Večernji list samo je početak – riječi su kojima se može sažeti izgovoreno na konferenciji za novinare koju su organizirali Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 16. listopada 2009. godine u Novinarskom domu u Zagrebu.
Na konferenciji su sudjelovali: Gabrijela Galić, predsjednica SNH, Zdenko Duka, predsjednik HND, Anton Filić, glavni povjerenik Podružnice SNH Večernji list, Marinko Jurasić, predsjednik Redakcijskog vijeća Večernjeg lista i Mladenka Šarić, predsjednica Radničkog vijeća Večernjeg lista.
Gabrijela Galić je upozorila na alarmantno loš status novinara u Hrvatskoj na što je upozoreno i na nedavnoj konferenciji UNESCO-a u Zagrebu. U gotovo svakoj redakciji tinja nezadovoljstvo prijeteći da preraste u plamen, kazala je. Večernji list je bio uređena tvrtka s dobrim Kolektivnim ugovorom iz koje je poslodavac izdvojio mnoge tvrtke-kćeri u kojima se više ne primjenjuje Kolektivni ugovor. Ta situacija se ponavlja i u drugim redakcijama. Primjerice, Novi list pokreće novi projekt u kojem će većinom raditi honorarci, dakle bez primjene Kolektivnog ugovora koji vrijedi za zaposlenike Novog lista. Simptomatično je da o događajima u Večernjem listu visokotiražne novine nisu ništa objavile, za razliku od portala i elektronskih medija. Napomenula je kako se u Večernjem listu pokušalo razdvojiti zaposlene i honorarne suradnike.
"Mi samo želimo normalne, poštene i tržišne odnose, rekla je predsjednica SNH dodavši kako su novinari prvi koji osjećaju posljedice loših poteza uprava u medijima. Imamo slobodne medije i neslobodne novinare", zaključila je Gabrijela Galić.
Zdenko Duka dao je u ime HND-a potpunu podršku kolegama i kolegicama iz Večernjeg lista. "Povod za bunt u Večernjaku je pet otkaza ugovora o radu, a, po izjavama predstavnika Uprave Večernjeg lista Helmuta Bračuna o restrukturiranju tvrtke, Uprava ne misli na tome stati. Nažalost, Večernji list nije jedini takav slučaj. To je opće stanje u hrvatskom novinarstvu. Djelatnici Večernjeg lista ovime rade za sve nas", kazao je predsjednik HND-a.
Osvrnuo se na novi redesign lista, kojega je ocijenio lošim i rekao da predstavlja "smrt novinarstva". Navodno se sada radi na novom projektu kako bi se sve vratilo na staro.
"Ne može se govoriti o tehnološkom višku u Večernjem listu, jer ima više od sto honorarnih suradnika", rekao je Anton Filić.
"Podružnica SNH Večernji list zalaže se za to da većina honoraraca dobije ugovore o radu. Podružnica Večernji list i centrala SNH obratili su se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnom inspektoratu zbog neformalnog rada, a žalosno je što je Inspektorat u svom dopisu tu temu tumačio temeljem Zakona o medijima, a ne Zakona o radu, koji se eklatantno krši tim prikrivenim radom na crno. Honorarci rade gotovo u ropskom položaju deset i više godina. Rade na autorski ugovor, ugovor o djelu, kao obveznici Registra poreznih obveznika (RPO) ili preko agencije za posredovanje. Državi bi trebalo biti važno da se to rješava na zakonit način zbog punjenja proračuna i fondova", naglasio je A. Filić.
"Nezadovoljstvo u Večernjaku traje već duže vrijeme, a otkazi trojici fotoreportera i dvjema djelatnicama marketinga samo su prelili čašu strpljenja. Zahtjevi Podružnice SNH Večernji list su da Uprava odustane od otkaza i od ukidanja foto rubrike. Podružnica će se u akciji služiti svim legalnim sredstvima i očekujemo solidarnost kolega i kolegica u drugim redakcijama. To što poslodavci danas rade u Večernjaku, sutra će raditi i u drugim redakcijama", istaknuo je Anton Filić pozvavši okupljene novinare da se priključe djelatnicima Večernjeg lista štrajkom solidarnosti.
