Crna Gora: još uvijek nema kazne za napad na novinarku Oliveru Lakić

Izvor: vijesti.me/EFJ

Europska federacija novinara (EFJ) pridružila se danas partnerima organizacije Media Freedom Rapid Response (MFRR) i podružnice u Crnoj Gori (TUMM) i ponovili poziv na okončanje postupka zbog napada na istraživačku novinarku Oliveru Lakić 2018. i nadaju se da će nedavno uhićenje osumnjičenika će dovesti do toga da se svi umiješani u konačnici suoče s pravdom.

Pozdravljaju i međustranački dogovor o izmjenama i dopunama kaznenog zakona koje će ojačati zaštitu novinara, ali naglašavaju potrebu za daljnjim reformama kako bi se stvorilo sigurno okruženje za neovisno novinarstvo.

Lakić, istraživačka novinarka koja izvještava o organiziranom kriminalu i korupciji za dnevni list Vijesti, 8. svibnja 2018. ranjena je u nogu ispred svog stana u Podgorici. Napad je prvo klasificiran kao pokušaj ubojstva, ali je kasnije promijenjen u teške tjelesne ozljede.

Tužitelji su rekli da su motiv napada njezine istrage o lokalnim kriminalnim skupinama i njihovim vezama s regionalnim kriminalnim organizacijama. Iako su nakon napada uhićeni brojni osumnjičenici, više od tri i pol godine kasnije nitko nije priveden pred sud za pucnjavu usred bijela dana, a Lakić je i dalje pod policijskom zaštitom.

Viši sud Crne Gore odredio je 17. prosinca 2021. pritvor od 30 dana Branislavu Karadžiću i policajcu Darku Laloviću, koje Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da su pratili novinarku prije napada i prenosili informacije o njenom kretanju. Sumnja se da je umješan i službenik koji  je radio u istom odjelu policije koji je zadužen za osiguranje Lakića. Ako se to dokaže, umiješanost policajca bila bi pogubna za povjerenje u policiju.

Bez obzira na nedavna uhićenja, nije podignuta nikakva službena optužnica protiv njih ili bilo koga od onih za koje se sumnja da su umiješani u pucnjavu. Općenito, napredak u procesuiranju onih koji stoje iza napada i dalje je bolno spor. Više članova narko bande, uključujući i navodnog napadača, službeno su identificirani kao osumnjičeni. Međutim, slučaj je još u fazi istrage. Zbog osjetljivosti slučaja, Ured visokog tužitelja (HPO) i Ured posebnog tužiteljstva (SPO) odbijaju otkriti tajne podatke Povjerenstvu za praćenje nadležnosti prijetnji i nasilja nad novinarima, što znači da je malo informacija javno dostupno.

Organizacije koje su objavile ovo upozorenje slučaj Olivere Lakić vide kao lakmusov papir kako za neovisnost pravosudnog sustava tako i za navedene ciljeve nove vlasti da poboljša klimu za slobodu medija rješavanjem slučajeva ukorijenjene nekažnjivosti napada na novinare. Ubojstvo direktora i glavnog urednika dnevnih novina Dan, Duška Jovanovića 2004. godine, i dalje je nekažnjeno  i baca mračnu sjenu na okruženje i slobodu medija.  Kako je nedavno s pravom primijetio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, nijedan novinar u Crnoj Gori ne može se osjećati potpuno sigurno dok se taj slučaj ne riješi.

Pravni sustav u kojem se te vrste ozbiljnih fizičkih napada na medijske djelatnike kažnjavaju odgovarajućim sankcijama je ključan. Stoga je ohrabrujuće da je Skupština Crne Gore 29. prosinca jednoglasno izglasala izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima se propisuje jača kaznenopravna zaštita novinara. Važan je  predani trud crnogorskih novinarskih sindikata, nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva koji su izradili prijedlog zakona u suradnji s Ministarstvom pravde. Prema novom zakonu, osuđenima za nanošenje teških tjelesnih ozljeda osobama koje se bave širenjem javnih informacija – kao u slučaju Olivere Lakić – umjesto dosadašnjih pet godina, prijeti će kazne do osam godina zatvora, uz strože kazne. za ubojice novinara.

