Organiziranje i kolektivno pregovaranje za atipične radnike

U Dublinu je održana konferencija o organiziranju i kolektivnom pregovaranju za netipične radnike iz medija, kulture i zabavnog sektora. Čuli smo iskustva iz Slovenije, Srbije, Irske, Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Njemačke, Austrije, Češke, Nizozemske, Danske i Švedske, gdje se poduzima velika europska akcija kojom se započinje kolektivno pregovaranje radi uređivanja radnih uvjeta i odnosa prema rješavanju mogućih sukoba radnika i poslodavaca.

Nove tehnologije također su dovele do novih načina suradnje i rada, a poslodavci širom Europe prihvatili su mogućnosti od slobodnog rada do “autsorsinga”. Razmjeri takvog rada postali su toliko veliki da su funkcioniranje državnih mirovinskih fondova, slobodan protok rada i ideja dovedeni u pitanje, ali su također doveli do dodatne nesigurnosti posla i njegove kvalitete. Čini se da više nitko nije odgovoran za obavljeni posao, jer podizvođači ne uzimaju iz kvota radnike koji mogu brzo i kvalitetno obaviti posao, nego uzimaju one koji nude najnižu ponudu u materijalnom smislu.

Situacija nije drukčija ni u medijima, kazalištima ili orkestrima. U nekim zemljama, poput Nizozemske i Švedske, pitanje slobodnih zanimanja bolje se rješava zakonom, pri čemu nema razlike imate li ugovor o radu ili ne, već vam sama činjenica da radite daje prava iz kolektivnog ugovora. U takvim situacijama radnici su motiviraniji i bolje plaćeni. U Francuskoj je situacija za slobodna zanimanja vrlo nepovoljna, ali njihova borba za ostvarivanje prava moguća je jer postoji velika solidarnost radnika i freelancera, a pravo na štrajk vrlo je fleksibilno regulirano i omogućeno svima bez obzira na vrstu ugovora o radu ili odnos prema Zakonu o radu.

Zemlje istočne Europe suočene su s krutim zakonodavstvom koje zanemaruje slobodne profesije i daje im samo ona prava iz ugovora koji su potpisali za obavljanje određenih poslova. Takve prakse rezultat su nasljeđivanja prethodnih krutih propisa ili njihovog nepostojanja i trebaju biti izmijenjene nizom prijedloga koji će biti usvojeni i predstavljeni najkasnije u ožujku ove godine u Priručniku o organiziranju u medijima, kulturi i zabavi (“The Handbook on Organising in the Media, Arts & Entertainment Sector”) u smjeru osnaživanja projekta Socijalna Europa jednakih mogućnosti i dovoljno radnih mjesta za sve, poštenih radnih uvjeta, socijalne zaštite i inkluzije, promicanja europskih vrijednosti u svijetu i zajedničkog rada na boljitku EU.

Planira se da će čitava platforma biti završena do kraja 2020., a trebala bi biti pokrenuta 2021. godine.

 

autor: Krešimir Zubčić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!