Ponašanje Uprave je ocijenio bahatim i potcjenjivačkim, jer je odbila prihvatiti ponuđenu izvansudsku nagodbu u sudskim sporovima za isplatu božićnice za 2005. godinu, pa je na kraju platila i više. Posljedni primjer pritisaka događa se ovih dana kad pomoćnici glavnog urednika ispituju ljude u redakciji hoće li štrajkati ili ne, što je protuzakonito.
Mladenka Šarić rekla je kako ova akcija Večernjakovaca predstavlja spašavanje radnih mjesta svih nas u medijima. Navela je kako je Večernji list 2001., kada ga je kupila Styria, imao nakladu 160.000 primjeraka, a 2009. godine 80.000 primjeraka.
"To je posljedica loših projekata uprave, a ne djelatnika. Što se tiče sumnje uprave u našu lojalnost, ona ne stoji jer mi volimo Večernji list i želimo da bude ozbiljna, relevantna hrvatska novina", naglasila je Šarić.
Marinko Jurasić upitao je zašto Večernjak sadržajem pune i ljudi iz drugih tvrtki i odmah odgovorio kako to koristi kapitalu. Naime, u izdvojenim tvrtkama-kćerima djelatnici nisu zaštićeni Kolektivnim ugovorom Večernjeg lista. Naveo je još neke probleme novinara u Večernjem listu poput toga što pri prelasku u drugu tvrtku, ljudi s 10 ili 20 godina radnog staža dobivaju ugovore s probnim rokom od tri mjeseca. Također, problem je i premještanje novinara na neadekvatna radna mjesta.
"Novi koncept lista izazvao je nezadovoljstvo, a da bi se dobio podatak o tiraži Večernjaka, vjerovatno bi trebalo tužiti upravu. Toliko o pravu na pristup informacijama! Takvim odnosom ugrožavaju se radna prava novinara, a time i sloboda medija", rekao je Jurasić.
Na pitanje novinara o mogućnosti generalnog štrajka novinara u Hrvatskoj, Gabrijela Galić je pojasnila kako su dugi pregovori sindikata i poslodavaca o nacionalnom kolektivnom ugovoru dobar razlog za štrajk. Ipak, nakon dužeg zastoja, pregovori su ponovno nastavljeni. Pregovarački odbor poslodavaca trebao bi se očitovati do kraja listopada o nekim neriješenim pitanjima. Ako ne bude pomaka, znat ćemo hoćemo li krenuti u izjašnjavanje o spremnosti za generalni štrajk.
Odgovarajući na isto pitanje, Zdenko Duka je obećao podršku HND-a akcijama podrške, npr. pozivanjem na građanski neposluh.
Odgovarajući na pitanje o rokovima akcije u Večernjem listu, Anton Filić je kazao kako se trenutno provodi završni dio priprema za anketiranje članstva o spremnosti na štrajk, zatim slijedi mirenje, a u slučaju neuspjeha procesa mirenja, okvirni datum mogao bi biti 30. listopada. Po njegovu mišljenju, štrajkova u Hrvatskoj ima premalo, posebice u medijskom prostoru. "Država ima mehanizme kojima može urediti medijski prostor i trebala bi ih iskoristiti", smatra A. Filić.
Na pitanje o sve više neformalnog rada u medijima, Gabrijela Galić je rekla kako Zakon o radu ne poznaje institut RPO suradnika koji je uveden prije nekoliko godina na jako lobiranje poslodavaca. Ti novinari rade u prikrivenom radnom odnosu, a formalno su "samostalni obrtnici". Državni inspektorat, nažalost, kaže da zbog toga RPO nije u njihovoj nadležnosti. U medijima je stanje gore nego u trgovini i građevinarstvu, ali novinari ne govore i ne pišu o tome. Anton Filić je dodao kako je to klasično izigravanje zakona, čemu pridonosi sama država dopuštajući na taj način i zakidanje proračuna.
Na pitanje o podršci honorarnih suradnika Večernjeg lista u eventualnom štrajku, Mladenka Šarić je kazala kako poslodavac očito računa na honorarce koji su prebačeni u posebnu tvrtku, a ima ih više nego zaposlenih. Ipak, Anton Filić vjeruje kako će svi biti na istoj strani, budući da se Podružnica SNH Večernji list zalaže i za zaštitu prava honorarnih suradnika.
A. Vlahović