Biti novinarka u Europi

By Marta Sánchez Esparza – @martasesparza

Kakav je status novinarki u Europskoj uniji? Pod kojim uvjetima rade? Kako mogu postići ravnotežu između posla i života? Poštuju li se njihova prava na slobodu izražavanja? Rade li pod jednakim uvjetima kao i njihovi muški kolege?

Situacija uvelike varira od zemlje do zemlje. Zvijezde europske zastave ne svijetle na isti način za žene novinarke. Nije isto biti novinarka u Njemačkoj u usporedbi s onim u bivšoj Jugoslaviji ili baltičkim državama. Različite političke i kulturne tradicije značajno utječu na novinarstvo.

Opći okvir objavljen je u Platform for the Protection of Journalism and the Security of Journalists of the Council of Europe  gdje je upozoreno da je stanje slobode medija u europskim državama sve lošije i da je  sloboda tiska slabija nego na kraju hladnog rata. Vijeće Europe svake godine  izviještava o broju kršenja slobode medija  u zemljama EU kao i broju uhićenih i ubijenih novinara.

Ekonomska kriza ostavila je i sumornu sliku u medijima širom Europe, brojna  otpuštanja i značajno pogoršanje radnih uvjeta. To je pogoršanje bilo posebno značajno u slučaju novinarki.

O situaciji govori pet žena koje se bave novinarstvom u Europi- Francuska, Njemačka, Srbija, Grčka i Hrvatska – i koje predstavljaju sektor u raznim sindikalnim organizacijama. Sve su one sudjelovale u Ostendeu (Belgija) na radionici za žene vođe sindikata u organizaciji European Trade Union Institute (ETUI).  i uključile se u projekt ‘Conversations’ španjolski forum o novinarstvu. Mnogi problemi s kojima se susreću su slični – poput prijetnji njihovom integritetu ili slobodi.

Sloboda medija i govor mržnje

U Europi u kojoj su demokratske vrijednosti duboko ukorijenjene cenzura novinara nije uvijek očita.

Govor mržnje prema novinarima predstavlja veliku prijetnju novinarima i medijskim organizacijama,  objašnjava Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i djelatnica javne televizije u Hrvatskoj (HRT). Najveća prijetnja slobodi novinarstva u njezinoj zemlji je “velika količina mržnje i netolerantnih govora koji ispunjavaju medije i javnu sferu, uključujući izravno poticanje na napade na novinare”. Prema riječima Sever, u Hrvatskoj ne postoji učinkovita regulativa, a ona koja postoji ne provodi se. Sever je dobila prijetnje zbog svog posla tijekom izbjegličke krize 2017. „Žene su posebno ranjive, jer su često izložene mržnji u društvenim medijima, bez zaštite ili adekvatnog odgovora. A u nedostatku kolektivnih ugovora u medijima, ne postoji odgovarajuća zaštita njihovih prava “, rekla je Sever.

Položaj novinara u Srbiji još je gori. Zemlja se nalazi na 90. mjestu na ljestvici slobode tiska Reporteri bez granica, a tijekom prošle godine spustila se za 14 mjesta, izjavila je novinarka Večernjih novosti i članica sindikata SINOS Jelena Cosin.

“Oni koji prijavljuju korupciju ili su kritični prema vladi, Aleksandar Vučić naziva lažljivcima ili stranim špijunima.  Napadnuti su novinari koji su otkrili slučajeve korupcije, poput Milana Jovanovića. Često radim pod pritiskom i vidim kako se tekstovi koji ne podržavaju političke lidere na vlasti ne objavljuju ili se ispravljaju prije objave “, kaže Cosin.

Francuski #MeToo

Novinarke se suočavaju s istim pritiscima kao i njihovi muški kolege kada je u pitanju sadržaj, ali trpe i seksualno uznemiravanje, što je nažalost zajedničko svim zemljama.

U Francuskoj slučaj Ligue du Lol u veljači 2018. šokirao je novinarsku zajednicu. Riječ je o Facebook grupi koju su otvorili urednici, novinari i voditelji oglašavanja iz različitih medija, uglavnom muškarci,  koji su nakon otkrića bili pod istragom zbog vrijeđanja i uznemiravanja žena na društvenim mrežama.

Slučaj se smatra francuskim #MeToo pokretom. Nakon  što je Liberation objavio priču, javnost je reagirala  i provedene su sudske istrage koje su dovele do otpuštanja nekoliko aktera priče.

