Reutersovo Izvješće o digitalnim vijestima za 2025. godinu, temeljeno na istraživanju koje obuhvaća 48 zemalja na šest kontinenata, daje zabrinjavajući pregled stanja novinarstva danas. Unatoč porastu globalne potrebe za točnim i pouzdanim informacijama, povjerenje publike u vijesti ostaje nisko, a udio ljudi koji aktivno izbjegavaju vijesti dosegnuo je rekordne razine. Prosječno povjerenje u vijesti stagnira na 40%. No, podaci pokazuju snažan kontrast između različitih dijelova svijeta – u Finskoj povjerenje iznosi čak 67%, dok u Mađarskoj i Grčkoj pada na samo 22%. Hrvatska je u blagom porastu u odnosu na prošlu godinu na 38%, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo bilježe dramatične padove povjerenja u posljednjem desetljeću, ponajviše zbog političke polarizacije, javnih napada na medije i sve učestalijih dezinformacija.
Istodobno, raste broj onih koji se svjesno izbjegavaju vijesti, najčešće kao način da se zaštite od negativnosti, preopterećenosti informacijama. U je Hrvatska pri vrhu, odmah iza Bugarsku (63%), Hrvatska i Turska (61%) te Grčka (60%) bilježe najviše razine izbjegavanja vijesti u Europi. U nordijskim zemljama, gdje mediji uživaju visok stupanj povjerenja i profesionalne autonomije, izbjegavanje je znatno niže (21%).
Publika jasno zna što želi: nepristranost, transparentnost i dublje razumijevanje konteksta. Međutim, novinari su suočeni s brojnim ograničenjima – nedostatkom resursa, pritiskom za klikovima i rastućom konkurencijom influencera na društvenim mrežama. Istodobno, umjetna inteligencija mijenja način na koji konzumiramo vijesti – 21% korisnika zanima AI-preporuke, 27% je otvoreno za vijesti generirane umjetnom inteligencijom, dok 18% već koristi chatbotove kao izvor informacija.
U tom globalnom krajoliku, Hrvatska se pozicionira kao primjer medijski ranjivog tržišta – i to ne samo zbog ekonomske veličine, već i zbog dubinskih problema u medijskom sustavu. S 61% građana koji redovito ili povremeno izbjegavaju vijesti, Hrvatska je među državama s najvišim udjelom izbjegavanja informacija. Povjerenje u vijesti poraslo je za 4 posto, na 36%, no ta brojka i dalje ostaje devet postotnih bodova niža od razine zabilježene tijekom vrhunca pandemije. Istodobno, spremnost publike da financijski podupre novinarstvo ostaje iznimno niska – tek 6% građana plaća za online vijesti, bilo putem pretplate, donacija ili članstva. To je jedan od najnižih rezultata u Europi.
Kako ističe Zrinjka Peruško, autorica hrvatskog dijela izvješća i profesorica na Sveučilištu u Zagrebu, hrvatsko medijsko tržište pokazuje ograničeni rast u digitalnom segmentu, no njegova temeljna struktura ostaje nepromijenjena. Ključni izvori informacija ostaju dva komercijalna kanala u stranom vlasništvu – Nova TV (United Group) i RTL TV (CME) – te javni servis HRT.
Hrvatsko tržište oglašavanja pokazuje znakove rasta: tradicionalni kanali (TV, radio, tisak) zabilježili su porast od 5% u 2024. godini, dok je online oglašavanje dosegnulo 133 milijuna eura, s očekivanim rastom od 13%. No taj financijski zamah nije dovoljan za ozbiljniju stabilizaciju sektora.
Nova TV i RTL ostaju vodeći izvori informacija, no suočeni su s regulatornim pritiscima. Obe kuće su 2023. godine kažnjene jer nisu ispunile obvezu ulaganja 2,5% prihoda u domaće neovisne produkcije. Javni servis HRT, iako još uvijek tjedno prati 45% građana, nalazi se u procesu dubokog restrukturiranja. Unatoč stabilnom izvoru prihoda iz obavezne pretplate (10,40 eura), HRT je dvije godine zaredom morao biti financijski “spašavan” državnim sredstvima. Planovi ravnatelja Roberta Šveba uključuju digitalnu tranziciju, smanjenje zaposlenih za 30% i veće prepuštanje vanjskim suradnicima – što je izazvalo kritike da se sve više napušta javna misija u korist tržišta. Online doseg HRT-a i dalje zaostaje – iako je porastao na 22%, ostaje znatno manji nego kod emitiranja.
Na tržištu tiska, 24sata ostaje najprodavaniji list i najjači online akter, dok Hanza Media dominira u segmentu tradicionalnih dnevnika. No distribucijska infrastruktura je ozbiljno narušena – jedna od najvećih tvrtki za distribuciju tiska zatvorena je 2024. godine, ugrozivši pristup novinama, osobito u ruralnim krajevima. Vlada je najavila subvencije, ali njihova dugoročna učinkovitost ostaje upitna. Osim problema distribucije, lokalni mediji suočavaju se s kroničnim manjkom sredstava. Mala lokalna tržišta ne mogu generirati dovoljno prihoda od oglašavanja, što povećava njihovu ovisnost o lokalnoj politici i državnom oglašavanju – često bez jasnih kriterija, navodi se u Izvješću. Neka područja Hrvatske već se mogu opisati kao “informacijske pustinje”, kako navode Dina Vozab i Antonija Čuvalo u nedavno provedenom istraživanju.
Hrvatski novinari rade u neprijateljskom okruženju koje se ne svodi samo na ekonomski pritisak. U 2024. godini zabilježeno je 752 aktivne tužbe protiv novinara, što je nešto manje nego godinu ranije, ali i dalje alarmantan broj. Prema neovisnoj studiji, 41% svih tužbi od 2016. do 2023. ima obilježja SLAPP-a, strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. Suđenja u prosjeku traju četiri godine, što ozbiljno narušava slobodu medija i onemogućava istraživačko novinarstvo.