Odgovori na pitanja o medijisikm politikama – Možemo – politička platforma!

1. Imate li medijsku politiku i na čemu se temelji?
U svojem izbornom programu ZJN! i Možemo! imaju i poglavlje koje se odnosi na medijsku politiku (https://www.mozemo.hr/izborni-program-2020/).
Temelji se na uvažavanju uloge medija koja se sastoji u omogućavanju prava građana na pravodobnu, cjelovitu i vjerodostojnu informiranost. Na osnovu toga smatramo da mediji imaju status javnog dobra.2. Kako namjeravate osigurati dugoročnu potporu važnu za opstanak kvalitetnog i profesionalnog novinarstva?
Kako bi mediji ispunili svoju javnu funkciju, osigurat ćemo njihovu održivost, neovisnost od političkih i tržišnih utjecaja te stabilnije i sigurnije uvjete rada za novinare. Uvest ćemo niz mjera kako bi osiguralo zadovoljenje elementarnih zadaća medijskog sektora:
provest ćemo obuhvatan i participativan proces sa svim dionicima kako bismo izradili dugoročnu strategiju razvoja medijskog sektora i proveli reformu zakonodavnog okvira;
stvorit ćemo zakonski okvir za reformu HRT-a kako bi omogućili da služi javnosti, a ne političkim i drugim interesnim skupinama;
osigurat ćemo podršku medijima koji ne mogu opstati u tržišnoj utakmici – neprofitnim medijima i medijima zajednice, lokalnim i regionalnim medijima – za ispunjavanje svrhe javnog informiranja i edukacije;
osigurat ćemo uvjete za kvalitetan i stabilan rad medijskih djelatnika;
poticat ćemo medijsku pismenost i programe usmjerene na razvoj medijske pismenosti;
uklonit ćemo iz Kaznenog zakona kazneno djelo klevete te implementirati praksu Europskog suda za ljudska prava u pogledu prava na slobodu izražavanja i kroz zakonski okvir i kroz edukaciju pravosudnih djelatnika. Pitanje klevete i nastale štete rješavati će se kroz građanskopravni okvir

3. Na koji način namjeravate osigurati i potaknuti kolektivno pregovaranje kao put do bolje zaštite radnih prava u medijima? Jeste li spremni na kompromis s radnicima? Hoćete li udovoljiti zahtjevu za dostojnu naknadu za pošten rad?
Prije svega cilj nam je unaprijediti položaja radnika općenito, i u tom segmentu predviđamo niz mjera.
Namjeravamo jačati funkcije kolektivnog pregovaranja i ulogu radničkih predstavnika u svim procesima koji utječu na položaj radnika.
Uredit ćemo radno zakonodavstvo. Smatramo da je radnim zakonodavstvom i kvalitetnim nadzorom nad njegovom provedbom  potrebno hitno urediti pitanje rada na određeno vrijeme.
Izrazito je važno pitanje jačanja kompetencija i brojnosti inspektora rada, uz osiguravanje preduvjeta za transparentan i pravilan nadzor, poput prisutnosti radničkih predstavnika pri njegovoj provedbi.
Smatramo nužnim poticati kolektivno pregovaranje, poticati pokrivenost što većeg broja sektora, pa tako i novinarskog,  kolektivnim ugovorima, vrednovati zalaganje onih poduzeća, pa tako i novinsko-nakladničkih, u kojima je sklopljen kolektivni ugovor i koja poštuju radnička prava, osnaživati kapacitete socijalnih partnera za kolektivno pregovaranje.

