Na Svjetski dan slobode tiska (WPFD), Europska federacija novinara (EFJ) i Sindikat novinara Hrvatske, kao dio EFJ-a pridružuje se svojim partnerima iz organizacije Media Freedom Rapid Response (MFRR) u izražavanju solidarnosti sa svim novinarima i medijskim stručnjacima koji se suočavaju s prijetnjama, zastrašivanjem i napadima zbog svog rada. U ovim izazovnim vremenima društveno-političkih previranja u Europi i šire, novinarstvo od javnog interesa važnije je nego ikad, jer novinari i dalje rade pod sve većim pritiskom. Pozivamo Europsku uniju, njezine države članice i države kandidatkinje na odlučno djelovanje kako bi se održala i zaštitila sloboda medija.
Tijekom protekle godine svjedočili smo naglom porastu složenih i višestrukih izazova koji potkopavaju otpornost europskog medijskog krajolika. Te ozbiljne prijetnje uključuju porast političke polarizacije, dezinformacije, utjecaj krajnje desnice, politički pritisak, smanjenje financiranja i sve veće pokušaje ograničavanja ili čak kontrole neovisnog izvještavanja pod izlikom nacionalne sigurnosti. Ti čimbenici vrše ogroman pritisak na medije i povećavaju neizvjesnost za mnoge novinare. Ova klima reastućeg neprijateljstva dovela je do značajnog porasta napada na slobodu medija i novinare diljem kontinenta. Tijekom godine Mapping Media Freedom (MapMF) zabilježio je otprilike 1400 napada, koji su pogodili gotovo 2500 pojedinaca i medijskih organizacija. To je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježeno oko 1240 napada koji su pogodili oko 1850 pojedinaca. Prošle godine došlo je do porasta verbalnih napada, cenzure, SLAPP-ova i fizičkog nasilja. Napadi su dolazili i od privatnih osoba i od vladinih tijela, a najčešća kršenja događala su se online i tijekom prosvjeda. Online napadi uključivali su verbalne napade, miješanje u javne poslove i napade na imovinu. Počinitelji ovih incidenata često ostaju nepoznati, što doprinosi pojačanom osjećaju nekažnjivosti. S druge strane, više od polovice napada tijekom prosvjeda bili su fizički, a 41,1% je rezultiralo ozljedama. Kršenja su zabilježena tijekom prosvjeda u Gruziji, Srbiji, Turskoj i Njemačkoj. Incidenti su uključivali pritiske i pretjeranu upotrebu sile i od strane policije i od strane privatnih osoba, što pokazuje da su zaštita slobode izražavanja i slobode okupljanja ključne za očuvanje naših demokracija.
Takozvana super-izborna godina, 2024., obilježena je brojnim nacionalnim i regionalnim izborima diljem Europe. Izbori su otkrili rastuću političku polarizaciju diljem Europe, a usred tog napetog okruženja, novinari i medijske kuće koje su pratile izbore suočile su se s porastom napada i zastrašivanja. MapMF je zabilježio 205 slučajeva povezanih s izborima, sa značajnim incidentima u Gruziji, gdje su policijsko nasilje i napadi privatnih osoba bili posebno česti, što je rezultiralo ozljedama u 72,4% slučajeva. Zakoni o stranim agentima , koji nastoje ograničiti neovisne medije i organizacije civilnog društva pod izlikom borbe protiv stranog utjecaja, izazvali su sve veću zabrinutost za organizacije za slobodu medija. Gruzija, Bosna i Hercegovina i Slovačka usvojile su takve zakone, dok su Bugarska, Turska, Moldavija i Mađarska ozbiljno razmatrale njihovo usvajanje. Vijesti o špijunskom softveru i ciljanom nadzoru novinara također su nekoliko puta potresle medije u protekloj godini. Šest zabilježenih slučajeva uključivalo je softver poput Pegasusa, Predatora, Graphitea i NoviSpyja. Kupnja ovih alata često se povezuje s vladama; međutim, napadači ostaju neidentificirani u 75% slučajeva. Najnoviji primjeri dolaze iz Italije i Srbije, gdje su novinari bili meta napada putem aplikacija društvenih medija. Graphite softver je ciljao 90 korisnika WhatsAppa, uključujući glavnog urednika talijanske Fanpage Francesca Cancellata, dok su dva novinara BIRN-a bila meta Pegasusa u Srbiji. MapMF je dokumentirao kontinuirani obrazac napada lažnim informacijama i deepfake napadima, s oko 30 slučajeva koji su pogodili 60 pojedinaca. Ovi napadi često uključuju lažne web stranice, lažno oglašavanje i manipulirane videozapise ili slike, a mnogi incidenti povezani su s ruskim propagandnim kanalima koji šire dezinformacije. 80% onih koji stoje iza napada lažnim informacijama ostaje neidentificirano, što doprinosi visokoj razini nekažnjivosti. Tijekom protekle godine izvještavanje o okolišu postalo je sve opasnije, a zabilježeno je oko 40 slučajeva koji su pogodili gotovo 60 novinara. Ti se novinari suočavaju s prijetnjama i opstrukcijama dok izvještavaju o temama poput prirodnih katastrofa, gospodarenja otpadom, rudarstva i onečišćenja. Primjeri uključuju novinare koji izvještavaju o posljedicama oluje DANA u Španjolskoj, kao i one koji su meta pravnih prijetnji ili klevete od strane privatnih tvrtki ili političara zbog izvještavanja o gospodarenju otpadom, rudarstvu ili onečišćenju.
Sve veći broj napada na novinare i medijske subjekte naglašava hitnu potrebu za većom zaštitom i podrškom slobodi novinarstva. Ovaj izvještaj treba istaknuti probleme s kojima se suočavaju novinari i potaknuti vlade da pojačaju svoje odgovore kako bi se oduprle ovom izazovnom okruženju i riješile ga. To uključuje brzu i učinkovitu provedbu Europskog zakona o slobodi medija i Direktive protiv SLAPP-a, kao i srodnih akata poput Zakona o digitalnim uslugama i digitalnim tržištima. Nadalje, potičemo Europsku uniju da u nadolazeće dijaloge o politici, uključujući i EU Shield of Democracy [7] , uključi slobode medija i zaštitu novinara. Partneri MFRR-a ponavljaju da nema demokracije i sigurnosti bez slobode medija u Europi.
Partneri za brzi odgovor u okviru programa slobode medija raspravljat će o ovim i drugim temama tijekom niza događaja u povodu obilježavanja Dana svjetske pedofilije (WPFD), 5. svibnja u Bruxellesu. Za neke od njih možete se prijaviti putem ovih poveznica .
Potpisao/la:
- Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF)
- Europska federacija novinara (EFJ)
- Neograničeni slobodni tisak (FPU)
- ČLANAK 19 Europa
- Međunarodni institut za tisak (IPI)
Ova izjava je izrađena kao dio Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR), europskog mehanizma koji prati, nadzire i reagira na kršenja slobode tiska i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama.
