnjavaju. – To nekada moramo raditi i preko policije, jer nekada ti pružatelji usluga se javljaju s raznih stranih svijeta. Sve je to nešto što i nisu mediji ne ispunjavaju kriterije za registraciju, kazao je Popovac.
U Analizi financiranja lokalnih medija iz javnih sredstava i Modela javnog financiranja lokalnih medija s preporukama navodi se kako privatni komercijalno orijentirani mediji svoju financijsku stabilnost nužno ne ostvaruju rukovodeći se tržišnim principima. Financijska ovisnost lokalnih medija o jedinicama lokalne samouprave otvara prostor za političke pritiske na novinare i urednike ako u afirmativnom tonu medijski ne prate aktivnosti aktualne vlasti. Drugim riječima, potencijalno omogućava da Jedinice lokalne samouprave (JLS) selektivnom dodjelom potpora ucjenjuje medije.
Prema podacima 164 jedinice lokalne i regionalne samouprave rasporedile su tijekom 2020. i 2021. godine za „promidžbu i informiranje“ nešto više od 76 milijuna kuna, i to uglavnom po nejasnim kriterijima, a na temelju diskrecijske odluke lokalnih čelnika . bilo da je riječ o ugovorenim „uslugama“ ili putem javnih poziva na sufinanciranje sadržaja. Od 338 poslovnih subjekata kojima su lokalne jedinice plaćale usluge promidžbe i informiranja tijekom 2020. i 2021. godine, njih 98 nije registrirano ni u jednom upisniku medijskih nakladnika.
U analizi financiranja lokalnih medija javnim novcem stoji kako dosad prikupljeni podaci istraživanja o financiranju medija iz lokalnih i regionalnih proračuna tijekom 2020. i 2021. godine pokazuju kako za sufinanciranje sadržaja medija ne postoje jasni kriteriji te da se novac u pravilu dijeli na temelju diskrecijske odluke lokalnog čelnika, bilo da je riječ o ugovorenim uslugama ili javno raspisanim pozivima za sufinanciranje sadržaja medija.
– Od 274 lokalne jedinice kojima su upiti poslani, njih 60 nije odgovorilo, a među 214 primljenih odgovora 50 općina nije imalo nikakvih isplata prema medijima u 2020. i 2021. godini. Prikupljeni podaci odnose se tako na proračune osam županija (38 % od ukupnog broja županija), 60 gradova (47 % od ukupnog broja) te 96 općina (koje zajedno s 50 općina bez medijskih troškova predstavljaju 34 % ukupnog broja općina u Hrvatskoj). Ove 164 jedinice lokalne i regionalne samouprave potrošile su tijekom 2020. i 2021. godine za promidžbu i informiranje ukupno nešto više od 76 milijuna kuna. Najpotpunije podatke istraživanje je prikupilo za gradove i općine Zagrebačke, Primorsko- goranske, Osječko-baranjske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Iz Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara nisu odgovorili na zahtjev, baš kao ni iz Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, navodi se između ostalog u Analizi.
Pregledom sadržaja ugovora 107 jedinica lokalnih i regionalnih vlasti koje su ih dostavile, vidljivo je kako su uglavnom sklopljeni za usluge promidžbe i informiranja o aktivnostima na području jedinice, često uključuju razgovore s čelnicima, praćenje sjednica, manifestacija i tema po izboru Naručitelja, kao i autorizaciju materijala prije objave. Spominje se u nekim cjenicima i koliko stoji vrijeme novinara na terenu, a često se u ugovorima izričito navodi obaveza uvrštenja plaćenog sadržaja u informativne emisije i rubrike medija. Ovakav, neprihvatljiv oblik suradnje medija i jedinica lokalne i regionalne samouprave postao je zapravo pravilo.
Na temelju provedenog istraživanja o odnosu jedinica lokalne samouprave s lokalnim medijima Hrvatsko novinarsko društvo donijelo je i preporuke za jedinice lokalne samouprave i za lokalne medije po kojima će se, između ostalog, na razini JLS-ova odlučiti da se mediji financiraju s ciljem povećanja njihove kvalitete, profesionalizma i informativnosti te uvesti pravilo jasnog označavanja financiranog sadržaja.
Ivica Buljan
Foto: Hina