Na Voices – festival novinarstva i medijske pismenosti od 27. 2. do 1. 3. dolazi Farah Maraqa je neovisna palestinsko-jordanska novinarka sa sjedištem u Berlinu. Spisateljica, zagovornica slobode tiska i ljudskih prava posvećena iskrenom dijalogu i potrazi za istinom, Farah araqa je radila kao producentica na Deutsche Welleu, nakon što je otpuštena borila se i dobila na sudu u rujnu 2022. u procesu protiv medija koji joj je dao otkaz uz optužbe za antisemitizam. Njemački sud presudio je da je otpuštanje Farah Maraqa od strane njemačkog državnog medija Deutsche Welle (DW) zbog optužbi za antisemitizam bilo ‘pravno neopravdan’.
Uoci dolaska u Zagreb razgovarali smo s Farah Maraqa o trenutnoj situaciji i položaju novniara u pojasu Gaze.
Kakva je trenutna situacija u Palestini? U ovim strašnim vremenima u kojima živimo, gdje jedna vijest zasjenjuje drugu, vijesti iz Palestine se teško probijaju, a vijesti o palestinskim novinarima još više.
Trenutna situacija u Palestini je situacija nemilosrdne brutalnosti, razaranja bez presedana i namjernog ušutkavanja. Gaza se suočava s genocidom koji se razvija — deseci tisuća Palestinaca su ubijeni, cijele obitelji izbrisane, a infrastruktura neophodna za preživljavanje sustavno je uništavana. Zapadna obala prolazi kroz eskalaciju nasilja doseljenika i vojske, masovnih uhićenja i svakodnevnih ubojstava. U međuvremenu, unutar Izraela, Palestinci se i dalje suočavaju s dubokom sustavnom diskriminacijom i represijom. Osim fizičkog rata, postoji rat protiv istine. Glavni međunarodni mediji nastavljaju to okviriti kao ‘sukob’, a ne kao tekuću okupaciju i sustav apartheida. Palestinski glasovi su marginalizirani, ako ne i potpuno izbrisani. Novinari na terenu su sustavno ciljani – više od 100 palestinskih novinara ubijeno je od 7. listopada 2023. – što ga čini jednim od najsmrtonosnijih razdoblja u povijesti za novinare. Nekolicina onih koji prežive suočavaju se s cenzurom, progonom ili progonstvom. U isto vrijeme, međunarodna pozornost je prolazna. Jedna kriza zasjenjuje drugu, a borba palestinskog naroda stalno se gura u stranu osim ako se ne uskladi sa zapadnim narativima. Čak je i solidarnost kriminalizirana – aktivisti, novinari i akademici koji se zalažu za Palestinu gube poslove, suočavaju se s kampanjama klevetanja i bivaju ušutkani. Ipak, unatoč tome, Palestinci odbijaju biti izbrisani. Nastavljamo dokumentirati, izvješćivati i oduprijeti se – jer samo naše postojanje je čin prkosa prema onima koji nas pokušavaju ušutkati. Nije pitanje mogu li se vijesti iz Palestine probiti, nego hoće li svijet konačno poslušati.
Koji su ključni nalazi vašeg istraživanja o prikazivanju palestinskog pitanja u medijima?
Još uvijek sam u ranoj fazi svog istraživanja, tako da još ne mogu govoriti o konačnim “ključnim nalazima”. Međutim, moja dosadašnja zapažanja otkrivaju zabrinjavajuće obrasce u tome kako se palestinsko pitanje prikazuje u zapadnim medijima, posebice u Njemačkoj. Prvo, orijentalistički narativi ostaju duboko ukorijenjeni — Palestinci su često dehumanizirani, prikazani ili kao pasivne žrtve ili kao agresori, dok su izraelske akcije uokvirene kao obrambene ili opravdane. To je u skladu sa širim porastom islamofobije , koja se intenzivirala zajedno s rastućim utjecajem desnice u Europi. Konkretno u njemačkim medijima, propaganda igra značajnu ulogu , gdje se kritički glasovi – bili oni palestinski, židovski ili europski – marginaliziraju ili potpuno ušutkavaju ako dovode u pitanje dominantni proizraelski stav. Jedan od mojih središnjih argumenata je da propaganda koju koriste mainstream mediji za proizvodnju javnog pristanka izravno ugrožava temeljne slobode. Oblikujući javnu percepciju pristranim izvještavanjem, brišući palestinske glasove i jačajući orijentalističke i islamofobne narative, mediji igraju ključnu ulogu u ušutkavanju neslaganja i legitimiranju opresivnih politika. Ali ovo pitanje nadilazi samo novinarstvo. Sloboda tiska, sloboda izražavanja, akademska sloboda i pravo na okupljanje su napadnuti . Novinari koji pridonose ušutkavanju palestinskog narativa ne samo da ne ispunjavaju svoju etičku dužnost – oni aktivno omogućuju ovaj širi napad na temeljna prava, umjesto da se bore za njih. Njihovo suučesništvo jača iste one snage koje potiskuju kritičke glasove, kleveću novinare koji se ne slažu i kriminaliziraju aktivizam podrške Palestini. U isto vrijeme vidim nadu. Neuspjesi mainstream medija potaknuli su uspon neovisnog novinarstva , gdje se sve više novinara oslobađa tradicionalnih institucija i dopire do široke publike putem alternativnih platformi. Sve veći angažman javnosti s tim glasovima sugerira da se ljudi opiru glavnim narativima, tražeći nefiltrirano, iskreno izvještavanje.
