U Madridu je održana trodnevan konferencija “Izazovi sindikata pri definiranju rasta plaća u EU” u organizaciji Europskog sindikalnog instituta (ETUI). Na konferenciji su sudjelovali sindikalisti iz Češke, Rumunjske, Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Litve, Španjolske, Italije, Danske, Estonije, Bugarske, a Hrvatsku je predstavljala predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
Torsten Müller iz ETUI-a održao je prezentaciju “Plaće i kolektivno pregovaranje u Europi” u kojoj se osvrnuo na situaciju s plaćama nakon krize i mogućnosti u okviru politike plaća na europskoj razini. Naglasio je da se minimalna plaća nije vratila na razinu prije krize. “Plaća 2018. je u odnosu na 2009. još uvijek manja za dva posto. Plaće su više padale u zemljama članicama.” rekao je Muller.
Prema podacima predstavljenima na konferenciji Hrvatska je zauzela predzadnje mjesto po visini, ili bolje reći, po niskoj plaći u Europi i iza nas samo je Grčka koja je višestruko teže bila pogođena gospodarskom krizom.
Muller postavlja pitanje zašto nakon krize plaće ne rastu više, a jedan od odgovora je slabljenje sindikata i manje kolektivnog pregovaranja. Objašnjava razlike u zemljama Europe. Tako Njemačka i Nizozemska preporučuju stvaranje uvjeta za promociju većeg rasta plaća i jačanje uloge i suradnje socijalnih partnera, dok se u većini drugih zemalja ne mijenja mnogo i dalje se demoralizira pokušaj kolektivnog pregovaranja.
EU politika bi trebala biti usmjerna na jačanje kolektivnog pregovaranja i postavljanja kolektivnih ugovora kao eksplicitni cilj, a trebalo bi doći do regulacije minimalne plaće na razini EU-a. ETUI promovira podršku nacionalnim sindikatima i jačanje međusobne suradnje sindikata zemalja članica.
“Na jačanju sindikata treba raditi tako da se jača povjerenje u sindikate, ali i tako da se objavi i upozori na probleme sa sindikalnim aktivnostima i naravno solidarnim akcijama. Države bi trebale regulirati pregovaranje u velikim kompanijama i promovirati javne vrijednosti kolektivnog ugovora”, objasnio je Torsten Muller.
Životna plaća za dostojanstven život
U raspravi su se uspoređivali prioriteti kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini zemalja čiji su predstavnici bili na seminaru. Većina se složila da je reguliranje minimalne plaće jedan od prioriteta, ali s naglaskom na izjednačavanje te plaće u zemljama Europske unije.
Minimalna plaća je najniža naknada koju poslodavci mogu legalno isplatiti svojim radnicima. Donosi se zakonom, često nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, ili izravno nacionalnim međusektorskim sporazumom.
Za razliku od minimalne plaće – cilj životne plaće je omogućiti radniku da priušti osnovni, ali pristojan životni standard kroz zapošljavanje bez državnih potpora, plaća dovoljna ne samo za puko uzdržavanje, nego i za podizanje obitelji. Do sada je pokrenuto mnogo kampanja kojima je cilj promovirati i poduprijeti ovaj koncept i njegovu važnost.
Na konferenciji se raspravljalo o posljedicama razlike u plaćama. Većina sudionika složila se da je razlika u plaćama jedan od glavnih razloga ekonomskih migracija unutar EU (iz Hrvatske otišlo više od 200.000 ljudi), ali i da se sindikati trebaju aktivnije uključiti u te procese.
Rasprava se vodila i o tome kako unaprijediti rad sindikata. Kolege su predstavili svoje kampanje i aktivnosti koje se uglavnom baziraju na komunikaciji s članovima i kolegama, radu na terenu i korištenju novih alata koji su na raspolaganju sindikatima. Sudionici konferencije složili su se da se promocija na internetu i društvenim mrežama mora raditi uz pomoć profesionalaca, a ne očekivati da će to netko raditi u svoje slobodno vrijeme.
Završni zaključak konferencije bio je da je za bolji rad i za bolju budućnost sindikata SOLIDARNOST i dalje ključna riječ.