“Neki od napadnutih novinara zbog depresije napustili su  medije”, rekla je Aurélie Constant, članica izvršnog odbora Syndicat National des Journalistes (SNJ-CGT) i urednica lokalnih novina na sjeveru Francuske. Seksizam i uznemiravanje su česti u redakcijama, a problem još više pogađa žene useljenice na nesigurnim poslovima.

Izbjeglice i “lažne vijesti”

U Njemačkoj su problemi novinara drukčiji. Za Andreu Roth, potpredsjednicu Federacije bavarskih novinara koja je dio njemačke novinarske federacije DJV i zaposlenicu  njemačke javne televizije ARD, širenje lažnih vijesti i govora mržnje jedna je od glavnih prijetnji njemačkim novinarima, posebno kod osjetljivih pitanja poput informacija o izbjeglicama i imigrantima.

Novinari primaju neprijateljske poruke iz političkog okruženja krajnje desnih formacija, koje promiču negativan diskurs o izbjeglicama. “Potrebno nam je više medijske pismenosti kako bismo ljude naučili razlikovati vijesti i neistine”, naglasila je.

Roth, koji je i aktivna i u upravnom odboru Europske federacije novinara (EFJ), dodaje da se u Njemačkoj novinari suočavaju s određenom opasnošću po svoj integritet na manifestacijama krajnje desnice, gdje je već bilo slučajeva nekoliko ozlijeđenih novinara. Izvan zemlje najveći su rizici u zemljama s oružanim sukobom. “Nikada nismo imali tako mnogo novinara zatvorenih ili ubijenih”, rekla je Roth.

Novinarstvo za 1,4 eura

No, najveći problem s kojima se suočavaju novinarke iz cijele Europe  su nesigurni radni uvjeti i razlike u plaćama po spolu „Novinarke imaju niže plaće i moraju se jače boriti kako bi došle na rukovodeće položaje “, rekla je Aurélie Constant.

U Njemačkoj pojedine medijske kuće nude samo  9 eura za fotografiju, a freelance novinari uglavnom su slabo plaćeni. „U medijima radi sve manje ljudi. I u privatnom i javnom sektoru. Na primjer, javnom mediju u kojem radim oduzimaju se milijuni eura. Jedini način napretka je pridruživanje udrugama i sindikatima koji brane prava novinara na poštene plaće “, rekla je Andrea Roth.

Roth objašnjava da u Bavarskoj nema problema na srednjoj razini odlučivanja, ali na razini vodstva i upravljanja organizacijom uvijek odlučuju muškarci. “Potrebne su nam nove strategije vođenja”, rekla je Roth.

U Hrvatskoj većina medija djeluje bez kolektivnih ugovora “Statuti redakcija se ne provode, udruživanje u sindikate i strukovne udruge se obeshrabruje”, rekla je Maja Sever.

Ali najteža situacija je u Srbiji gdje su, osim za medije sa sjedištem u Beogradu, plaće novinarima smiješne. “U mom gradu, u Nišu, novinari na lokalnoj televiziji primaju 1,4 eura po izvještaju”, rekla je Jelena.

Obitelj ili posao?

Mogu li novinarke postići ravnotežu između posla i obiteljskog života? “To je vrlo teško”, rekla je grčka novinarka Maria Konstantopoulou “Mnoge žene u Grčkoj su prisiljene birati. Ako nemaju pomoć svog supruga i roditelja, situacija je za njih prilično složena”

U Srbiji je ravnoteža između posla i privatnog života prava  „vještina“ i temelji se na osobnom trudu, bez velike pomoći države. S druge strane, u zemljama poput Njemačke novinarke imaju pravo na „obiteljske odmore”, u organizacijama kao što su javna televizija ili veliki mediji i korporacije, postoji čak i organizirana pomoć za brigu o djeci. Problem je, kao i u većini zemalja, razlika u odnosu na freelancere koji nemaju ista prava, kao ni novinarke koje rade u malim medijima.

Problemi novinarki u EU često su slični, poput teškoća kako izbalansirati rad i privatni život ili razlike u plaćama. No, čini se da postoje dvije brzine: ugrožavanje slobode ili integriteta u nekim su zemljama mnogo ozbiljnije nego u drugima zemljama EU-a, a čini se da je važno i hitno da europske institucije usvoje propise koji osiguravaju stabilnost ženama koje su posvećene jednom od najvažnijih poslova za demokratske države, a također, zašto da to ne kažemo, poslu koji sa sobom nosi najviše maltretiranja.

Tekst objavljen na stranicama Sindikata novinara Španjolske  i stranicama Europske federacije novinara:

Being a female journalist in Europe

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!