Europarlamentarci izražavaju zabrinutost zbog napada na europske medije u nekim državama članicama i pozivaju na hitne mjere pomoći informativnim medijima u prilagođavanju “digitalnom desetljeću”.
U odluci usvojenoj u srijedu sa 577 glasova za, 47 protiv i 76 suzdržanih, zastupnici se zalažu za pružanje potpore europskim medijima. Cilj je pomoći ovom sektoru u oporavku od pandemije i u prilagodbi komercijalnim poslovnim modelima u digitalnom dobu.
Osiguravanje financijske i političke neovisnosti
Zabrinuti zbog državnog preuzimanja medija u nekim državama članicama i zbog zlonamjernih sudskih tužbi kojima se zastrašuje novinare, zastupnici pozivaju Komisiju i države članice da zakonodavnim i nezakonodavnim alatima djelotvorno zaštite medijske organizacije.
Kako bi osigurali financijsku i političku neovisnost europskim novinarima i novinarstvu, zastupnici traže uspostavu stalnog fonda za europske medije. Pritom naglašavaju da sredstva EU-a za oporavak namijenjena medijima moraju podržati medijske organizacije u državama članicama EU-a u kojima se neovisni mediji nalaze pod posebnim financijskim i političkim pritiskom ili gdje postoji sumnja u vezi vladavine prava.
Zastupnici također ukazuju na opasnost „nerazmjerne gospodarske moći“ i „predatorskog ponašanja“ globalnih platformi koje dominiraju tržištem podataka i oglašavanja te imaju moć uklanjanja zakonitih sadržaja dobivenih od pružatelja medijskih usluga. Osim toga, zahtijevaju hitno usvajanje Propisa o digitalnim uslugama i Propisa o digitalnim tržištima koji mogu pružiti jednake uvjete za medije u Europi i osigurati jednak pristup podacima i pravilima o političkom oglašavanju na internetu.
Podrška audiovizualnim medijima
Kako bi se pomoglo audiovizualnoj industriji (redateljima, producentima, distributerima i kinematografima), zastupnici u Europskom parlamentu zahtijevaju od EU-a da razvije posebne porezne politike, kao i fiskalne i financijske poticaje za povećanje proizvodnje i ulaganja. Traže i uspostavu EU jamstava za osiguranje za audiovizualne koprodukcije i da pružatelji medijskih usluga na zahtjev poštuju pravila o najmanje 30 % udjela europskih djela u svojim katalozima, priopćili su iz Europskog parlamenta.
„Ovo je doista ključni trenutak za jačanje europskog medijskog i audiovizualnog sektora“, rekla je izvjestiteljica Dace Melbārde (ECR,LV). Medijski ekosustav bio je krhak i prije pandemije, a kriza je dodatno produbila izazove s kojima se suočava te je stvorila nove. Publika se sve više okreće digitalnim platformama, a njihovi prihodi nerazmjerno idu u ruke globalnih igrača. Prošle godine je europski medijski sektor pretrpio značajan pad prihoda od oglašavanja što je ključni izvor zarade za medijske organizacije. Istovremeno, kriza COVID-19 je dodatno ukazala na ulogu kvalitetnog novinarstva; izostanak profesionalnog i brzog izvještavanja tijekom pandemije može dovesti do gubitka života.“
Kontekst
Prema prvim procjenama, tijekom pandemije prihodi od oglašavanja u informativnim medijima pali su za između 20 % i 80 %.
Audiovizualni sektor pretrpio je ogroman gubitak prihoda – pad od gotovo 70 % na blagajnama za kinematografe i distributere, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem prihoda za 4 milijarde eura. Dodatno, u produkciji je došlo do pada aktivnosti od 30 %. Zastupnici također upozoravaju kako su u pandemiji troškovi produkcije veći, zbog strožih zdravstvenih i sanitarnih mjera.