Ne postoji ništa virtualno u online nasilju. Ono je postalo nova prva linija u borbi za sigurnosti novinarstva – a novinarke su u epicentru rizika. Umrežena mizoginija i pokušaj da se prijetnjama utječe na samopouzdanje novinarki i poljulja ih se u njihovom radu križaju se s rasizmom, vjerskom netrpeljivosti, homofobijom i drugim oblicima diskriminacije. Prijetnje seksualnog nasilja i ubojstava su česti, a ponekad se te prijetnje upućuju i obiteljima novinarki.
Ovaj fenomen također je povezan s porastom virusa dezinformacije, digitalnim mrežama zavjere i političke polarizacije. Psihološka, fizička, profesionalna i digitalna sigurnost i zaštita povezani su s ovom eskalacijom slobode izražavanja i krize rodne ravnopravnosti, pokazuje nova studija Međunarodnog centra za novinarstvo i UNESCO-a.
Nasilje na internetu nad novinarkama želi omalovažavati, poniziti i sramotiti; izazvati strah, šutnju i povlačenje; diskreditirati ih profesionalno, potkopavajući odgovorno novinarstvo i povjerenje u činjenice i odvratiti ih od aktivnog sudjelovanja u javnoj raspravi. To predstavlja napad na demokratsko odlučivanje i medijsku slobodu, koja obuhvaća pravo javnosti na pristup informacijama. Ovakvi napadi ne mogu se normaliziratu ili tolerirati kao neizbježan aspekt online diskursa, niti kao suvremeno novinarstvo koje uključuje publiku.
Čini se da su internetski napadi na novinarke u značajnom porastu, što pokazuje ova studija, posebno u kontekstu ‘pandemija u sjeni’ nasilja nad ženama tijekom COVID-19. Pandemija je promijenila uvjete rada novinara, čineći ih još ovisnijima o digitalnim komunikacijskim uslugama i društvenim mrežama. Pojava ‘dezinfodemije’ također je povećala toksičnost online zajednica u kojima rade novinari čineći novinare lakim metama, smatra britanska novinarka Michelle Stanistreet, jedna od više od 700 intervjuiranih novinarki u sklopu ove studije.
Gotovo tri četvrtine (73%) ispitanica rekle su da su doživjeli nasilje na internetu. Prijetnje fizičkim nasiljem (identificiralo ih je 25% ispitanica) uključujući prijetnje smrću i seksualno nasilje (koje je identificiralo 18%) također je mučilo novinarke. Njih 13% reklo je i da su primali prijetnje nasiljem protiv onih koji su im bliski, uključujući djecu i dojenčad.
Brojne sugovornice patile su od PTSP-a povezanog s internetskim nasiljem, a mnoge su zbog toga bile na terapiji. Utjecaj na mentalno zdravlje
također su najčešće identificirana (26%) posljedica online napada među ispitanicima ankete. 12% ispitanica reklo je da je tražilo liječničku ili
psihološku pomoć zbog posljedica online nasilja. Na pitanje “Kako razina internetskog nasilja koje doživljavate utječe na vašu novinarsku praksu i vašu interakciju s izvorima/publikom?”, 30% ispitanica odgovorile su da se autocenzuriraju na društvenim mrežama. Njih 20% je opisalo kako su se povukle iz svih online interakcija.
Osim što vrlo jasno ocrtava koliko je izazova pred novinarkama i medijskim djelatnicama, također donosi i preporuke kako se boriti protiv nasilja. To mora biti zajednička borba država, novinara, nakladnika, javnosti i pravosuđa.
Tako studija, među ostalim predlaže:
– osiguravanje da mehanizmi i protokoli razvijeni za zaštitu novinara budu prikladni i za slučajeve orkestriranog online nasilje nad novinarkama
– veća odgovornost društvenih mreža u borbi protiv internetskog nasilja nad novinarkama
– tražiti odgovornost pojednih platformi kroz kritičko izvještavanje i zagovaranje slobode i sigurnosti novinarstva, bez obzira
na komercijalne veze s društvenim mrežama…
U tjednu kada obilježavamo Dan borbe protiv nasilja nad ženama pozivamo vas da nam se u utorak od 16 sati pridružite na okruglom stolu #Safety4Journalists u Novinarskom domu u Zagrebu. Riječ je o projektu koji provodi Europska federacija novinara, a na kojem je Sindikat novinara Hrvatske partner.