4. Pripremate li zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru? Komentar Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima?
Zasad još ne pripremamo zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru. Smatramo da zakonodavni okvir treba proizaći iz strategije kako bi adekvatno odgovorio na njezine ciljeve te osigurao dugoročni okvir za razvoj medijskog sektora. Pojedinačne zakonske intervencije bez jasne podloge na koju se naslanjaju i ciljeva na koje odgovaraju tek su kratkoročne zakrpe koje ne donose primjerena rješenja.
Osnovni problem s nacrtom novoga ZEM-a, koji je još u veljači bio stavljen na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, ali Ministarstvo kulture još uvijek nije objavilo izvještaj o provedenom savjetovanju, vidimo u opredjeljenju njegovih autora da novinarsko/medijsku djelatnost ne vide u njezinoj javnoj funkciji, o čemu smo naveli u odgovoru na vaše prvo pitanje, već, naprotiv, uočavaju tržišnu (komercijalnu) proizvodnju kao osnovno svojstvo novinarskog rada. Taj prijedlog ZEM-a stoga je suprotan onome kako smatramo da bi ZEM trebao izgledati, i smatramo da bi taj zakon trebalo početi pisati otpočetka.
Zakon o autorskim pravima, koji je također nedavno prošao savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, pojedinim svojim odredbama u središte stavlja interes – fokusirajmo se na područje novinarstva – novinarskog poduzetnika. On predviđa da je poslodavac (u konkretnom slučaju: nakladnik) stekao isključiva autorska (konkretno: novinareva/icina) imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i  opsegu koji je potreban za obavljanje njegove redovite djelatnosti, bez prostornog i vremenskog ograničenja, i neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg trajanja je djelo nastalo. Time se novinar stavlja u nepovoljan položaj, a nakladniku je olakšana odluka o eventualnom otkazu jer zadržava njegova prava na autorsko djelo. Sporne su i odredbe koje se nadovezuju na ovu, a koje nakladnika ovlašćuju da novinarski rad koji je stvoren u radnom odnosu objavi, prerađuje i prevodi te takvo koristi, sastavi s drugim dijelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstavlja javnosti pod imenom poslodavca, što potpuno derogira novinarsku autorsku poziciju. Nadalje, tim se prijedlogom zakona implicira autorovo odobrenje da nakladnik dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu u slučaju ako je ovaj pred otkazom ili ako poslodavac smatra da novinar neće moći sam dovršiti svoj rad u skladu s njegovim potrebama.
Kada ova dva nacrta zakona sagledamo zajedno, vidimo da je autorima oba doista prvenstveno u interesu biznis, a ne novinarstvo, interes javnosti ili kreativan „neotuđeni“ autorski rad.

5. Hoće li osigurati izmjenu Zakona o HRT-u i osigurati neovisnost javnog medijskog servisa?
Hoćemo. Smatramo da je iznimno važno da HRT postane javni servis koji služi svim građanima. U tom je pogledu važno naći primjerena rješenja koja će osigurati njegovu neovisnost na svim trima razinama: upravljačkoj, programskoj i financijskoj. Trenutno je jedino financijski aspekt primjereno riješen, dok za programski treba osmisliti poluge koje će programskom vijeću osigurati snažniji utjecaj, za upravljački aspekt potrebno je naći model koji će garantirati neovisnost HRT-a i od političkih i od tržišnih utjecaja.

6. Na koji ćete način prekinuti zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare? Jeste li za brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona?
Kao što smo već naveli, uklonit ćemo iz Kaznenog zakona kazneno djelo uvrede i  klevete i prebaciti ih u građanskopravnu zonu regulacije,  te implementirati praksu Europskog suda za ljudska prava u pogledu prava na slobodu izražavanja i kroz zakonski okvir i kroz edukaciju pravosudnih djelatnika. To konkretno znači da će svaki sud morati primijeniti test proporcionalnosti i javnog interesa pri odlučivanju da li je u nekom slučaju ograničenje slobode izražavanja bilo opravdano, te isto tako u slučajevima prava na privatnost (čl.8 Konvencije) kada se radi o slučajevima prava na privatnost s ciljem osiguranja javnog interesa. Nadalje posebno nam je važno da se primjene standardi Europskog suda u pogledu razine kritike koju obnašatelji javne vlasti uključujući i pravosudnu moraju tolerirati zbog naravi svojih funkcija i time onemogućiti neosnovane tužbe protiv novinara.

7. Kako ćete zaštititi novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi?
Izmjene Zakona o radu koje planiramo, zajedno s jačanjem funkcije inspektora rada, moraju stvoriti takvu situaciju u kojoj će „zviždači“ biti daleko zaštićeniji nego što su sada. To se odnosi na sva područja, a zbog njegove političke i javne važnosti, posebno se odnosi na područne javnog informiranja.Isto tako implementacijom gore navedenih standarda postavljenih u okviru čl.10 Europske konvencije o ljudskim pravima.

