Novo izvješće EP-a poziva na osnivanje stalnog europskog fonda za novinare

Foto: Europski parlament

Europski parlament izdao je, na zahtjev svog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), novo izvješće o sigurnosti novinara i borbi protiv korupcije u Europskoj uniji. Na čelu s profesorom Tarlachom McGonagleom, studija zaključuje da se radni uvjeti novinara pogoršavaju i poziva na stvaranje trajnog europskog fonda za novinare u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (MFF 2021-2027). Europska federacija novinara (EFJ) snažno podržava ovaj prijedlog.

Jedan od zahtjeva SNH i HND-a, u sklopu Hitnih mjera za spas novinarstva koje smo predstavili novoj/staroj Vladi, jest i osnivanje stalnog javnog fonda za novinarstvo.

Dramatično razmontiravanje pluralizma medija u Mađarskoj, u nekim slučajevima uz pomoć fondova EU-a, pokazuje da je krajnje vrijeme da Europska unija ponudi izravno financiranje neovisnim novinarima i medijima. Novo izvješće EP-a vrlo je jasno u svojim preporukama o politici: “Postoji potreba, kao što je Parlament već naglasio, za stvaranje trajnog europskog fonda za novinare u okviru sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) (2021.- 2027), u sklopu prepravljanja nakon krize COVID-19, nudeći izravnu financijsku potporu neovisnim novinarima i medijima, freelancerima i samozaposlenim medijskim radnicima.”

“Takav bi fond EU-a mogao primjerice pomoći urednicima Index.hu u ostavci da dobiju sredstva za osnivanje novog neovisnog medija u Mađarskoj. Cilj je zaštititi pravo mađarskih državljana na pristup informacijama neovisnim od vlasti. Europska unija mora zaštititi to temeljno pravo ”, reagirao je na prijedlog Europskog parlamenta glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez.

“Covid-19 kriza imala je dubok ekonomski utjecaj na ionako nesiguran novinarski, medijski i kulturni sektor”, kaže se u studiji EP-a.

“Države članice EU-a i Komisija su pozvane da ulažu snažno u te sektore u nacionalnim i europskim paketima podrške i oporavka. To bi trebalo shvatiti kao priliku da se doprinese održivosti kvalitetnog novinarstva u sve digitaliziranijem dobu – vitalnom javnom dobru. Ovi paketi podrške i oporavka trebali bi se razviti u uskoj konzultaciji s predstavnicima iz ovih sektora kako bi se što preciznije utvrdile precizne potrebe niza aktera koji su uključeni, uključujući rodne potrebe i perspektive.”

Izvještaj EP-a također spominje „široko dokumentirani i rastući problem SLAPP tužbi ( strateške sudske tužbe protiv novinara, aktivista i sindikalista). Konačne preporuke pozivaju Europsku komisiju „da ubrza rad na sveobuhvatnom zakonodavnom paketu kako bi se spriječile SLAPP tužbe u Europi. To bi trebalo sadržavati odgovarajuće izmjene Uredbe Bruxelles I (preoblikovanje) i Uredbe Rim II, kao i izradu posebne EU-direktive protiv SLAPP-a.”

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih tužitelji potražuju gotovo 68 milijuna kuna. I o tom problemu smo upozorili novu/staru Vladu u otvorenom pismu.

U zaključcima izvješća EP-a napominje se da „postoje dugotrajne prijetnje sigurnosti novinara: prijetnje i nasilje nad novinarima; nekažnjivost za zločine nad novinarima i oštro korištenje parnica protiv njih, posebno na temelju zakona o kleveti.

Uz to, pojavljuju se ili počinju dobivati ​​više pozornosti i druge prijetnje. Pa tako prijete: rodne prijetnje, posebno na internetu; Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe); ograničenja slobode medija i (pristupa) informacijama u kontekstu mjera Covid-19.

Hitnost ovih prijetnji novinarstvu, novinarkama i novinarima te drugim akterima zahtijeva eksplicitnu prioritetnost u tekućim i predstojećim inicijativama donošenja zakona i politika, kao i u odgovarajućim shemama financiranja, na nacionalnoj i europskoj razini.”

Autori izvješća podsjećaju da države članice Europske unije imaju pozitivnu obvezu prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i moraju osigurati sigurno i povoljno okruženje u kojem svi mogu bez straha sudjelovati u javnoj raspravi. “To je obveza koju države moraju poštovati ​​i stoga operacionalizirati.”

Studija ističe neke pozitivne i obećavajuće prakse u nekim državama članicama EU-a, uključujući Dansku, Švedsku i Nizozemsku, koja ima napredni model suradnje novinara, urednika, policije, javnog tužiteljstva i vlade oko pitanja koja se tiču ​​sigurnosti novinara.

Izvještaj također pokazuje problematične prakse diljem Europske unije “poput ugoroze medijskog pluralizma i sloboda u Mađarskoj i Poljskoj; velika učestalost SLAPP tužbi na primjer na Malti (gdje postoji i zabrinutost zbog nekažnjivosti i oko vladavini zakona), Italiji i Španjolskoj (gdje izostanak zakonodavne zaštite za zviždače ostaje problem); političari se u velikoj mjeri oslanjaju na zakone o kleveti, kako bi umanjili kritičko izvještavanje, poput primjera u Slovačkoj (gdje je diskreditacija novinara, uključujući i kampanje blaćenja, također problem)”, sotji, među ostalim u izvještaju Europskog parlamenta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!