SNH i HND: Zašto Vladinim kriznim mjerama nisu obuhvaćeni novinari i mediji?

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) sa žaljenjem konstatiraju kako mjere koje Vlada predlaže za ublažavanje posljedica krize nastale pandemijom koronavirusa ne obuhvaćaju – medije!

Podsjećamo da je nakon posljednje krize (od 2008. godine) broj zaposlenih novinarki i novinara gotovo prepolovljen te smo vjerovali da će Vlada, svjesna toga, predložiti mjere kojima će se zaštititi ljudi čija se važnost pokazuje upravo u ovim teškim vremenima, a koji se izlažu opasnosti da bi građanima prenijeli važne informacije, da bi služili javnosti.

Stoga smo od Ministarstva kulture zatražili mjere za novinare i medije: prije svega da se uz financijske olakšice ili odgode poduzetnicima, odnosno nakladnicima, čvrsto vežu osigurači koji će jamčiti očuvanje radnih mjesta, odnosno koji će jamčiti da neće biti otpuštanja stalno zaposlenih u medijima, kao ni otkazivanja suradnje vanjskim suradnicima, odnosno freelancerima, ili smanjenja plaća stalno zaposlenima, kao i drugih prava iz radnog odnosa. Takva jamstva u predloženim mjerama, međutim, ne vidimo.

U akcijskim mjerama nisu predviđene ni olakšice za slobodne novinare na način da ih se porezno dodatno rastereti, niti je uvažen prijedlog o mogućnosti naknade za bolovanje honorarnim suradnicima u slučaju zaraze koronavirusom.

Tražili smo i da se ubrza proces dodjele sredstava osiguranih putem Europskog socijalnog fonda, ali i odmah raspiše natječaj za drugu tranšu, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna, a najava isplata sredstava nakladnicima koji su korisnici Fonda za poticanje pluralizma nije novost jer je riječ o davno ugovorenoj obavezi i redovnoj isplati onima koji su ta sredstva dobili na natječaju još 2018. godine. Ne znamo, pritom, ni što znači prenamjena tih sredstava, a nejasno je i kako bi se raspodijelila.
Zaključno, smatramo da Vlada aktualnim mjerama mora obuhvatiti medijski sektor kako bi se spasila radna mjesta i onih koji u aktualnoj kriznoj situaciji obavljaju jednu od najvažnijih uloga u društvu.

PRIJEDLOG HND-a I SNH ZA ODGOVOR NA KRIZU KOJA PRIJETI ZBOG EPIDEMIJE KORONAVIRUSA

Novinarstvo je u zdravstvenoj i ekonomskoj krizi kakva prijeti od epidemije koronavirusa potrebnije nego ikad. Funkcioniranje vitalnih javnih službi – od zdravstva, preko opskrbe, do financijskog sustava – i osobne sfere života građana izravno ovisi o pravodobnim i provjerenim informacijama, dok širenje dezinformacija sve krizne scenarije može učiniti mnogo težima.

NOVINARSTVO I SIGURNOSNI ASPEKT

Masovni mediji danas imaju mogućnost brzog dolaska na svaki ekran, u svaku izolaciju ili karantenu. Međutim, vijesti ne nastaju u samoizolaciji ni samo na osnovi pretraživanja interneta. Kvalitetno izvještavanje nije moguće osigurati bez novinarske prisutnosti na brojnim mjestima kriznih događaja. To podrazumijeva i povećanu izloženost reportera mogućnosti zaraze koronavirusom.

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zbog toga traže od Vlade RH da se za sve novinare, fotoreportere, snimatelje i tehničare na zadacima osiguraju zaštitna sredstva i brza testiranja na prisutnost koronavirusa.

Bude li proglašena opća karantena – tražimo da se omoguće dozvole za slobodno kretanje svim novinarima, svim fotoreporterima i svom tehničkom osoblju koji izlaze na teren, a koji imaju odgovarajuću press-iskaznicu matične redakcije ili člansku iskaznicu HND-a ili Međunarodnu novinarsku iskaznicu ili iskaznicu SNH

NOVINARSTVO I EKONOMSKI ASPEKT

Novinarske institucije, ali i novinari, fotoreporteri i ostali medijski radnici još se nisu oporavili od negativnih posljedica globalne ekonomske krize 2008. godine, a za očekivati je da će dodatno biti pogođeni ekonomskim posljedicama epidemije koronavirusa. Pretpostavke su da će oglašivački prihodi medijskih kuća, koji ionako sve više završavaju u rukama globalnih digitalnih kompanija, sada dodatno opasti, što će ponovo ugroziti likvidnost komercijalnih medija, a time i novinare te sve zaposlene u medijima.

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske krajnje su zabrinuti zbog nastalih okolnosti i budućeg razvoja situacije, koja bi ponovo mogla dovesti do gašenja radnih mjesta novinara i ostalih zaposlenih u medijima te devastacije medija, a posebice malih i lokalnih te neovisnih, neprofitnih medija. Budući da u medijskom sektoru postoji problem nereguliranih prava slobodnih novinarki i novinara, posebnu zabrinutost izražavamo za njihovu sudbinu, svjesni da bi se u većini medija oni prvi mogli naći na udaru posljedica nastupajuće krize, bilo kroz otpuštanja, bilo kroz stagnaciju novih angažmana.

Podsjećamo, prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima (Ministarstvo kulture 2015), globalna ekonomska kriza 2008. godine utjecala je na dugotrajnu krizu medija u Hrvatskoj, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje Ustavom zajamčenih prava na slobodu izražavanja i demokratsku funkciju sredstava javne komunikacije. Od 2008. do 2012. godine zaposlenost u medijima bila je pala za 25 posto – s 12.500 na 9300 radnika.

I dalje, dok je pad broja zaposlenih u hrvatskoj ekonomiji 2013. godine iznosio 16 posto u odnosu na 2008. godinu, medijske djelatnosti su u istom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježile pad zaposlenosti od 29 posto. Broj novinara koji su izvještavali u pisanoj formi se, prema istom izvoru, istodobno smanjio za 53 posto. Tako velik pad novinarske zaposlenosti za posljedicu je imao smanjenje medijske proizvodnje, informativnosti medija i eroziju novinarskih standarda dotad nezabilježenih razmjera, na što su upozoravali, prema Nacionalnom izvještaju o medijima (2015), i sami medijski radnici. Hrvatski zavod za zapošljavanje je od 2004. do 2014. godine zabilježio 5206 ulazaka medijskih radnika u evidenciju nezaposlenih.

• S obzirom na najavu kako bi zbog moguće sniženih prihoda od krize uzrokovane koronavirusom država mogla reagirati osiguravajući poduzetnicima – u ovom slučaju medijskim nakladnicima – određene financijske olakšice ili odgode, HND i SNH traže od Vlade RH da svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama treba biti čvrsto i isključivo vezan uz jasnu, pisanu, ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke koja će jamčiti da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja stalno zaposlenih u medijima, kao ni otkazivanja suradnje vanjskim suradnicima, odnosno freelancerima i slobodnim novinarima. Također, tražimo da se mjere financijskih olakšica medijskim vlasnicima čvrsto vežu uz obavezu da ne smanjuju plaće stalno zaposlenima te honorare vanjskim suradnicima i slobodnim novinarima.

• HND i SNH traže da institucije akcijskim planovima i mjerama ne predviđaju mjere samo za poduzeća, nego posebno u te mjere moraju biti uvršteni i slobodni novinari, na način da ih se porezno dodatno rastereti, da im se omoguće porezne odgode i olakšice, najmanje do godinu dana nakon što prođe kriza s epidemijom.

• Nužno je također osigurati financijske olakšice i mjere koje bi poslodavcima omogućile da stalnim honorarnim suradnicima ili freelancerima i slobodnim novinarima isplate naknadu u visini od najmanje 70 % dotad ugovorenih mjesečnih honorara, ili 70 posto zadnjeg isplaćenog honorara, u slučaju potrebe za samoizolacijom ili u slučaju potrebe za liječenjem od zaraze koronavirusom, u ukupnom trajanju do tri mjeseca. Vjerujemo da porezne olakšice mogu biti jedno od mogućih rješenja, drugo može biti stvaranje posebnog nacionalnog fonda za isplatu ne samo za novinare nego i druge profesije u kojima je honorarni rad uobičajen. Na kraju, novinari honorarci (kao i druge profesije u kojima je moguć takav oblik rada) od 2017. godine plaćaju doprinose, dakle i doprinos za zdravstveno osiguranje, a nemaju pravo na naknadu honorara za slučaj bolovanja pa bi u tom slučaju ostali bez prihoda.

• Dodatno, s obzirom na činjenicu da je 2016. godine treći medijski sektor (stasao u postkriznom razdoblju) doživio devastaciju pogubnim odlukama tadašnje administracije u Ministarstvu kulture, nova kriza potpuno bi ga uništila. HND i SNH stoga traže od Vlade da što hitnije ubrza proces dodjele sredstava (15 milijuna kuna) osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program „Mediji zajednice“, ali i odmah raspiše natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna, također osiguranih putem ESF-a.

• Nadalje, s obzirom na najavu Agencije za elektroničke medije da će ove godine ubrzati isplatu sredstava korisnicima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, HND i SNH traže da Agencija u trećem kvartalu 2020. godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava Fonda.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!