8. Kako će osigurati depolitizaciju institucija koje su dužne djelovati neovisno, poput Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a?
Kao što smo naveli, stvorit ćemo zakonski okvir za reformu HRT-a kako bismo omogućili da on zaista služi javnosti, a ne političkim i drugim interesnim skupinama. Zalagat ćemo se za izgradnju nove političke atmosfere u kojoj će zapošljavanje vlastitih stranačkih kadrova postati neprihvatljivo, pa tako i na javnoj televiziji. Potpunom depolitizacijom upravljačkih tijela i uvođenjem sustava demokratske kontrole nad njihovim upravljanjem, osigurat ćemo da se poslovanje svih javnih poduzeća, pa i HRT-a, vodi načelom zaštite javnog interesa. Poslovanje javnih poduzeća, pa tako i HRT-a ne smije rezultirati gubicima, ali se ne smije niti voditi tržišnom logikom ostvarenja maksimalnog profita, nauštrb kvalitete usluga koju pružaju građankama i poslovnom sektoru.

9. Kako ćete osigurati provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija?
Iz pitanja nije jasno na koje odredbe Zakona o medijima mislite. Neke su izrazito sporne, primjerice ona koja novinara definira kao fizičku osobu koja se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem ili razvrstavanjem informacija za objavu putem medija, te je zaposlena kod nakladnika na temelju ugovora o radu ili obavlja novinarsku djelatnost kao samostalno zanimanje, u skladu sa zakonom. Osim što se radi o izuzetno restriktivnoj definiciji koja isključuje sve osobe koje obavljaju novinarsku djelatnost izvan kruga nakladnika, kao i one koje objavljuju u medijima putem nekog drugog zakonski reguliranog oblika suradnje, ona otvara prostor i za manipulacije novinarskim radom. U svakodnevnici novinarskog prekarijata, „slobodnim novinarima“ pokušavaju se oduzeti elementarna prava kao što su pravo na slobodno ugovaranje, pravo na poštivanje radničkih prava u skladu sa Zakonom o radu i pravo na jednake profesionalne slobode kakve uživaju preostali stalno zaposleni novinari.
Na osnovu ovakvog i sličnih uvida smatramo da i Zakon o medijima (posljednji put mijenjan 2013. godine) zahtijeva temeljitu promjenu sukladno gore iznesenom stavu da mediji trebaju imati status javnog dobra.
Statuti medija već su ranije u nekim, gotovo marginalnim situacijama (npr. prilikom dodjele bespovratnih potpora neprofitnim medijima) bili nužan uvjet dodjele javnih potpora. Smatramo da je njegovo osnaživanje važno, ali također važnim smatramo i donošenje nacionalnog kolektivnog ugovora u novinarstvu. Uspostavom i jačanjem tih nekoliko mehanizama: novo zakonodavstvo, inspekcija rada, kolektivni ugovor, redakcijski statuti – nastojat ćemo formirati novu radnu situaciju za novinare.

10. Kako ćete osigurati neovisnost lokalnih medija i zaštitu od lokalnih šerifa?
Jedan od ključnih koraka u pogledu rješavanja ovog pitanja jest ograničavanje trenutne neograničene moći lokalnih šerifa, na što smo upozoravali i prije same izmjene zakona kojim su njihove ovlasti bitno povećane. Zalažemo se za snažniju participaciju građana osobito na lokalnim razinama što bi značajno doprinijelo načinu na koje se vode politike na lokalima čime bi se posredno moglo utjecati i na aspekt pritisaka i utjecaja na lokalne medije. Pored toga, potrebno je, kako smo naveli ranije, raditi na depolitizaciji javnih institucija, među kojima je i Agencija za elektroničke medije koja istodobno nadzire njihov rad, ali i financira elektronički dio medija. Smatramo da bi depolitizacija doprinijela transparentnijim procesima donošenja odluka o financiranju medija, ali i kvalitetnijem nadzoru njihova rada. Napomenimo da AEM vrši nadzor toga ispunjavaju li mediji koji se koriste koncesijama ugovorne obveze te jesu li sadržaji koje emitiraju na svojim kanalima u skladu s Ustavom i referentnim zakonima. Zaključno, smatramo da je potrebno ovoj temi posvetiti puno pažnje u procesu donošenja strategije kako bi ona predvidjela mjere i programe potpora koji bi osnažili lokalne medije i time ih zaštitili od političkih i drugih utjecaja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!