Donošenje ovog zakona predstavlja dobrodošao korak naprijed u slobodi medija za Vladu premijera Zdravka Krivokapića. Da bi bio potpuno učinkovit, mora biti popraćen financiranjem izgradnje kapaciteta za tijela za provođenje zakona i snažnom provedbom zakona od strane tužitelja. Dodatni sljedeći korak u borbi za pravdu za novinare bilo bi angažiranje stranog stručnjaka za istragu ubojstva Duška Jovanovića. Iako je takvo imenovanje prije tri godine odobrilo bivše Povjerenstvo za istraživanje napada na novinare, od tada ništa nije poduzeto. Upućen je poziv sadašnjoj upravi da preokrene ovu situaciju i odgovori na druge preporuke Komisije.

Iako je nedavni razvoj zakonodavstva dobrodošao, još mnogo toga treba učiniti kako bi se poboljšala šira situacija za slobodu medija i neovisne novinare u Crnoj Gori. I dalje je problem nekažnjavanje napada na novinare, svakodnevna sigurnost novinara i nesigurni uvjeti rada. Verbalni i fizički napadi i prijetnje novinarima i medijskim djelatnicima i dalje su česti. Napadi na novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića u ožujku 2021., prijetnje smrću upućene glavnom uredniku Antene M Darku Šukoviću i kolumnist Dragan Bursać u svibnju, te zastrašivanje Milke Tadić Mijović u kolovozu ilustriraju vrstu prijetnji s kojima se novinari susreću dok rade svoj posao.

Zasebno, ali jednako važno, nastojanja da se završi reforma Radio-televizije Crne Gore (RTCG) od državnog medija do javnog servisa mora se voditi na nepolitičan način i uvijek u cilju povećanja njene neovisnosti i profesionalizma. Promjene u rukovodstvu i imenovanje novog Vijeća RTCG-a u lipnju 2021. prepoznate su kao dovele do pluralnije pokrivenosti. Međutim, budući prijedlozi za prilagodbu modela financiranja javnog emitera moraju se provoditi u bliskoj suradnji s novinarskim organizacijama i relevantnim međunarodnim medijskim organizacijama. Zakonodavstvo je potrebno kako bi se osigurala neovisnost medija i transparentnost vlasništva. U međuvremenu, osuda i kazna na godinu dana zatvora istraživačkom novinaru Jovi Martinoviću i dalje je glavno pitanje koje zabrinjava za naše organizacije.

Ostaje još mnogo toga da se učini kako bi se razbila ukorijenjena polarizacija u Crnoj Gori koja predstavlja kontinuirane izazove za neovisnost javnih emitera; odgovor države na zločine nad novinarima; te pravednu dodjelu državne potpore medijima putem oglašavanja. Nova administracija mora nadzirati reforme koje poništavaju zauzimanje regulatornih tijela od strane države i stvaraju jednake uvjete za rad medija bez uplitanja i pritiska. Ovdje nema brzih rješenja i potrebna je značajna politička volja. Ipak, novinarska zajednica u zemlji daje nade u napredak. Naše organizacije su spremne podržati rad Komisije i Vlade Crne Gore u postizanju ovih ciljeva.

Potpisano:

  • ČLANAK 19
  • Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF)
  • Europska federacija novinara (EFJ)
  • Free Press Unlimited (FPU)
  • Međunarodni institut za tisak (IPI)
  • OBC Transeuropa (OBCT)
  • Sindikalni mediji Crne Gore (TUMM)

Ovu izjavu koordinirao je brzi odgovor za slobodu medija (MFRR), koji prati, nadzire i odgovara na kršenja slobode tiska i medija u državama članicama EU-a i zemljama kandidatima. Ovaj projekt pruža pravnu i praktičnu podršku, javno zagovaranje i informiranje radi zaštite novinara i medijskih djelatnika. MFRR organizira konzorcij predvođen Europskim centrom za slobodu medija i medija (ECPMF), uključujući ARTICLE 19, Europsku federaciju novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), Institut za primijenjenu informatiku Sveučilišta u Leipzigu (InfAI), International Press Institute (IPI) i CCI/Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT). Projekt je sufinanciran od strane Europske komisije. www.mfrr.eu

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!