Reutersov Institut, u suradnji sa Sveučilištem Oxford , objavio je danas globalno izvješće o digitalnim vijestima 2023., koje se fokusira na to kako mlađa publika konzumira vijesti i trendove online angažmana. Pruža uvid u sve veću zastupljenost videozapisa i podcasta s vijestima. Utjecaj inflacije, u kombinaciji s rastućim fenomenom “izbjegavanja vijesti”, objašnjen je u posljednjem dijelu istražujući pojavu novih izvora poslovnih modela.
Konzumacija vijesti
Sveukupno povjerenje u vijesti i dalje opada. U kombinaciji s rastućim troškovima tiskanja, novinske kuće moraju pronaći nove načine da zadrže korak s potražnjom. Medijski krajolik se transformira prema digitalnom, mobilnom okruženju kojim dominiraju platforme, prateći potražnju mlađih potrošača. Audio i video dobivaju na snazi. Uspon TikToka i podcasta s vijestima omogućuje medijskim kućama da dopru do nove i mlađe publike, ali Facebook (iako sa sve manjim angažmanom publike) i Youtube ostaju glavni izvori za gledanje sadržaja.
Izdavači daju prednost platformama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram, popularnim među mlađom publikom, ali nisu sigurni kako prilagoditi svoje pripovijedanje ovim novim platformama. Izvješće za 2023. pokazalo je da korisnici TikToka, Instagrama i Facebooka više vole zabavne postove ili satiru o vijestima, dok su korisnici Twittera skloniji političkim i poslovnim vijestima.
Selektivno izbjegavanje vijesti
O fenomenu nazvanom “umor od vijesti”, zbog često depresivnog programa vijesti s temama koje uključuju rat u Ukrajini i njegove dugoročne posljedice te klimatsku krizu, već je izvijestio Digital News Report 2022. i nastavlja se ove godine. 36% ispitanih navodi izbjegavanje vijesti (često ili povremeno). U Europi je to prevladavajuće u Grčkoj (57%) i Bugarskoj (57%). Prema istraživačima, četiri od deset ispitanih osoba izbjegavalo je temu rata u Ukrajini. Slijede teme nacionalne politike, pitanja socijalne pravde i vijesti o zločinima.
Potreba za pronalaženjem novih izvora prihoda za medije
Monetizacija je izazov koji navodi izvješće, a poslovni modeli su pod pritiskom. Resursi se usmjeravaju prema mrežnom sadržaju, a mnogi tradicionalni izdavači pokušavaju se okrenuti modelima plaćenog članstva ili pretplate, međutim kriza troškova života učinila je neizvjesnom održivost ovih modela: 39% ispitanika koji plaćaju kaže da su ponovno pregovarali ili otkazali pretplatu na vijesti, ali su brojke pretplate slične kao i godinu prije.
Medijski javni servis pod pritiskom
Medijski javni servisi (PSM) suočavaju se sa kritikama koje dolaze sa svih strana, od političara do građana, ali i komercijalnih medija da su navodno nelojalna konkurencija na internetu. Ispitanici u zemljama s jakim identitetom – nordijske zemlje na vrhu popisa – skloni su PSM-u smatrati važnim.
Umjetna inteligencija i automatizacija
Novinske tvrtke istražuju video proizvode s porastom TikToka, Youtubea i Instagrama. Umjetna inteligencija stvorit će nove prilike. Svijet medija treba se prilagoditi ovom novom trendu, a izdavači će morati optimizirati korištenje ovih posrednika za privlačenje novih korisnika, na primjer miješanjem uredničke prosudbe s algoritmima za pripremanje vijesti za kupce. Izvješće pokazuje da je većina javnosti skeptična prema algoritmu koji se koristi za odabir sadržaja koji vide na tražilicama i drugim platformama.
U dijelu izvješca o Hrvatskoj navodi se da je ruska invazija na Ukrajinu bila najvažnija tema u vijestima 2022. i početkom 2023. No utjecaj COVID-19 odražava se u okretanju zabavnim programima, s određenim porastom prihoda od oglašavanja, ali s najvećim rastom na internetu. Struktura industrije vijesti uglavnom ostaje ista – s izvanmrežnom upotrebom kojom dominiraju dva TV kanala s vijestima u stranom vlasništvu zajedno s javnim emiterom.
Hrvatski izdavači i dalje pate od utjecaja COVID-a s obzirom na veliku ovisnost o oglašavanju. Iako je cjelokupno tržište oglašavanja zabilježilo određeni porast u prošloj godini, s 200 milijuna eura u 2021. na 239 milijuna eura u 2022., 110 milijuna eura otišlo je na oglašavanje na mreži s rastom od 21% u 2022. i predviđanjem povećanja od daljnjih 12% u 2023. najveći udio (41%) bilo je prikazno oglašavanje, 30% je otišlo na društvene mreže (Facebook i Instagram računi čine preko 90%), a 20% na tražilice. 1 Što se tiče podjele između medijskih kuća, TV drži veliki udio u oglašavanju dok tisak nastavlja opadati. 2 Udio ispitanika u anketi koji plaćaju online vijesti i dalje je nizak – 8%, pa se čini da pojačani napori da se poveća broj pretplata nisu baš bili uspješni.
