Poslodavci krizu koriste kako bi ignorirajući potpisane kolektivne ugovore u medijskim kućama smanjili prava zaposlenicima. Jedna je to od poruka Sindikata novinara Hrvatske koji je u povodu 3. svibnja Svjetskog dana slobode medija održao press konferenciju. Sindikalisti su kao primjere naveli tri najjače tiskovine u Hrvatskoj u kojima su od najava krize imali najveće probleme. Tako su, primjerice, naveli Večernji list u kojem je poslodavac nastavio pregovore za kolektivni ugovor tek nakon prijetnje tamošnjih zaposlenika da će krenuti u štrajk. U Glasu Slavonije, poslodavac je u potpunosti izignorirao kolektivni ugovor te na račun krize, ne konzultirajući se sa sindikatom, radnicima odlučio smanjiti plaće od 4 do 10 posto. Nakon protesta tamošnje podružnice Sindikata novinara Hrvatske, koja je ujedno zaprijetila i tužbom zbog kršenja kolektivnog ugovora, poslodavac je sa sindikalistima sjeo za stol te su uspjeli dogovoriti da će se plaće vratiti na razinu na kojoj su bile kada kriza završi. Zadnji zabilježeni problem pojavio se u Jutarnjem listu. Poslodavac u toj medijskoj kući odlučio je iskoristiti trenutak u zemlji i otkazati kolektivni ugovor te radnička prava spustiti na razinu prava Zakona o radu. Također je želio da se osnovica plaće mijenja na temelju tromjesečnih rezultata poslovanja, što bi kako slikovito ističu u SNH, moglo značiti da ona iznosi i svega jednu kunu. Podružnica SNH u Jutarnjem listu zatražila je od poslodavca hitne pregovore koji su još uvijek u tijeku. Iz tamošnje Podružnice podsjećaju na izjave Ninoslava Pavića pri potpisivanju kolektivnog ugovora. Tada je tvrdio da su medijski radnici u Jutarnjem listu potpisali najbolji kolektivni ugovor, koji im osigurava slobodu i neovisnost u radu te naglasio kako bi takav ugovor trebao biti potpisan i na nacionalnoj razini. Danas sindikalisti u toj medijskoj kući ističu da se u ovim trenucima bore za ta ista prava koja su im već osiguravala slobodu i neovisnost u radu. U želji da upozore na sve navedene, ali i druge probleme s kojima se medijski radnici trenutno susreću u tvrtkama u kojima rade, Sindikat novinara Hrvatske pozvao je sve kolegice i kolege da u nedjelju 3. svibnja zaustave rad od 11 sati i 55 minuta do 12 sati i na taj način ujedno obilježe Svjetski dan slobode medija, koji se u Hrvatskoj obilježava već devetu godinu zaredom. Tim povodom SNH je izdao i prigodno priopćenje.
Kriza kao pokriće za kršenje prava novinara Nema slobode medija ako novinari žive i rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha – a mnogi naši novinari svakodnevno rade u tim uvjetima. Rad na crno i po deset godina uz niske naknade, nesigurnost i strah od gubitka egzistencije, materijalna zakidanja, pritisci urednika i političko-gospodarskih skupina, sve više radnih sati a sve manje temeljnih prava – to je svakodnevica većine hrvatskih novinara. Kršenje prava novinara i ponižavanje odgovorne i časne novinarske profesije odražava se i na ne/kvaliteti medija. Kakve uvjete za profesionalno-etičan rad i objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano smanjuju plaću, zakidaju za putne troškove, nameću radne zadatke suprotne kodeksu časti hrvatskih novinara i prisiljavaju ih da gaze pravila i dostojanstvo vlastite profesije. Sve to provodi se bez argumenata, sustavnim pritiscima, prijetnjama, zastrašivanjem pa i ucjenama raskidom ugovora o radu ili suradnji. Kriza služi kao pokriće za sve, pa i nepoštivanje zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radu i suradnji. Tako se i u medijskim tvrtkama mjere štednje svode uglavnom na zakidanje novinara i medijskih radnika. Za službena putovanja koriste se privatni automobili djelatnika bez odgovarajuće naknade, mnogi fotoreporteri godinama troše svoju opremu bez kompenzacije, a sve češće i novinari rabe vlastita računala i telefone bez nadoknade. Novinarima se nedopustivo intervenira u tekstove, poćudne teme im se nameću, a nepoćudne ne objavljuju. Za sve više radnih sati, imaju sve manje prava. Svjetsku i domaću krizu može se potezati kao opravdanje za sve, ali kriza nije jedini uzrok pada naklada i ugleda medija. Javnost čine pojedinci koji uključuju sva zanimanja i sve stupnjeve obrazovanja. Ona prepoznaje i kažnjava nekvalitetu koju nameću vlasnici medija podcjenjujući time potrebu javnosti za relevantnim informacijama nužnima za donošenje odgovarajućih odluka u demokratskom društvu. Posredovanje tih informacija je pravi posao novinara. Nitko novinarima prava neće ponuditi na pladnju. Stoga Sindikat novinara Hrvatske poziva novinare i medijske radnike da svoja radna i socijalna prava u medijskim kućama zaštite kolektivnim ugovorima, a profesionalno dostojanstvo statutima medija. Organizirani i solidarni to možemo postići. A i mi i javnost znamo da bez slobode novinara nema slobode medija ni demokracije!
IZVRŠNI ODBOR SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE