Europska federacija novinara organizirala je 18. i 19. rujna 2023., zajedno s austrijskim novinarskim sindikatom GPA , sastanak s članovima svojih Ekspertnih skupina. Oko 40 novinara i sindikalista iz 25 europskih zemalja raspravljalo je u Beču o izazovima i prilikama koje predstavlja umjetna inteligencija u novinarstvu te njezinim implikacijama na etiku, radna mjesta i prava autora.
“AI u novinarstvu ne znači da se umjetna inteligencija bavi novinarstvom.” naglašavaju u austrijskoj novinskoj agenciji APA, koju su posjetili neki od članova EFJ Ekspertnih skupina. APA koristi automatizirane procese od 2019. tijekom izbora, zatim za praćenje Covida-19 te je jedan od prvih medija u Europi koji je razvio smjernice za korištenje umjetne inteligencije u novinarstvu.
Katharina Schell, zamjenica glavnog urednika APA-e zadužena za inovacije, istaknula je važnost primjene umjetne inteligencije na novinarske vrijednosti novinske agencije, tj. pružanje neovisnih, na činjenicama utemeljenih, pouzdanih, transparentnih i uravnoteženih informacija. umjetna inteligencija ni u jednom trenutku ne intervenira u urednički proces, objasnila je: “U APA-i sve originalne tekstove pišu novinari. Strojevi ne pišu priče, već se koriste kao alati za mijenjanje tekstova u različite formate i pomažu novinarima izvući velike količine podataka za koje bi novinarima trebalo puno vremena da ih obrade i koji bi bili potencijalni izvori pogrešaka”. ChatGPT, na primjer, nije prijetnja za Katharinu Schell, jer “ne zadovoljava APA standarde kvalitete”. Za sada.
Potreba za regulacijom
Austrijska javna televizija ORF koristi umjetnu inteligenciju za sažimanje i prevođenje tekstova, transkripciju intervjua, a trenutno testira avatare za predstavljanje programa vijesti. Međutim, “nikakvu odluku ne bi trebala donijeti umjetna inteligencija”, inzistirao je ORF-ov voditelj digitalnog projekta Florian Matscheko tijekom panel rasprave . “Ljudi odlučuju, umjetna inteligencija provodi. UI bismo trebali smatrati alatom, a ne radnom snagom”. Budući da se umjetna inteligencija već naširoko koristi u novinarstvu i filmskoj industriji, Matscheko poziva na propise koji bi zahtijevali, između ostalog, deklaraciju upotrebe umjetne inteligencije i označavanje novinarskih rezultata generiranih umjetnom inteligencijom u svrhu transparentnosti.
Potrebu za regulacijom ponovila je Deniz Wagner, savjetnica u Uredu predstavnika OESS-a za slobodu medija, koji predlaže da se prati što umjetna inteligencija znači za demokraciju i medije. UI mora ostati pod demokratskom kontrolom i to bi se trebalo učiniti kroz obveze transparentnosti, rekla je.
Etički izazovi koje postavlja umjetna inteligencija ogromni su u svijetu u kojem je povjerenje javnosti u novinarstvo u padu. “Ako stvari gledamo u pozitivnom svjetlu, mogli bismo pomisliti da bi umjetna inteligencija mogla dovesti do oživljavanja novinarstva i medija kao čuvara laži, ali za to je potrebno biti u stanju identificirati ih”, rekao je Allan Boye Thulstrup iz Sindikata novinara Danske (DJ). Manje zadataka koji se ponavljaju, više vremena za odlazak na teren i istraživanje, više uvažavanja javnosti za novinarski rad: to zvuči kao san mnogih novinara.
Ipak, čini se da je stvarnost sasvim drugačija. Nekoliko medijskih kuća već je najavilo smanjenje broja radnih mjesta dijelom zbog razvoja automatiziranih programa. Trebamo li se pripremati za budućnost s manje novinara u redakcijama? Zabrinutost za radna mjesta i uvjete rada je stvarna. Strah od degradiranja, gubitka posla, stjecanja novih složenih vještina, gubitka prihoda za freelancere, mora se riješiti u kolektivnim ugovorima, rekli su novinari i sindikalisti, kako bi se zaštitili radnici i osiguralo njihovo uključivanje u razgovore s menadžmenta i programera.
Pravedna naknada autorima
Postavljena su dodatna pitanja o autorskim pravima. Tko je vlasnik rezultata ChatGPT-a? Kako platiti novinara čiji je tekst upotrijebio UI alat? Što ako, kao novinar, ne želim da UI koristi moj rad? To su doslovno pitanja vrijedna milijardu dolara. “AI koristi originalni sadržaj i zarađuje na njemu”, rekao je Mogens Blicher Bjerregard , stručnjak za autorska prava i član danskog sindikata novinara. “Moj odgovor za sada je da bi novinari trebali što više davati ekskluzivna prava kako bi se zabranilo slobodno korištenje izvornog sadržaja”.
U lipnju 2023. objavljeno je da se raspravlja o problemima autorskih prava, a posebno o modelu cijena za sadržaj vijesti koji se koristi kao podaci za obuku za modele umjetne inteligencije. Dok su razgovori u ranoj fazi, nekoliko je opcija na stolu, poput stvaranja “kvantitativnog modela” sličnog onome koji je razvila glazbena industrija – koji bi zahtijevao od AI tvrtki da počnu pratiti i otkrivati njihovu upotrebu medijskog sadržaja – ili godišnji ugovor o neograničenom korištenju sadržaja medijskih kuća.
Za etičku umjetnu inteligenciju
Na europskoj razini još uvijek traju rasprave o Aktu o umjetnoj inteligenciji, prvoj uredbi o umjetnoj inteligenciji. Zainteresirane strane, poput Međunarodne federacije organizacija za autorska prava (IFRRO) i EFJ-a, pozivaju na postavljanje granica kako bi se očuvao integritet autorskih prava i sustava licenciranja. Traže odgovarajuću naknadu za nositelje prava i obveze transparentnosti u pogledu upotrebe materijala zaštićenog autorskim pravima u obuci UI modela.
Novinarske i organizacije za slobodu medija također udružuju snage za etičku umjetnu inteligenciju. Prošlog mjeseca EFJ se pridružio međunarodnom odboru za izradu povelje čiji je cilj reguliranje upotrebe umjetne inteligencije u medijima. Povjerenstvo namjerava osmisliti “jaku međunarodnu referencu” za očuvanje kvalitete informacija i povjerenja javnosti u novinarstvo. Razvit će skup načela, prava i obveza za informacijske stručnjake – bez ikakvih ekonomskih razloga. Ova inicijativa koju su pokrenuli Reporteri bez granica (RSF) dat će svoje prve rezultate prije kraja 2023. godine.