Koje su najveće prepreke s kojima se susreću palestinski novinari u međunarodnim medijima?
Najveća prepreka s kojom se palestinski novinari susreću u međunarodnim medijima je to što im nije dopušteno da budu ono što jesu. Posljednjih mjeseci vidjeli smo kako međunarodni mediji namjerno brišu palestinske perspektive, narative, pa čak i postojanje . Ta je pristranost duboko ukorijenjena u kulturi redakcije, gdje posvećenost izraelskom narativu – perspektivi okupatora i kolonizatora – dominira izvještavanjem . Palestinski novinari koji rade unutar ovih institucija suočavaju se sa sustavnim izazovima, od cenzuriranja njihovih priča do pritiska na autocenzuru. U najboljem slučaju, njihove se priče brišu. U najgorem slučaju, oni su delegitimizirani, lažno optuženi za povezanost s terorizmom i podvrgnuti kampanjama klevetanja koje su ih koštale posla i karijere . Ovo ciljano ušutkavanje ne pogađa samo Palestince, već se proteže i na arapske, muslimanske, židovske i europske novinare koji nastoje podržati novinarski integritet predstavljanjem palestinske perspektive . Cijena govorenja istine u ovim je prostorima visoka, što jača medijski krajolik koji sustavno isključuje glasove koji osporavaju dominantni narativ.
Kakvu ulogu imaju novinari u borbi protiv stereotipa i promicanju uravnoteženog izvještavanja?
Novinari igraju temeljnu ulogu u oblikovanju javne percepcije, bilo da jačaju stereotipe ili ih izazivaju točnim i odgovornim izvještavanjem. Njihova odgovornost nadilazi puko prenošenje događaja – oni moraju propitivati dominantne narative, osigurati povijesnu i kontekstualnu dubinu i pojačati nedovoljno zastupljene glasove.
U slučaju Palestine, na primjer, veliki dio međunarodnih medija održava stereotipe koji dehumaniziraju Palestince i okvire njihovu borbu kroz prizmu sigurnosnih problema, a ne prava i pravde. Novinari predani etičkom izvješćivanju moraju se boriti protiv ovih pristranosti ispitujući izvore, razotkrivajući dezinformacije i osiguravajući da palestinski glasovi nisu samo uključeni, već i središnji u narativu.
Uravnoteženo izvješćivanje ne znači davanje jednake težine svim stranama – radi se o istinitom odražavanju stvarnosti na terenu. To znači da se novinari moraju oduprijeti pritisku da usvoje lažne ekvivalencije i umjesto toga se usredotočiti na odgovornost, povijesnu točnost i pojačavanje perspektiva koje su često izbrisane ili iskrivljene.
Kako bi se borili protiv stereotipa i promicali uravnoteženo izvještavanje, novinari moraju staviti vijesti u pravi kontekst, pružiti povijesnu pozadinu, izgraditi mreže i saveze, izazvati status quo i, na kraju, biti spremni platiti cijenu govorenja istine vlastima.
U svojoj srži, novinarstvo bi se trebalo baviti istinom i pravdom, a ne neutralnošću na račun potlačenih.
Farah Malaqua na Voices festivalu nastupit će u petak u 18 i 20 u razgovoru s kolegicama Ivanom Perić i Anjom Vladislavljević uz predstavljanje izložbe”Učinili smo što smo mogli, sjetite nas se”, razgovarat će o situaciji u u Palestini, novinare koji su izgubili živote i ulogu novinarstva u dokumentiranju sukoba.