Ovaj tekst preuzeli smo sa stranice https://www.everydayprojects.org/
Niz savjeta za novinare i snimatelje napisao je Jenell Stewart, liječnik-znanstvenik za zarazne bolesti sa Sveučilišta u Washingtonu. Dr Stewart oženjen je Petrom DiCampoom, novinarkom i suosnivačicom časopisa The Everyday Projects koja je napravila ovaj vodič kako bi pomogla novinarima koji se bore s etičkim i sigurnosnim pitanjima u trenutačnoj situaciji kada nemamo dovoljno informacija. Savjeti se temelje na najnovijim podacima i stručnim mišljenjima dostupnim na SARS-CoV-2. Ovo je vodič za posao i ne uključuje osnovne osnovne informacije o COVID-19 infekcijama. Za više općih podataka posjetite web stranicu covid-101.org čiji sadržaj kreiraju medicinskii stručnjaci. Ovaj dokument nije službeno odobren od bilo kojeg tijela vlasti, a proturječne smjernice možete pronaći na drugim mjestima. Ako utvrdite nepodudarnost ili da neko važno pitanje nije riješeno slobodno se obratite dr. Stewartu na twitteru: @drjenellstewart ili na email: jenells@uw.edu.
NE
Nemojte obavljati nikakve nevažne zadatke izvan kuće. Znamo da trebate platiti stanarinu, ali molim vas odgodite zadatke koji nisu doista hitni ili aktualni – rizik za sebe, druge i zdravstveni sustav nije toga vrijedan.
Ne leti! Urednici ne smiju slati ljude na zadatke koji zahtijevaju let avionom. Ima talentiranih fotoreportera i snimatelja širom svijeta, a trenutno nema opravdanja za let bilo gdje, osim ravno kući.
Ne prekidajte karantenu da biste preuzeli zadatak (a urednici bi trebali pitati o karanteni prilikom davanja zadataka). Na primjer, ako ste tek stigli iz zemlje s velikom rasprostranjenošću virusa u zajednici (Italija, Iran, Španjolska, Njemačka, SAD, Francuska, Južna Koreja, Švicarska, Velika Britanija, itd. Kod nas podaci na stranicama https://civilna-zastita.gov.hr/) Ako se vracate kući u zemlju u kojoj je malo poznatih slučajeva ( u većini zemalja u Latinskoj Americi, podsaharskoj Africi i središnjoj Aziji), morate u karantenu od 14 dana da biste smanjili rizik. Osobe u karanteni ne smiju ni pod kojim okolnostima napustiti kuću, stan ili pustiti nekoga u kuću. To može spasiti živote.
Ne nosi masku. Masku trebate nositi samo ako se približavate više od dva metra. Pitajte sebe i svog urednika je li zaista potrebno da budeš blizu nekoga. Prvenstveno su maske potrebne zdravstvenim djelanicima. Ako morate biti u bliskom kontaktu s nekim tko ima COVID-19, svakako trebate nositi punu osobnu zaštitnu opremu (naočale, masku, odijelo, rukavice itd.). Ne zaboravite obrijati bradu kako bi maska ispravno radila i znate kako koristiti ispravno – pogledajte (https://m.youtube.com/watch?v=bG6zISnenPg) kako staviti masku i još važnije kako skinuti.
(Ukazano nam je da je u mnogim azijskim zemljama nenošenje maske u ovom trenutku društveno neprihvatljivo. Gore navedene preporuke, smatramo, primjenjive su u većini dijelova svijeta, gdje maski nema dovoljno.)
Ne vjerujte brojevima. Ne biste trebali donositi odluke o riziku na temelju broja prijavljenih slučajeva. Često se čuje “ovdje imamo samo nekoliko slučajeva”. Kao što ste svi znate, testiranje je ograničeno i s obzirom na veliki broj ljudi s malo ili nikakvim simptomima koji su zaraženi, trebali biste pretpostaviti da je u većini mjesta daleko više slučajeva nego što znate.
Nemojte pretpostavljati da znate što radite. Ovaj virus je nov. Do trenutka kada ovo pročitate mogu se ažurirati informacije koje ovdje nisu uključene. Mnogi su novinari stekli važne vještine da bi se čuvali tijekom izvještavanja o eboli. Dok su neki od njih (dobra oprema za čišćenje i higijenske usluge) korisni, drugi vas mogu dovesti do lažnog osjećaja sigurnosti. Srećom, infekcije COVID-19 nisu tako ozbiljne kao infekcije ebolom; međutim, to znači da je teže otkriti i sadržavati slučajeve COVID-19. Molimo pratite simptome, ali za razliku od ebole, dnevno očitavanje temperature ne isključuje mogućnost da imate COVID-19.
