U ponedjeljak, 2.5., dan poslije Međunarodnog praznika rada i dan prije Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s još dva sindikata iz medijskog sektora, Sindikata obrazovanja, medija i kulture i Sindikata grafičara i medija organizirao je okrugli stol pod nazivom „Zajedno u borbu za prava radnika i radnica u medijima“. Glavna tema okruglog stola je bila pokretanje pregovora za granski i nacionalni kolektivni ugovor u medijima, a događaj je nastavak aktivnosti koje se provode u sklopu projekta Europske federacije novinara pod nazivom „Sindikati za pravedan oporavak“, pokrenut nakon COVID 19 krize. Na okruglom stolu, osim sindikalista/kinja gostovali su medijski stručnjaci, radnici u medijima te stručnjaci za radno pravo.
Prvi pokušaj pokretanja pregovora za granski i nacionalni kolektivni u medijima dogodio se još prije deset godina kada su se kroz pregovore pokušala dogovoriti minimalno zagarantirana prava radnika u ovom sektoru. To se tada nažalost nije dogodilo. Da poslodavci nisu oduševljeni potpisivanjem novih kolektivnih ugovora, odnosno da je klima u društvu prema poštivanju radničkih prava otišla u potpuno suprotnom smjeru govori i činjenica da je 2011. u medijma bilo potpisano 11 kolektivnih ugovora, a danas je na snazi samo dva.
Posljedice pandemije i ekonomske krize teško su pogodile medijski sektor I kriza je ponovno pokazala koliko je nužno regulirati zaštitu radničkih I socijalnih prava u medijskom sektoru. No, stvari su krenule silaznom putanjom I puno prije COVID 19 krize, poglavito fleksibilizacijom tržišta rada odnosno promjenama u zakonodavstvu koje su išle u korist poslodavca, a na štetu radnika. Ono što je veliki problem, otvorio se prostor za zapošljavanje putem ugovora na određeno i drugim atipičnim oblicima rada (outsourcing, agencijski rad, honorarni rad), što se negativno se odrazilo na materijalnu i socijalnu sigurnost radnika/ca uz gotovo nikakvu perspektivu ostvarivanja sigurne mirovine.
Na okruglom stolu naglašeno je da kod pregovora za granski kolektivni svakako mora uzeti u obzir posljednje desetljeće i promjene koje su se dogodile na tržištu rada, kao što je porast atipičnih oblika rada i sve veći broj freelance radnica i radnika u medijima, čija se radna i socijalna prava itekako treba regulirati.
Trenutno, prvi korak koji su sindikati poduzeli, osim razgovora i ujedinjavanja je i pismo drugoj strani, odnosno Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Zasad je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) odgovorila da je primila zahtjev sindikata, bez dodatnog komentara na njega. Član Izvršnog odbora SNH Anton Filić rekao je da prije desetak godina granski kolektivni ugovor nije sklopljen zbog izostanka volje poslodavaca. Sindikati su se, s druge strane, bojali ugovornog rješenja koje će nametnuti manja prava od onih koja imaju neke redakcije, pa da će doći do smanjenja standarda.
Kako piše Kikaš za portal Bilten. “Uz najavu pregovara, okrugli stol je iskorišten da bi se još jednom upozorilo na stanje radničkih prava u medijima, kao i na nevoljkost države, primarno Ministarstva kulture i medija, da se bavi pitanjem rada u medijima koji je izrazito izložen nesigurnosti i prekarnosti, ali i niskoj razini sindikalne organiziranosti. Kako je istakla Maja Sever, predsjednica SNH-a, danas jedino dvije javne medijske kuće, HINA i HRT, imaju svoje kolektivne ugovore. S druge strane, vlasnici privatnih medija čine sve kako bi izbjegli i samo pregovaranje o kolektivnom ugovoru, a kamo li potpisivanje i obvezivanje na njegove odredbe. Istovremeno, privatne medijske kuće, pogotovo one koje nisu nastale privatizacijom nekad javnih firmi, imaju jako slabu sindikalnu organiziranost. To se prije svega odnosi na privatne TV kuće, ali i radijske postaje.”
Kao inspiraciju za sindikate u rješavanju ovih prekarnih uvjeta rada, Milan F. Živković naveo je primjer švicarskog federalnog zakona o održivoj javnoj nabavi, prema kojem je (ne)pridržavanje radničkih prava u privatnim firmama uvjet za diskvalifikaciju aplikanata na tendere. “Ako Švicarci to mogu zahtijevati u javnoj nabavi, onda možemo i mi kad dijelimo novac za medijsku proizvodnju”, poručio je Živković
Ono što su svi sudionici zaključili da bi za ovakve tipove borbe I pregovora zapravo javna televizija, HRT trebala biti predvodnica u bitci. Ponajviše zato jer ima najveći broj sindikaliziranih radnika I posjeduje kolektivni ugovor. Sindikalna predstavnica s HRT-a Biljana Romić kaže da na inzistiranje novinarskog sindikata i nakon što su se sindikati ujedinili unutar HRT-a, su po prvi puta došli s prijedlogom novog kolektivnog ugovora kojim je uključen i rad od kuće. “Ne mislim da smo postigli fantastičan ugovor, ali smo potpisali ugovor u kojem je mnogo više nego što se očekivalo”, poručila je Romić.
Ono što je najbitnije od svega navedenog je da bi granski kolektivni ugovor sigurno regulirao prava medijskih radnika I radnica, ali da će do samog usuglašavanja sadržaja s predstavnicima poslodavaca proći dosta vremena, osobito poznavajući volju pregovarača za regulacijom
Tekst je nastao uz financijsku podršku Europske unije i Europske federacije novinara, u sklopu projekta “Sindikati za pravedan oporavak”.
