Što možemo učiniti da se smanji polarizacija i populizam

Posljednjih godina došlo je do zabrinjavajućih političkih događaja, od uspona populističkih vođa i sve manje podrške demokratskoj vladavini do sve veće polarizacije javnog mnijenja. Fenomen je proučavao projekt The Illiberal Turn , u koji je uključena Europska federacija novinara (EFJ).

Objavljeno je izvješće pod nazivom  Ponovna izgradnja povjerenja i suzbijanje polarizacije u (post)pandemijskom vremenu (Preporuke za medijsku politiku i novinarsku praksu iz projekta Illiberal Turn.)” Izvješće je financiralo Britansko vijeće za ekonomska i socijalna istraživanja i predstavljeno je tijekom Godišnje skupština EFJ -a u Zagrebu, 9. listopada 2021.

Izvješće predstavlja praktične preporuke za novinare i kreatore politike u kontekstu porasta populizma i političke polarizacije, razmatra konzumaciju vijesti i usredotočuje se na medijsku politiku i novinarsku praksu. Cilj mu je nadograditi  rad na području medijske pismenosti, uređivačke slobode, dezinformacija, novinarske etike ili srodnih tema. Četiri istočnoeuropske i srednjoeuropske zemlje (Češka, Mađarska, Poljska i Srbija)  praćene su dvije godine prije objave izvješća.

Nalazi se mogu primijeniti na sve zemlje koje zanima uloga medija u suvremenim demokracijama i izazovi s kojima se suočavaju, a podijeljeni su u dvije glavne teme: borba protiv negativnih praksi populizma i polarizacije te uloga mediji u izazovima s kojima se suočavaju suvremene demokracije, uključujući podjelu medija  i padu slobode medija u zemljama Srednje i Istočne Europe, ali i diljem Europe.

Izvješće podsjeća da je regija Srednje i Istočne Europe pod visokim političkim stresom te da se novinarska profesija suočava s sve većim političkim napadima i velikim ekonomskim stresom.

Glavne preporuke su sljedeće:

  • Javnu neovisnost i nepristranost medija i njihovih regulatora treba zaštititi i nadzirati. Načelo političke nepristranosti elektronskih medija je od najveće važnosti.
  • Mediji javnih službi (PSM) trebali bi ulagati u najsuvremenije aplikacije i poboljšati svoju prisutnost na internetu. Često se smatra da su PSM pristrani ili da nemaju uredničku neovisnost i ravnotežu.
  • Samoregulativni pristupi u borbi protiv dezinformacija i štetnog sadržaja trebaju imati prioritet.
  • Potrebna je provedba relevantnog zakonodavstva EU -a koje sadrži informacije o rizicima od zlouporabe od strane državnih tijela kada je u pitanju regulatorni nadzor internetskih platformi.
  • Medijsku pismenost, posebno za određene skupine stanovništva, poput starijih osoba i građana s nižim obrazovanjem, trebalo bi poboljšati.
  • Dezinformacije i polarizacija te način borbe protiv njih trebali bi biti glavni primatelji javnih servisa.
  • Za neovisne medije trebali bismo imati povoljnije okruženje, uključujući transparentnije programe za njihovu ekonomsku potporu.
  • Trebalo bi se usredotočiti na to kako pomoći lokalnim i nacionalnim medijima koji su uvijek bili ključne institucije demokracije, posebno na mjestima koja nisu zastupljena od strane vodećih medija: te na nacionalne medijske politike za podršku kvalitetnim lokalnim i regionalnim medijima.

Također se može pronaći niz preporuka o novinarskoj praksi, uključujući činjenicu da su potrebni interni kodeksi ponašanja kako bi se osiguralo da medijske organizacije, novinarska udruženja i srodna tijela izbjegnu poticanje polarizacije, te bi trebalo objavljivati preporuke o najboljim praksama za novinare tijekom zdravstvene krize. Neprestano se ističe potreba novinara i medijskih organizacija da odvajaju činjenice od mišljenja u skladu s vrijednostima nepristranosti, pravičnosti i točnosti.

Izvješće je pokazalo da je  raširena ideja da su platforme digitalnih medija autentičnije, pouzdanije i manje podložne cenzuri. To pojačava potrebu da se pojača prisutnost javnoih servisa na društvenim medijima, ali otvara se i izazov regulacije digitalnih platformi. 

Na temu medijskih organizacija i načina njihove podrške tijekom javnozdravstvene krize, izvješće podsjeća da su informacije ključne za upravljanje krizom u javnom zdravstvu. Većina sudionika istraživanja rekla je da je vijesti o pandemiji pratila na javnim servisima, ali nekoliko njih je reklo da misle da je javni servis pod snažnim utjecajem vlade. 

Kako bi se suprotstavili nepovjerenju prema medijima, izvješće predlaže potporu u obliku subvencija, izravnih ili neizravnih, bez povezivanja s političkim interesima. U izvješću se također kaže da bi se regulatorna tijela trebala više uključiti u zaštitu slobode medija, neovisnosti i pristupa informacijama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!