Hrvatski sabor raspravljao je o budućnosti HRT-a na tematskoj sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, gdje su se sučelila različita mišljenja o stanju i smjeru javnog medijskog servisa. Ključne teme bile su smanjenje broja zaposlenih, plan konsolidacije i nužnost reforme Zakona o HRT-u. Objavit ćemo u cijelosti govore predstavnika HRT-a. Krećemo sa Stipom Alfierom, novinara i urednika u Informativno medijskom servisu.
Od slobode do cenzure – kako je HRT-ov Informativni program postao politički poslušnik umjesto kritičkog korektiva vlasti.
Informativni program je najvažniji program – on je ogledalo svake medijske kuće, preko njega se sve lomi, po njemu sve mjeri i ocrtava. Kada je slobodan, kritičan, pluralan – on je gledan, a medijska kuća cijenjena. U protivnom, sve gubi smisao! Trebao bi biti kontrolor, a ne sluga vlasti, a u ovo moderno digitalno doba – totalne zbrke i fake newsa i jedina garancija medijske normalnosti društva! Nakon više od 30 godina u Informativnom programu, radeći na gotovo svim pozicijama – mislim da s pravom, mogu postaviti njegovu 30 godišnju kratku
dijagnozu. Premijerski mandat Ivice Račana i prvi mandat Ive Sanadera – VRIJEME SLOBODE. I to zahvaljujući najboljem direktoru HRT-a Mirku Galiću – koji je bio brana svakoj
politici. Davao nam je slobodu, ali je od svih tražio – znanje, etičnost i odgovornost u poslu! Drugi mandat Ive Sanadera i premijerke Jadranke Kosor – POKUŠAJI KONTROLE u kojima se unatoč političkim pritiscima – uspijevalo odgovorno raditi. Čak i od vladajućih postavljeni čelni ljudi, znali su balansirati i dopuštali su profesionalan rad svima u programu. Premijerski mandat Zorana Milanovića – VRIJEME ANARHIJE u kojem smo svi često znali prekoračiti granice slobode, što također nije bilo dobro! No, činjenica je, da nas je tadašnji premijer ne znam zbog kojih interesa, možda komercijalnih televizija, pustio niz vodu, odnosno kako je sam govorio ''ne zanima me HRT.'' Čak se i u vrijeme druge polovine devedesetih, kada se Informativni program doslovno uređivao s Pantovčaka – radio kvalitetniji Dnevnik, a postojale su i ozbiljne političke emisije i magazini, poput Latinice, TV Parlamenta, Slikom na Sliku, U potrazi i mnoge druge. Dakle, čak su se i tada, smjele raditi emisije – koje su kritizirale i otvarale ozbiljne političke i društvene teme. Ostaje još posljednjih devet godina premijerskih mandata Andreja Plenkovića. U vremenu, kada slobodu i demokraciju živimo duže od tri desetljeća, što je ostalo od Informativnog programa?! Tri Dnevnika, u kojima je sve podređeno ne politici vlasti, nego isključivo jednoj stranci. Otvoreno, koje se rijetko bavi ozbiljnim temama. I HTV 4 – kojem, čak i u posljednje vrijeme kadrovski devastiran N1 u izboru tema i gostiju – čita lekciju! Već godinama u programu, nikakva politička emisija ili magazin ozbiljnog sadržaja! Cenzura starog kova, više nigdje ne postoji! Ne otvaranje ozbiljnih tema, izjave premijera s kojima sve počinje i završava, ministri kao glavni gosti, izbor uvijek istih sugovornika i ne postavljanje ozbiljnih pitanja – to je modus operandi uređivanja programa, ali jako providan! Neću reći – da vladajući uređuju program, ali to na ekranu, kao nikada – tako izgleda, a što smo bliže nekima od izbora, sve jače i očitije! Neću zaboraviti spomenuti ni onu kratkotrajnu šestomjesečnu epizodu POTPUNOG
MRAKA koja je počela u ožujku 2016. Tada je, pod patronatom Tomislava Karamarka i Zlatka Hasanbegovića, a uz asistenciju Mosta, udaren temelj ovakvog Informativnog programa. Samo se tada na Prisavlju kadroviralo po modelu – jedan vaš, jedan naš – pa su nakon izbacivanja Mostovih ministara, postepeno maknuti i njihovi kadrovi na Prisavlju. Od tada se u kući promijenilo sve – više puta, od ravnatelja do urednika svih programa. Samo je u Informativnom sve isto, kao i u proljeće 2016.-te, kada su mnogi marginalizirani, premješteni u druge programe ili su na kraju sami otišli s HRT- a. Mogao sam i ja otići – gdje sam god htio i u kući i izvan nje, ali nisam iz principa. Za bolji HRT s ovim ću se ljudima – boriti do kraja! Kada je, nakon šestomjesečnog mraka, krajem 2016.-te, došao novi premijer – koji je govorio o slobodi, demokraciji i inkluzivnosti u svim sferama društva, na Prisavlju smo puno očekivali. Još više od vas ministrice – kao stručnjaka i poznavatelja medijskih prilika i HRT-a. Od vašeg dolaska Glavni ravnatelju – da ne govorim! No, vi ste ravnatelju, Informativnim – očito zadovoljni jer bi u protivnom do sada nešto promijenili na bolje naravno, kao i u ostalim dijelovima kuće. Ne znamo samo, niti ćemo ikada znati – da li niste htjeli ili jeste, ali niste smjeli?! I vi ste ministrice, zadovoljni, ako je suditi prema vašim brojnim izjavama proteklih godina. Prije desetak godina, dok ste bili predsjednica Programskog vijeća HRT-a, vrlo ste kritično i argumentirano – govorili o HRT-u i njegovoj važnosti za društvo. I davali dobre savjete čelništvu – što bi trebali raditi u budućnosti. I ja bi ih potpisao, i tada i sada! Meni je jasno – da je drugačiji pogled, kad je netko u oporbi ili na vlasti, ali vas
svejedno moram pitati – što se dogodilo u međuvremenu? I zašto jednako kritički ne gledate na stanje na HRT-u – sada, kao i onda? Mislim da bi nam svima na Prisavlju, u medijskoj industriji uopće, ali i cijelom društvu – bilo bolje! Obzirom da najavljujete novi Zakon o HRT-u – imate još vremena za popravni!
Na kraju sjednice, potpredsjednica Odbora Urša Raukar-Gamulin predložila je sljedeće zaključke:
- Zaustaviti stihijsko smanjivanje broja zaposlenika i provođenje plana konsolidacije HRT-a.
- Utvrditi koji su kadrovi višak, a koji manjak, te osigurati dovoljan broj i kvalitetu zaposlenika za realizaciju kvalitetnog programa.
- Izraditi jasnu i preciznu petogodišnju strategiju s ciljem poboljšanja kvalitete programa – na temelju toga izraditi plan konsolidacije.
- Izraditi izmjene Zakona o HRT-u usklađene s Europskim aktom o slobodi medija.
- Osigurati financijsku stabilnost HRT-a i ukloniti mogućnost ukidanja zbora i orkestra HRT-a.
Sada se čeka sljedeća sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, na kojoj će se odlučiti hoće li ovi zaključci biti prihvaćeni.
Snimku sjednice Odbora za medije možete pogledati u cijelosti:
Foto: www.sabor.hr