Ne izlazi ako ne moraš. Ako imate simptome (vrućica, kašalj, bolovi u mišićima, grlobolja, glavobolja), NE napuštajte svoj dom (ako imate problema s disanjem, idite u bolnicu). Nitko ne smije ulaziti i niti izlaziziti iz kuće. U suprotnom, druge ljude izlažete riziku. Ako živite s drugima, odredite zone gdje jedino vi možete ići, nitko drugi. Imajte svoje ručnike. Ne napuštajte kuću dok simptomi ne nestanu. Ako ste testirani i test je negativan, možete napustiti kuću 24 sata nakon što simptomi nestanu. Ako nemate pristup testiranju, pričekajte punih 72 sata nakon što se simptomi riješe. Ako ste pozitivni (a ne morate biti hospitalizirani), morate ostati u karanteni u svom domu 72 sata nakon što simptomi nestanu ili ukupno 7 dana.
DA
Dok obavljate zadatke vezane za COVID-19 – budite odgovorni i sigurni. Prihvatite lokalne zadatke. Zaista je potrebno da ljudi shvate ozbiljnost situacije i kako će njihovi današnji postupci utjecati na pandemiju i na naše društvo i zdravlje. Ali tebat će nam i dokumentacija ovog jedinstvenog i izazovnog trenutka u povijesti jer ćemo se sigurno suočiti sa sličnim epidemijama ili pandemijama u budućnosti.
Odmaknite se. Ponesite sa sobom teleobjektiv jer biste trebali snimati s udaljenosti veće od 2 metra. COVID virus se širi na dva načina: kapljice u zraku i kontaminirani predmeti (nakon čega dodirujete oči, nos ili usta). Ako se odmaknete, znači da kapljice koje proizvode vi ili osoba koju fotografirate neće doprijeti do dišnog puta druge osobe. Da, stvarate kapljice – svaki put kada kihnete, kašljete, pjevate ili razgovarate, stvarate male kapljice u oblaku oko sebe, a ako je druga osoba dovoljno daleko neće biti ugrožena udisanjem zaraženih čestica. Kapljice mogu zaraziti osobu i na udaljenosti većoj od 2 metra ako padnu na odjeću ili druge predmete koje kasnije dodrnu i prenesu kroz usta, nos ili oči. Zbog toga zdravstveni radnici nose zaštitni štitnik za oči ili naočale, masku koja čvrsto pokriva nos i usta i punu haljinu za jednokratnu upotrebu.
Operite ruke! Trebat ćete odrediti prioritete i planirati kako prati ruke više puta dnevno dok ste na zadatku. Sredstvo za pranje ruku (> 70% etanol) izvrsno je kada nemate pristup sudoperu, ali još učinkovitiji od sredstava za čišćenje su sapun i voda. Nadam se da ste već dobili memorandum da operete ruke prije i nakon što bilo šta dodirnete. Da biste dobro oprali ruke, zamislite da ste upravo dotaknuli nešto odvratno (jer vjerojatno jeste), a da biste skinuli sve ono SARS-CoV-2 potrebno vam je pranje svih dijelova ruku duže od 20 sekundi. Kad dođete kući, odmah opet operite ruke i razmislite: kad se vratim kući iz bolnice nakon rada s ozbiljnom zaraznom bolešću, ne nosim cipele u kuću i idem ravno pod tuš.
Sanirajte sve. Pretpostavimo da su svi predmeti, uključujući svu vašu opremu, kontaminirani COVID virusom. Evo koliko dugo virus može preživjeti na različitim površinama, a slijedi popis učinkovitih mjera uklanjanja virusa
A) Vrijeme preživljavanja prema materijalima (Doremalen, NEJM, 2020; Kampf, JHI, 2020) – sve su to procjene koje ne uzimaju u obzir veliku količinu virusa (kao što je pljuvanje ili izravno kihanje na kratkom dosegu).
1. Plastika – 72 sata
2. Silikonska guma – 110 sati
3. Staklo – 96 sati
4. Nehrđajući čelik – 48 sati
5. bakar – 8 sati
6. Karton – 24 sata
7. Odjeća / krpa – 1 sat
B) Sredstva za čišćenje – ovo je znanost, koristite svoj vlastiti sud o tome što treba ili ne treba upotrebljavati na vašoj opremi. Osobno koristim sredstva za čišćenje na bazi etanola na svom telefonu svaki put i maramicama na bazi klorheksidina na medicinskoj opremi u bolnici. Mnogi medicinski laboratoriji koriste etanolni sprej.