Glavne komercijalne TV kuće u stranom su vlasništvu više od dva desetljeća, a United Group upravlja kabelskim kanalom vijesti N1 i najbolje rangiranom besplatnom postajom Nova. Češki CME je vlasnik RTL TV-a posljednjih godinu dana. Kada je riječ o tisku, tržištem dominiraju austrijske i njemačke tvrtke. Tabloid 24 sata u vlasništvu Austria Styria grupacije najprodavanije su novine i privlače velik broj ljudi na internetu.
Javni nakladnik HRT ima stabilno i neovisno financiranje putem obvezne pretplate, ali ima i određene prihode od oglašavanja. Međutim, nedavno godišnje izvješće novoimenovanog glavnog ravnatelja HRT-a Saboru istaknulo je potrebu usredotočenja na rezanje troškova kako bi se osigurala buduća održivost tvrtke. Iako HRT tvrdi da je uređivački neovisan kako to zahtijeva zakon, manje mu se vjeruje od vodećih komercijalnih operatera, a mnogi medijski i akademski stručnjaci ističu njegovu kontinuiranu pristranost prema vladi.
U protekloj godini došlo je do povećane konkurencije za gledanost udarnih vijesti između tri nacionalna TV kanala budući da sada svi emitiraju glavne večernje vijesti u 19 sati. Prema podacima rutinskog nadzora regulatora, Agencije za elektroničke medije (AEM), u prvom u tjednu promjene prednjačile vijesti NovaTV, Večernje vijesti HTV-a bile su među deset najgledanijih emisija u veljači 2023. HTV 1 imao je najveća cjelodnevna gledanost tijekom veljače (18,1%), a slijede dvije komercijalne postaje u stranom vlasništvu, NovaTV (14,5%) i RTL TV (14%). U udarnom terminu redoslijed je obrnut, RTL TV vodi.
Ipak postoje neki znakovi zamora s vijestima u prošloj godini. Ruska invazija na Ukrajinu oživjela je sjećanja na traumu hrvatske bitke za odvajanje od Jugoslavije 1990-ih, a nakon COVID-a i sada Ukrajine možda će se okrenuti zabavi. Najgledaniji televizijski program u veljači 2023. bilo je hrvatsko natjecanje za pjesmu Eurovizije, a prošlu godinu obilježila je bronca hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.
Novinarstvo je i dalje teška profesija u Hrvatskoj, a ekonomski pritisci koje je pandemija nametnula na industriju vijesti samo su pridonijeli nedostatku sigurnosti posla s kojim se mnogi suočavaju. Iako su fizički napadi na novinare neuobičajeni, prijetnje i verbalni napadi se nastavljaju, posebice protiv onih koji imaju oporbena ili liberalna stajališta, kao i istraživačkih novinara. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva, u protekloj godini bilo je u tijeku više od 900 tužbi za povredu ugleda ili časti, što dodatno pojačava pritisak na slobodu izražavanja. 3 Čak i ako većina njih na kraju ne uspije na sudu, to može trajati godinama. A budući da se veliki iznosi odštete obično traže od pojedinačnih novinara ili izdavača (često internetskih portala), oni imaju zastrašujući učinak na slobodu izražavanja i doprinose autocenzuri.
Nakon široko rasprostranjenog izvještavanja o slučajevima korupcije povezanima s dužnosnicima vladajuće stranke HDZ-a, vlada planira suzbiti curenje informacija novinarima. Mjera bi bila usmjerena na curenje sličnih sadržaja od strane dužnosnika medijima iz istraga o korupciji visokog profila. Ne iznenađuje da su planovi naišli na prosvjede javnosti i novinara.
Za Hrvatsku je izvještaj pripremila Zrinjka Peruško, Centar za medijska i komunikacijska istraživanja Sveučilišta u Zagrebu
Promjena metodologije
Prvi smo put u Hrvatskoj uveli kvote za obrazovanje u sklopu nastojanja da podaci budu što reprezentativniji za nacionalne populacije. Kao rezultat toga, podaci za 2023. bit će točniji, ali neće uvijek biti izravno usporedivi s prethodnim godinama.
Pretplata za online vijesti
8%
34%
Sveukupno povjerenje u vijesti na sličnoj je razini (34%) kao iu mnogim drugim zemljama južne i istočne Europe. Ovogodišnji pad odražava daljnji pad nakon izraženog porasta COVID-19 zabilježenog 2021. Povjerenje je najveće među mainstream medijima kao što su NovaTV (63%) i RTL (58%).