
Europska federacija novinara (EFJ) oštro osuđuje zahtjev sedam vlada da se legalizira špijuniranje novinara kroz Europski akt o slobodi medija. EFJ poziva Europski parlament i Europsku komisiju da odbace ovaj neliberalan i represivan zahtjev.
Pregovori o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) privode se kraju. U petak, 15. prosinca, posljednji trijalog bavit će se samo člankom 4. EMFA-e i postavljanjem špijunskog softvera protiv novinara. U međuvremenu je Investigate Europe, Disclose and Follow The Money otkrio dokumente koji pokazuju da neke vlade (Francuska, Italija, Malta, Grčka, Cipar, Švedska i Finska) žele legalizirati špijuniranje novinara u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti.
Kao što pokazuju neke bilješke sa sastanka stalnih predstavnika Vijeća EU-a u studenome 2023., koje je objavio konzorcij Investigate Europe, Italija, Malta, Grčka, Cipar, Švedska i Finska žele ozakoniti špijuniranje novinara. I to žele učiniti korištenjem akta koji treba zaštititi novinarstvo, Europskog akta o slobodi medija.
Priča seže u lipanj 2023., kada je Europsko vijeće uvelo novu iznimku od opće zabrane postavljanja špijunskog softvera protiv novinara. U njemu stoji da odredbe o učinkovitoj zaštiti novinarskih izvora “ne dovode u pitanje odgovornost država članica za očuvanje nacionalne sigurnosti”. Takvo izuzeće, koje bi izvorno dogovorene zaštite pretvorilo u prazne ljušture, zapravo je odbijeno od strane Europskog parlamenta. Kako stoji u tekstu koji su u listopadu izglasali zastupnici Europskog parlamenta, o postavljanju špijunskog softvera može odlučiti samo neovisni sudac od slučaja do slučaja.
Najmanje sedam država članica EU sada se ponovno zalaže za izuzeće za “nacionalnu sigurnost”, što bi im zapravo dalo legitimitet da špijuniraju novinare. Kao što piše u bilješkama, za Italiju izuzeće predstavlja “crvenu liniju”. Da joj nije dopušteno špijunirati novinare, krajnje desna vlada Giorgie Meloni najvjerojatnije bi zabranila EMFA-u.
Kako navodi Investigate Europe, Njemačka je u zadnji tren pokrenula napore da spasi zakon, izbjegavajući eksplicitno spominjanje “nacionalne sigurnosti”. Međutim, u petak bismo mogli svjedočiti trima scenarijima: ako ovi pregovori ne uspiju postići dogovor, akt bi mogao propasti, ostavljajući medijske slobode diljem Europe ranjivima. Ako se postigne sredina, akt bi mogao uspostaviti ključne osnovne mjere za slobodu medija. Ali ako “izuzeće nacionalne sigurnosti” bude usvojeno, akt će kriti opasnu prazninu.
“Duboko smo šokirani zahtjevima ovih sedam vlada, koje se oglušuju o europske pravne standarde slobode medija, utvrđene sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava”, rekla je Maja Sever, predsjednica EFJ-a. “Ubacivanje takve iznimke u tekst koji tvrdi da promovira slobodu medija u Europi je čista provokacija. Pozivamo Europski parlament i Europsku komisiju da odlučno odbace ovu neliberalnu odredbu, koja prijeti ne samo zaštiti novinarskih izvora, već i demokraciji.”