1. Sapun i voda – ovo je vrlo učinkovito u razgradnji slojeva prljavštine, koji mogu zarobiti virus na vašoj koži, kao i izravno uništavanje virusa SARS-CoV-2 ako se primijeni na> 20 sekundi.
2. Etanol – mora biti> 60% za dezinficiranje, ali toplo bih preporučio> 70% etanol kako bi se osigurala učinkovitost – što je veća koncentracija, to je kraće vrijeme potrebno za ubijanje virusa.
3. Vodikov peroksid – mora biti> 0,5% i ostaviti jednu minutu (u toj koncentraciji)
4. Klorheksidin diglukonat – mora biti> 0,02% i ostaviti 10 minuta (u toj koncentraciji)
5. Izbjeljivač (ili natrijev hipoklorit) – u koncentraciji> 0,21% i ostavi se 30 sekundi [to se može postići miješanjem 1 dijela izbjeljivača s 10 dijelova vode (ili 3 žlice izbjeljivača u 2 šalice vode) i ostaviti ga aktivnog oko 24 sata, pa nemojte praviti veliku mješavinu i nemojte miješati izbjeljivač sa bilo čim drugim osim vodom, jer je kemija].
6. UV svjetlo – U ovom trenutku nisam uspio pronaći niti jedan izvor koji bi definitivno iznosio količinu izloženosti UV svjetlu koja je potrebna za uništavanje SARS-CoV-2. Smatrajte sunčevim svjetlom bonusom, ali nemojte se pouzdati da je to sanitarna oprema.
Znate što znači “visoki rizik” Nitko nema imunitet na ovu novu infekciju, tako da smo svi u riziku da dobijemo infekciju COVID-19, ali većina ljudi (oko 80%) neće imati simptoma i ako oboli ili će imati samo simptome nalik gripi (groznica, kašalj, mišići bolovi u ustima, upaljeno grlo itd.) bez razvoja upale pluća ili otežanog disanja. “Visoki rizik” odnosi se na ljude s povećanim rizikom od upale pluća, a ako vi ili osoba koju planirate intervjuirati “visoko rizični”, vi i ispitanik trebate biti svjesni da je ono što radite opasno. Svi ljudi s “visokim rizikom” od razvoja upale pluća trebaju ostati kod kuće, a nitko drugi (koji tamo već ne živi) ne bi trebao ulaziti – zaista morate imati izuzetno uvjerljiv razlog i strog sigurnosni plan za ulazak u dom nekoga tko je “visok rizičan” kako bi ispričali svoju priču, jer – dovest ćete ove ljude u opasnost. Nadam se da ljudi koje fotografirate i intervjuirate znaju imaju li povećani rizik od upale pluća, ali mnogi nemaju, tako da vi morate biti svjesni ranjivosti tih ljudi.
Osobe s većim rizikom za razvoj upale pluća i kojima je potreban respirator za preživljavanje su:
1. Staiji od 63. Rizik se stvarno počinje povećavati sa 63 godine i nastavlja se povećavati sa starijom dobi.
2. Hipertenzija
3. Dijabetes
4. Srčana bolest
5. Kronična bolest bubrega
6. Imunokompromitiranih. – Mnogo je razloga imunološkog statusa, uključujući kemoterapiju, presađeni organ u prošlosti, transplantaciju koštane srži, HIV itd. O svakom stanju se ne zna dovoljno da bi se komentirali različiti rizici.
7. Trudnoća, potencijalno. Srećom, nema jako puno dokumentiranih slučajeva COVID-19 u trudnoći da bi se dala snažna preporuka. Osobe koje su trudne imaju smanjen imunitet i izložene su velikom riziku od komplikacija gripom, pa trudnoću treba uvrstiti na ovaj popis stanja “visokog rizika”. Međutim, naglašavam da od 9 trudnica s infekcijama COVID-19 u Kini niti jedna od njih nije razvila upalu pluća.
Znajte li da ste prijetnja? Novinari i urednici moraju razmisliti kako zaštititi novinare kada rade opasne stvari (rijetki su slučajevi da se mladi zdravi ljudi razbole, no nemojte pretpostaviti da ste nepobjedivi), ali veća briga trebala bi biti zaštita ljudi o kojima izvještavate i opće populacije. Dok mnogi borave u svojim kućama, vi ste na zadatku, a vaša je odgovornost da COVID-19 ne nosite sa sobom gdje god idete.
Čuvajte sebe i druge.
info@everydayprojects.org