Novinari u Danskoj znaju zašto je važan sindikat

30. rujna u 18 sati u Novinarskom domu održat će se Tribina o radnim i autorskim pravima novinara “NOVINARSTVO NE DAMO: Koliko i za koliko radimo?

Novinari u Hrvatskoj danas rade u prekarnim uvjetima. Radno-pravna nesigurnost i narušeni profesionalni standardi u medijima ugrožavaju dostojanstvo profesije, ali i ljudsko i radno dostojanstvo novinara. Nužno je stoga otvoriti temu kolektivnih ugovora u novinarstvu i osnažiti pojedince i novinarske organizacije za kolektivno pregovaranje.

Što možemo naučiti od Danske i kakvo je stanje u Europi uoči dolaska u Zagreb pitali smo Mogensa Blichera Bjerregarda, predsjednika Europske federacije novinara i bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Danskog sindikata novinara.

Koliko je novinara u Danskoj uključeno u sindikat novinara?

Između 92% i 100% novinara učlanjeno je u sindikat. Sindikat ima 18 000 članova.

Koliko ih je zaštićeno kolektivnim ugovorom?

Normalno je da svi mediji imaju potpisane kolektivne ugovore i to je standard, međutim samo nekolicina (Javni medijski servis, neki časopisi i nekoliko produkcijskih kuća) ima i ugovore  koji štite prava freelancera. Teško mi je procijeniti, ali samo između 30% i 50% njih je zaštićeno kolektivnim ugovorima.

Kako studente novinarstva u Danskoj štiti i kolektivni ugovor?

Gotovo 100 posto studenata, a ima ih oko 3000, obuhvaćeno je kolektivnim ugovorom za vrijeme pripravničkog staža. Pripravnički staž traje od 12 do 18 mjeseci tijekom školovanja koje traje 3 do 4 godine. Bez obzira u kojem mediju su pripravnici, kolektivnim ugovorom predviđena im je ista plaća.

Zašto je zaštita radnih prava novinara važna za slobodu novinarstva?

Bez pristojnih uvjeta rada novinari su u ranjivoj poziciji, bez mogućnosti da vrijeme posvete istraživačkom novinarstvu, ili u situaciji da moraju potražiti drugi izvor prihoda, a novinarstvo ostave po strani, kao drugi izbor.

Zašto su sindikati važni?

U osnovi je važno da su novinari, kao i svi ostali radnici, organizirani. Samo jedinstveni mogu izboriti stvarne promjene kako u pogledu uvjeta rada, tako i interesa svoje profesije. Što su bolje organizirani, poslodavci će teže izdvojiti nekog zaposlenika. Isto tako, zbog zaštite najslabijih važno je da smo organizirani.

Kakva je situacija na europskoj razini?

Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje i zbog različitih kultura i zbog vrlo različitih načina organiziranja. Ne odgovara svima isto. U Skandinaviji, Velikoj Britaniji, zemljama Beneluxa, zemljama njemačkog govornog područja i Italiji postoje tradicije dobrog organiziranja – u zemljama njemačkog govornog područja imamo po jednu organizaciju u zemlji, ali koja pokriva prava radnika i profesionalna pitanja, a to nas čini jačima. Prednost je u tome što izdavači i novinari mogu zajedno raditi na temama vezanim za zakone o medijima, slobodu tiska, obrazovanje itd., a što zapravo olakšava posao kad pregovarate o kolektivnim ugovorima.

Baltičke zemlje, srednjoistočna Europa, Balkan i veći dio južne Europe nemaju takvu tradiciju, a u mnogim zemljama radnici i dalje pate zbog imidža koji su sindikati imali za vrijeme komunizma. Također je vrlo jasno da su plaće i drugi uvjeti rada najbolji u zemljama s najvišim stupnjem organiziranosti. Dakle, ključ je u organiziranju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Imate problem ili nedoumicu? Tražite savjet ili bi htjeli nešto predložiti? Slobodno nam se javite!