Europski akt o slobodi medija dostojan svog imena?

Direktorica EFJ-a Renate Schroeder napisala je članak o Europskom aktu o slobodi medija koji je izvorno objavljen u Social Europe . Pročitajte članak u cijelosti: 

Usred mora internetskih dezinformacija, u ‘polikriznom’ svijetu pouzdano novinarstvo u javnom interesu nikada nije bilo važnije. Danas je održivost slobodnih medija ugrožena u mnogim zemljama Europske unije. Nedostaje pluralizam, uz jačanje utjecaja platformi do informacijskih monopola koji dodatno sužavaju prostor za neovisno novinarstvo i novinarstvo od javnog interesa.

Mediji su sve više zarobljeni i kontrolirani od strane političara—ili izloženi optužbama o ‘lažnim vijestima’ u stilu bivšeg predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa. Zaštita izvora novinara je u međuvremenu ugrožena i  pojačanim državnim nadzorom. Ovi zabrinjavajući trendovi dokumentirani su u godišnjim izvješćima o vladavini prava Europske komisije u Monitoru medijskog pluralizma koji daje izvrsnu analizu rizika za temeljne medijske vrijednosti. Centar za medijski pluralizam i medijske slobode iz Firence, koji je odgovoran za Monitor, s pravom zaključuje da su ‘sazrela vremena da se Europskoj uniji daju novi alati za zaštitu i poticanje novinarstva kao javnog dobra u digitalnom okruženju’.

Rastuće dezinformacije

Europski akt o slobodi medija (EMFA), koji je predložila Europska komisija prošlog rujna, pokušava regulirati informacijski ekosustav. Njime dominiraju—uglavnom američke— velike internetske platforme zatrovane rastućim dezinformacijama i kampanjama zavjere, tako prijeteći europskim demokracijama i europskoj integraciji.

Nedavno usvojeni Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima imaju za cilj stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava korisnika i uspostaviti jednake uvjete za poslovanje. EMFA predlaže novi skup pravila za promicanje medijskog pluralizma, transparentnosti i neovisnosti diljem EU-a. Temelji se na Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama , ali proširuje područje primjene na izdavače i pružatelje online medijskih usluga.

Predložena uredba uključuje, među ostalim, mjere zaštite od političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora novinara. Stavlja težište na neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i na transparentnost vlasništva medija i raspodjelu državnog oglašavanja.

Također utvrđuje mjere za zaštitu neovisnosti novinara i otkrivanje sukoba interesa. Naposljetku, aktom bi se stvorio novi neovisni Europski odbor za medijske usluge, sastavljen od nacionalnih medijskih tijela i utemeljen na radu Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA).

Mnoge grupe izdavača — posebice iz Njemačke i Francuske — agresivo su lobirale protiv EMFA-e. Nazivajući to ‘činom neslobode medija’, tvrde da je tradicija samoregulacije ugrožena i da Komisija nema nikakav stav u pitanjima medijskih sadržaja. Pokušaji njemačkih zastupnica Europskog parlamenta – izvjestiteljice vodećeg Odbora za kulturu i obrazovanje, Sabine VerheyenPetre Kammereverth – da oslabe nacrt akta pretvarajući je u direktivu nisu uspjeli .

Nametljiv nadzor

Ali Vijeće EU-a pod švedskim predsjedanjem u prvoj polovici ove godine predlaže negativnu promjenu vezanu za  slobodu medija i novinarsku zaštitu izvora, dopuštajući uvođenje ‘nametljivog softvera za nadzor’ protiv pružatelja medijskih usluga na širokoj osnovi ‘nacionalne sigurnosti ‘. Osamdeset organizacija za slobodu medija i ljudska prava, uključujući izdavače, televizijske kuće i sindikate, poslalo je otvoreno pismo članovima Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta, koji ima glavnu riječ o ovom članku EMFA-e, sa zahtjevom da nastupe s mnogo jačom pozicijom. Novinari diljem Europe aktivirali su se i pisali o potencijalnoj štetnosti dopuštanja državama da špijuniraju novinare s opravdanjem  ‘nacionalne sigurnosti’.

Naime, vlade predlažu legalizaciju špijuniranja europskih novinara upravo u trenutku kada Monitor pluralizma medija pokazuje njihovu iznimnu ranjivost u pogledu digitalne sigurnosti. Lobiranje mnogih nevladinih organizacija, uključujući Europsku federaciju novinara, dovelo je do jačanja položaja unutar Europskog parlamenta bez ikakvog izuzeća vezanog za nacionalnu sigurnost. Ali apsolutna zabrana upotrebe špijunskog softvera i sličnih nametljivih tehnologija protiv novinara nije među amandmanima koje je usvojio Odbor za građanske slobode.

EFJ i šira ‘EMFA koalicija’ pojačat će svoje lobiranje prije konačnog glasovanja na plenarnoj sjednici, kako bi inzistirali na apsolutnoj zabrani korištenja špijunskog softvera protiv novinara. Podsjetimo da takve tehnologije dobivaju nekontroliran i neograničen pristup komunikaciji pojedinca, fotografijama, kontaktima i podacima o ponašanju na internetu, ugrožavajući povjerljivost svojih izvora i pristup građana kvalitetnom novinarstvu.

Trijalog pregovora

Parlamentarni odbor za kulturu poboljšao je nacrt teksta Komisije dodavši dodatna obvezujuća pravila o transparentnosti vlasništva medija, neovisnosti javnih medija i njihovoj financijskoj stabilnosti. Sada je plan da Odbor za kulturu kompromisni tekst usvoji 7. rujna, a početkom listopada na plenarnoj sjednici raspravlja o cijelom tekstu. To bi omogućilo da se pregovori ‘trijaloga’ između Komisije, parlamenta i vijeća održe pod trenutnim španjolskim predsjedanjem, a da se završe pod belgijskim predsjedanjem prije parlamentarnih izbora sljedeće godine. EFJ i njegovi partneri nastavit će se boriti za ambiciozniji akt dostojan svog imena. Ali to je teška bitka i mnogo aktera nije zainteresirano za obvezujuća pravila o osjetljivim pitanjima kao što su urednička neovisnost, transparentnost i zaštita novinara.

Medijski moguli

Stavimo ovo u kontekst. Propisi za održavanje slobode i pluralizma medija sporo se, ali postojano razvijazvijaju kao projekt u EU-u. Započelo je s Direktivom o televiziji bez granica 1989., nakon koje je 1992. uslijedila zelena knjiga o koncentraciji medija. Iako se koncentracija medija već tada smatrala visokim rizikom, zakon nije usvojen. Agresivno lobiranje tadašnjih medijskih mogula — Ruperta Murdocha, Lea Kircha i Silvija Berlusonija — uvjerilo je Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Italiju da glasaju protiv.

Danas živimo u vremenu neviđenih pritisaka na novinarstvo koje radi za javni interes. Ovaj akt neće riješiti sve brojne izazove koji su pred nama, ali bi, zajedno s drugim inicijativama EU-a, bio mali, ali važan korak u pravom smjeru.

Izvor: EFJ/Social Europe/Shutterstock

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!