Govor mržnje nije od jučer #zajednobezmrznje

Forum “Zajedno bez mržnje” u petak je okupio dvadesetak medijskih stručnjaka i urednika u medijima koji su upozorili na rastući govor mržnje i radikalizaciju društva, podsjetivši kako su na taj problem upozoravali godinama, ali su institucije ignorirale njihove apele.

“Govor mržnje nije od jučer niti od prije mjesec dana, govor mržnje taloži se u instuticijama i društvu godinama i desetljećima. No, tek nakon nedavnog napada na Markovu trgu počelo se raspravljati o govoru mržnje s kojim se suočava cijelo društvo”, kazao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko.

Promašene procjene da se radikalizacija može držati pod kontrolom

Zahvalio je urednicima hrvatskih medija koji su u sklopu nedavne akcije HND-a i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) protiv govora mržnje privremeno onemogućili objavu komentara na svoje tekstove.

Novinarka i voditeljica interkulturalne strategije Westdeutscher Rundfunka (WDR) Iva Krtalić govorila je o njemačkim iskustvima s govorom mržnje u javnom prostoru i radikalizaciji društva ocijenivši kako su bile promašene procjene da se radikalizacija može držati pod kontrolom.

Pritom je upozorila na radikalizaciju njemačkog društva preko interneta. ”Govor mržnje na društvenim mrežama akcelerator je mržnje u javnom diskursu”, rekla je Krtalić navodeći primjere fizičkih napada potaknutih govorom mržnje u Njemačkoj, uglavnom usmjerenih protiv useljenika ili manjinskih skupina.

Profesor Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci Hajrudin Hromadžić ocijenio je kako su 2015. i 2016. bile ključne godine za radikalizaciju hrvatskog društva, pritom upozorivši na odgovornost političara.

”Ključni akter cijele priče bio je HDZ koji je mislio da sve može držati pod kontrolom, ali to nije moguće pa im se to vraća kao bumerang”, ocijenio je Hromadžić.

Radikalizaciju društva, koja je kao posljedicu imala i napad na Markovu trgu, ocijenio je malignim trendom, ali i pokušajem “prividno srednjestrujaške politike” da osigura idealan alibi ”prikupljanjem neofašista onoliko koliko im treba”.

Profesorica s Odsjeka za medije i komunikaciju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dina Vozab upozorila je na opasnost od širenja govora mržnje u medijima, pri čemu najviše poticanja i širenja mržnje ima na manjim, opskurnim portalima.

Naglasila je važnost i značaj mainstream (srednjestrujaških) medija u izvještavanju javnosti, ali i potrebu provjeravanja i kontekstualiziranja informacija koje se plasiraju preko društvenih mreža.

Na forumu su sudjelovali i urednici nekih od vodećih hrvatskih medija – Večernjeg lista, 24sata, Jutarnjeg lista, Novog lista i Telegrama, koji su se odazvali nedavnoj akciji HND-a i SNH-a protiv govora mržnje dvosatnim onemogućavanjem objave komentara na tekstove.

Govor mržnje u komentarima čitatelja

Urednici medija upozorili su na probleme s govorom mržnje, i to uglavnom u komentarima čitatelja, poteškoćama u moderiranju tih komentara, ali i novim zahtjevima za ”političku korektnost” u izvještavanju gdje se često mediji prozivaju da za svaku temu ili prenošenje informacije moraju imati i drugu stranu, ili se od njih traži i da prenose informacije nevjerodostojnih dužnosnika, sugovornika ili izvora.

”Autonomna je odluka svakog medija je li neka vijest ili informacija vrijedna prenošenja. Ako znamo da je zemlja okrugla, mislim da ne trebamo u  izvještavanju o tome tražiti izjavu ‘ravnopločaša’ kao druge strane”’, kazao je Jasmin Klarić, novinar Telegrama.

Pravilo ravnopravne rasprave obija nam se o glavu, istaknuo je Hajrudin Hromadžić, naglasivši opasnost ”fingiranja objektivnosti” obaveznim pozivanjem na ”pravilo druge strane”. Neki glasovi ne bi uopće trebali imati pristup javnosti, kaže Hromadžić.

 

Autor: Hina

Foto: Hina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!