Dan žena u Hrvatskoj obilježavamo uz podatke da su žene su u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca- imaju 21 posto nižu prosječnu mirovinu, žene se teže zapošljavaju, rade u nepunom radnom vremenu te u slabije plaćenim sektorima, u prosjeku rade više sati tjedno nego muškarci, što uključuje i neplaćeni rad brige u kućanstvu i obitelji, susreću se s nemogućnošću napredovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55 posto doktora znanosti, dio žena u upravljačkim strukturama kreće se od 13 do 16 posto, podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena, u 2018., muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća prekršaja nasilja među bliskim osobama, od 3 tisuće kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve. U 91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci. Zato i na ovaj Dan žena zahtjevamo:
- Jednake plaće za jednaki rad i ubrzano smanjivanje postojećega jaza. Inzistiramo na zakonskoj regulativi i kontroli provedbe takve politike
- Ravnopravnu zastupljenost u svim programskim segmentima i kao novinarki, urednica, i kao stručnjakinja sugovornica i autorica
- Ujednačenu zaposlenost u različitim programskim redakcijama, žene nisu rezervirane za redakcije za kulturu, obrazovanje, dječji program itd., a informativne i ostale da budu muško područje
- Ravnopravnu zastupljenost na uređivačkim i rukovodećim pozicijama, i podstavka, za mogućnost ravnopravnoga napredovanja (čak i gdje su plaće izjednačene, muškarci vrlo često brže napreduju od žena)
- Tematski ravnopravnu zastupljenost u sklopu programa – promicanje problematike ženskih prava kao iznimno važne teme
- Stalnu osviještenost u programskim cjelinama o tome da se ni u kom obliku ne promiču rodni stereotipi
- Dokidanje seksističkih elemenata iz programskih cjelina, posebice iz reklamnih poruka
- Stalan rad na osviještenosti o promicanju raznolikosti i različitosti
- Borbu protiv izrazitije ugroženosti žena, novinarki u istraživačkom radu na terenu
- Promicanje kontinuirane edukacije zaposlenika (neograničeno rodom) o ženskim pravima, o tome što su to oblici seksizma, zlostavljanja i slično
- Promicanje rodne ravnopravnosti u sektoru filma i filmskih serija, posebice veća zastupljenost i vidljivost žena kao režiserki i producentica
- Promicanje glumačke ravnopravnosti u honorarima i u glumačkim podjelama
- Dokidanje dobne diskriminacije koja se mnogo više i češće očituje upravo što se žena tiče
- Promicanje ravnopravnost u cehovskim i sindikalnim organizacijama, posebice u izvršnim i upravnim tijelima tih organizacija
- Kontinuirani rad na promicanju stvarnoga ostvarenja zakonski već zacrtanih ženskih prava
- Rad na depauperizaciji novinarskoga zanimanja čim u nekom poslu ima sve više žena i čim počinju brojem nadmašivati muške zaposlenike, to je znak potplaćenosti tog sektora to jest znak da su plaće u tom sektoru sve niže i sukladno tome manje zanimljive za muški sloj
- Promicanje ženskih prava u sportu i u prikazivanju sporta u audiovizualnim programima
- Protiv svakog oblika seksizma i omalovažavanja prema rodnoj pripadnosti na samom radnom mjestu
- Promicanje ideje ravnopravnoga roditeljstva
- Promicanje pristupa ženi u vizualnim medijima koji je neće svoditi na objekt (izgled, odjeća itd.), nego na subjekt njezina radnog zadatka
- Zaštitu žene od seksističkih i rodno diskriminativnih poruka i komentara (najčešće anonimnih) na portalima i društvenim mrežama– Za što veću uključenost muškaraca u razne programe u borbi za ravnopravnost, ne zato što time borba dobiva na snazi argumenta, nego zato što time i kolege muškarci priznaju potrebu za poboljšanjem trenutačnoga stanja ženskih prava i ženske uključenosti – borba za emancipaciju je zajednička